sukladno članku 190. Poslovnika Hrvatskog sabora, podnose sljedeću

I NT E R P E L A C I J U

O radu Vlade, posebno Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Ministarstva pomorstva, prometa i veza, u pogledu:

a)                   neizvršavanja ciljeva i obveza utvrđenih

-                      Strategijom prometnog razvitka RH iz studenog 1999. i

-                      Programom građenja i održavanja javnih cesta iz veljače 2001. godine;

b)                   neizvršavanja obveze izrade materijala po inicijativi Kluba HSLS-a od 24. travnja 2002. i zahtjevu  Predsjednika Hrvatskog sabora od 26.travnja 2002., radi uvrštenja u dnevni red 22. Sjednice Hrvatskog sabora točke:

“GRADNJA I ODRŽAVANJE JAVNIH CESTA U RH:

-                      Izvješće o realizaciji programa građenja i održavanja javnih cesta u Republici Hrvatskoj u 2001. godini,

-                      Program građenja i održavanja javnih cesta u 2002. godini”; 

c)                   kršenja članka 9. Stavka 2. Zakona o javnim cestama, prema kojem je Vlada RH dužna jedanput godišnje Hrvatskom saboru podnijeti izvješće o ostvarivanju dugoročnih ciljeva razvoja cestovne infrastrukture utvrđenih Strategijom i o izvršenju Programa građenja i održavanja javnih cesta;

d)                   zastoja u izgradnji Istarskog Y koji traje već pune tri godine, od 3. prosinca 1999.  kada su puštene u promet, u roku definiranom Koncesijskim ugovorom novoizgrađene dionice Rogovići (Pazin) – Žminj – Kanfanar –Vodnjan (istočni krak, faza 1A).

O B R A Z L O Ž E NJ E:

Vlada RH je 22. veljače 2001. godine donijela  Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, koji predstavlja konkretizaciju ciljeva zacrtanih u Strategiji  prometnog razvoja RH.

Novi model financiranja i novi ustroj gospodarenja cestovnom infrastrukturom uveo je vlastiti prihod u odnosu na proračunska sredstva kojima se ranije financirala cestovna infrastruktura u Republici Hrvatskoj. To postaje razlogom, zbog čega se više ne vodi rasprava pri usvajanju državnog proračuna o ulaganjima  u cestovnu infrastrukturu. 

Programom građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine predviđena ulaganja u auto-ceste iznose 16  milijardi kn, a u održavanje, rekonstrukciju i gradnju ostalih javnih cesta 7,6 milijardi kn, ili ukupno 23,6 milijardi kn.  Po zahtjevu MMF-a da Državni proračun za 2003. godinu iskaže sve prihode i troškove, uz proračun priloženi su i Planovi Hrvatskih cesta d.o.o i Hrvatskih autocesta d.o.o. koji predviđaju ukupno ulaganje u cestovnu infrastrukturu u iznosu od 7,3 milijarde kn u 2003. godini. Iz naknade u cijeni goriva planira se prikupiti 2,5 milijuna kn, a od ostalih sredstava veći dio iz zajma i manji od cestarine i naknade pri registraciji vozila. Planovi sadrže samo ukupne stavke prihoda i rashoda, pa se ne vidi gdje će sredstva biti uložena.

Najveći programi i ulaganja koja se danas u RH ostvaruju odnose se na ceste. Stoga, Hrvatski sabor treba imati mogućnost nadzora, utjecaja na dinamiku i informaciju o tijeku realizacije Strategije i Programa.

U okviru programa izgradnje cesta najviše razine usluga u trećoj skupini prioriteta predviđeno je dovršenje zapadnog kraka Istarskog Y, dužine 54,8 km. Vlada RH je 27. prosinca 2001. godine izmijenila Program gradnje i održavanja cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, upravo u dijelu Istarskog Y smanjivši planirano ulaganje sa 1,3 milijarde kn na 0,113 milijarde kn uz obrazloženje “da se briše jer će se realizirati kroz koncesiju a ne kroz projekt Hrvatskih autocesta”.

Nakon najavljene ubrzane izgradnje autoceste Bosiljevo-Sv.Rok-Split u ukupnoj dužini od 320 km do lipnja 2005. godine, na brojna zastupnička pitanja da li će to ugroziti ostale programe, Vladini su predstavnici dali vrlo precizan odgovor “da neće doći u pitanje niti jedan od planiranih projekata, kao ni predviđena dinamika njihovog dovršenja”.

No, da tomu nije tako dokaz je Istarski Y koji je prema dinamici trebao biti gotov sa više od 50% ukupnog projekta u 2001.-2002. godini. Ne samo da se radovi ne realiziraju prema  predviđenoj dinamici, već nisu izvršene sve nužne pripreme i nije zatvorena financijska konstrukcija. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo sad ističe problem izdavanja obveznica (produženje roka) i zatvaranja financijske konstrukcije.

Zastoj u izgradnji Istarskog Y traje već pune tri godine, od 3. prosinca 1999. godine. Tog su dana, u roku definiranom Koncesijskim ugovorom, puštene u promet novoizgrađene dionice Rogovići (Pazin) – Žminj – Kanfanar –Vodnjan (istočni krak, faza 1A).

            U tom vremenu zastoja, Vlada RH kao Koncedent putem Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva i BINA-ISTRA kao Koncesionar, pregovaraju o uvjetima izgradnje faze 1B Istarskog Y (zapadni i južni krak), pokušavajući usuglasiti otvorena pitanja i taj odnos regulirati Aneksom 3. Koncesijskom ugovoru.

            Ti pregovori traju predugo i na njih je već do sada utrošeno više vremena no što je utrošeno za zatvaranje financijske konstrukcije za fazu 1A i izgradnju faze 1A zajedno.

            Zbog dionica obuhvaćenih 1B fazom se ponajviše i išlo u izgradnju Istarskog Y jer su upravo zapadni i južni krak Y veza Istre sa zapadnim emitivnim turističkim tržištem i upravo se od njih očekivalo i očekuje se da budu pokretači gospodarskog rasta i razvoja.

            Prema postojećim proračunima Istarske turističke zajednice, imajući u vidu europske trendove individualnih putovanja i vikend turizma te činjenicu da turisti ulaze u Istru mahom sa zapada, izgradnja 1B faze Istarskog Y sama bi proizvela godišnji porast turističkog prometa od 5%, što promatrano kroz devizni priliv nosi porast od 75.000.000 US$ godišnje.

            Stanje na terenu je upravo suprotno. Ceste u Istri su stare, spore, loše i opasne, umjesto da pokrenu razvoj, postaju njen ograničavajući faktor. Pored Istarskog Y treba istaći neizvršavanje programa gradnje i rekonstrukcije brze ceste: granični prijelaz  Požane – Buzet I Lupoglav-Buzet-Ponte portone-Novigrad.

            Kako je do sada prošlo više od pola mandata ovog parlamentarnog saziva, te gotovo dvije godine od donašanja Programa i četiri od donošenja Strategije, očito je da su opredjeljenja u pogledu razvoja cestovne infrastrukture ostala samo lijepo sročene želje, bez konkretizacije u zbilji.

            Klub HSLS-a je još 24. travnja 2002. godine, upravo potaknut značenjem cestovne infrastrukture, kako za razvoj gospodarstva, tako i turizma, predložio saborsku raspravu i uvrštavanje u dnevni red 22. Sjednice točke:    “GRADNJA I ODRŽAVANJE JAVNIH CESTA U RH:

-                      Izvješće o realizaciji programa građenja i održavanja javnih cesta u Republici Hrvatskoj u 2001. godini,

-                      Program građenja i održavanja javnih cesta u 2002. godini”.

Tu su inicijativu poduprla svojim potpisom pedeset i tri zastupnika redom iz stranaka vladajuće koalicije.

            Predsjednik Hrvatskog sabora zatražio je 26. travnja 2002. godine od Vlade RH dostavu odgovarajućeg materijala, kako bi se na sjednici Hrvatskog sabora mogla provesti rasprava. Međutim, do sad materijal nije dostavljen, a na upit Kluba HSLS-a kod utvrđivanja dnevnog reda 26. Sjednice Hrvatskog sabora, koja je započela 6. studenog 2002, potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić obećao je da će Vlada tijekom trajanja sjednice dostaviti izvješće. No očito da ni to obećanje neće biti ispoštovano.

            Osim toga, Vlada je i prema dopuni Zakona o javnim cestama, provedenoj na inicijativu Kluba HSLS-a i u saboru usvojenoj 24. svibnja 2002, dužna Hrvatskom saboru jedanput godišnje podnijeti izvješće o ostvarivanju dugoročnih ciljeva razvoja cestovne infrastrukture utvrđenih Strategijom prometnog razvoja RH, kao i o izvršavanju Programa građenja i održavanja javnih cesta. Kako se radi o dokumentima donesenim 1999. i 2001. godine, te je za pretpostaviti da je njihova realizacija u tijeku, odnosno da su neki od zacrtanih ciljeva već realizirani, ili bi trebali biti realizirani, Klub HSLS-a smatra da je to izvješće već trebalo biti prezentirano Hrvatskom saboru. Stoga smatramo da Vlada, neizvršavanjem zakonske obaveze, krši Zakon i onemogućava Hrvatskom saboru da provodi određeni nadzor nad realizacijom Strategije i programa, te vrši procjenu da li su subjekti zaduženi za njihovu provedbu obavili svoj posao u roku, odnosno, ako nisu, koji su razlozi za to.

            Budući da se najveća ulaganja u Hrvatskoj odnose upravo na cestogradnju, ignoriranje od strane Vlade i resornih ministarstava, kako zakonske obaveze, tako i zahtjeva Kluba HSLS-a da se o sveukupnom stanju u cestogradnji provede rasprava, predstavlja razlog podnošenja ove interpelacije. Naime ocjenjujemo da neizvršavanje rečenih obveza predstavlja odstupanje od stajališta Vlade i ministarstva zacrtanih Programom građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, te Strategijom prometnog razvoja RH.