Iako Služba ima dugu tradiciju, prvi put se izrijekom spominje u saborskom poslovniku iz 1965., pod nazivom Služba za informacije i dokumentaciju, kao samostalna služba u sastavu tadašnjeg tajništva Sabora. Tadašnji opis poslova uključivao je obavještavanje javnosti o radu Sabora, praćenje napisa u tisku, prikupljanje i obradu dokumentacijskih materijala iz djelokruga rada Sabora te izdavanje biltena kojim se periodično, a po potrebi i dnevno, obavještavalo zastupnike o radu Sabora i njegovih tijela. Poslovnikom je također bilo propisano da svi tajnici vijeća, odbora i komisija surađuju sa Službom za informacije i dokumentaciju, osiguravajući joj sve podatke o radu vijeća te koristeći dokumentaciju Službe za informiranje članova i tijela vezano za njihov djelokrug rada.

S vremenom je opis poslova mijenjan i nadopunjavan, a nove informacijske tehnologije omogućile su Službi da slijedeći trendove i dobru praksu uspostavljenu u drugim parlamentima Europe i svijeta, svoje usluge zastupnicima i javnosti proširi novima. Javnosti je tako na raspolaganju e-Doc zakonodavna baza koja sadrži sve informacije o radu parlamenta na plenarnim sjednicama, video snimke rasprava, zastupnička pitanja te statistiku zastupničke i zakonodavne aktivnosti. Informacijsko-dokumentacijska služba u današnjem smislu počela je djelovati 2001. godine, kada je započela i intenzivna informatizacija radnih procesa Službe. Zahvaljujući ovim organizacijskim i tehnološkim promjenama, Služba danas intenzivno radi na praćenju informacijskih potreba svojih korisnika, te kreiranjem novih usluga, u okviru svog djelokruga rada, pridonosi ukupnoj kvaliteti rada parlamenta.

Korisnici u Informacijsko-dokumentacijskoj službi mogu dobiti:

• cjelovite tekstove prijedloga akata;
• cjelovite tekstove fonograma plenarnih sjednica;
• cjelovite tekstove amandmana;
• cjelovite tekstove izvješća radnih tijela;
• cjelovite tekstove zastupničkih pitanja Vladi RH i odgovore koje je Vlada RH na njih dostavila;
• zapisnike plenarnih sjednica;
• podatke o radu i aktivnosti zastupnika na plenarnim sjednicama;
• podatke o zakonodavnoj aktivnosti parlamenta, a osobito o:
  • broju, statusu i vrsti akata upućenih u parlamentarnu proceduru,
  • načinu izglasavanja akata,
  • postupku donošenja akata,
  • „zakonodavnoj povijesti“ akta u proceduri,
  • predlagateljima akata,
  • predlagateljima amandmana i statusu amandmana
  • objavljenim aktima;
  • broju i trajanju plenarnih sjednica;
• informacije o usklađivanju zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije:
  • statusu akata u proceduri s oznakom PZE, te cjelovite tekstove zakona koji se usklađuju,
  • popis i cjelovite tekstove donesenih i objavljenih zakona usklađenih s pravnom stečevinom (acquis communautaire);
• pristup zakonskoj regulativi Europske unije s kojom se akti usklađuju, dostupnoj u bazama podataka EU:
• pregled aktivnosti zastupnika na sjednicama:
  • informacije o broju i vrsti sudjelovanja u raspravama,
  • cjelovite tekstove rasprava zastupnika,
  • informacije o postavljenim zastupničkim pitanjima,
  • pregled predloženih amandmana sa statusom,
  • pregled izrečenih stegovnih mjera,
  • pregled aktivnosti klubova zastupnika,
  • sve druge statističke pokazatelje o aktivnostima zastupnika na sjednicama Sabora;
• informacije o europskim i svjetskim parlamentima, njihovom sastavu, radu, poslovnicima, izbornim rezultatima;
• tekstove stranih zakona;
• faktografske informacije;
• informacije o različitim europskim ili međunarodnim organizacijama;
• statističke informacije;
• bibliografske informacije;
• sve druge informacije koje zastupnicima mogu zatrebati u obnašanju zastupničke dužnosti.