Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks primio povjerenika Europske komisije za proširenje Ollija Rehna

(Zagreb, 30. studenog 2006.) – Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks primio je povjerenika Europske komisije za proširenje Ollija Rehna u sklopu njegovog posjeta Republici Hrvatskoj, te ga je izvijestio o tijeku usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim istaknuvši kako je od 2000. godine Hrvatski sabor uskladio 139 zakona definitivno, s time da je u parlamentarnoj proceduri 14 tzv. europskih zakona, a još dva prijedloga zakona prihvaćena u prvom čitanju.

Povjerenik Rehn je izrazio zadovoljstvo odlučnošću hrvatske vlade i parlamenta u provedbi pravosudne reforme ukazavši na njezin značaj u sklopu pristupanja Europskoj uniji. Rekao je kako nacionalni parlamenti imaju veliku ulogu u pristupnoj fazi, ali i kasnije, kada država jednom postane članica EU budući da je 50 posto nacionalnog zakonodavstva u tijesnoj vezi s europskim, pa je politički konsenzus od izuzetne važnosti kao izraz podrške europskoj politici pojedine zemlje.

Predsjednik Sabora je istaknuo da u Hrvatskoj među parlamentarnim strankama „postoji politički konsenzus na glavnim strateškim pravcima“, iako postoje određene razlike u pogledu izuzetaka i prijelaznih razdoblja u najvažnijim područjima ribarstva i prodaje nekretnina strancima. Kazao je i da stranke ne bi trebale pitanja u vezi s EU-om koristiti kao političko oružje tijekom predizborne kampanje u sljedećoj godini.

Povjerenik EK suglasio se s tim stajalištem, te je upozorio da će sljedeća godina biti važna da se održi dinamika reformi poželjevši Hrvatskoj puno sreće i uspjeha na putu u EU.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks na proslavi 90. obljetnice priznanja islama u Hrvatskoj i 70. obljetnice rada prvog mesdžida

(Zagreb, 29. studenog 2006.) - Središnja proslava 90. obljetnice priznanja islama u Hrvatskoj i 70. obljetnice rada prvog mesdžida održana je danas u zagrebačkom Islamskom centru. Svečanost je otvorio predsjednik Mešihata Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj muftija Šefko Omerbašić, a prisustvovali su reis-ul-ulema Mustafa Cerić, predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, predsjednik HSP-a Anto Đapić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, istaknuti islamski djelatnici iz Hrvatske i susjednih zemalja te predstavnici drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Muftija Šefko Omerbašić je podsjetio da je Hrvatski sabor 27. travnja 1916. izglasao zakon o priznanju islama kao službene vjere u Hrvatskoj, koja je tada bila u sklopu Austro-Ugarske, a da su inicijativu bili pokrenuli zastupnici Hrvatske stranke prava. Omerbašić je kazao da je u to vrijeme u Hrvatskoj bilo 204 muslimana.

Podsjetio je da je tijekom Drugog svjetskog rata u doba NDH problem prostora bio riješen tako što je Meštrovićev paviljon na današnjem Trgu žrtava fašizma preinačen u džamiju. Tu je džamija djelovala od 1944. do 1948. godine kad je vraćena u prijašnje sjedište u Tomašićevoj ulici, nakon što je komunistička vlast Islamskoj zajednici zaplijenila imovinu. U rujnu 1987. u Zagrebu je dovršena i predana na uporabu džamija koja je, kako je kazao Omerbašić, iz korijena promijenila sudbinu Islamske zajednice u Hrvatskoj. Godine 1990., u sklopu tadašnje Islamske zajednice, u bivšoj državi osnovan je Mešihat koji će poslužiti kao okosnica brudućem radu i aktivnostima islamskih vjernika.

Reis-ul-ulema Mustafa Cerić je kazao da je Islamska zajednica u Hrvatskoj postigla svoj punopravni entitet, slobodan i odgovoran. Ona može poslužiti kao dobar putokaz muslimanima u Europi, odnosno dobar primjer iz kojega europske vlade mogu učiti kako se treba odnositi prema muslimanskim potrebama, rekao je.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić ocijenio je da je Islamska zajednica danas u Hrvatskoj aktivan i konstruktivan čimbenik međureligijskog i općedruštvenog dijaloga. Priznavanje islama službenom religijom u Hrvatskoj 1916. bio je golemi civilizacijski iskorak, taj je čin pokazao da u Hrvatskoj, unatoč stoljetnim sukobima među pripadnicima različitih vjera, postoji visoka svijest o novom društvu temeljenom na dijalogu i suživotu, rekao je Mesić.

Predsjednik Sabora Vladimir Šeks također je istaknuo važnost ovih obljetnica rekavši kako je Hrvatski sabor tada svojom odlukom pokazao da Hrvatska poštuje vjerska i nacionalna prava svih svojih građana. Dodao je da se današnja Europa mora graditi na vjerskom pluralizmu koji se temelji na toleranciji i međureligijskom dijalogu.

O važnosti jubileja Islamske zajednice govorili su i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor; predsjednik HSP-a Anto Đapić; a u ime Hrvatske biskupske konferencije, odnosno Vijeća za ekumenizam i dijalog pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić.

Na kraju večerašnje svečanosti zagrebački gradonačelnik Milan Bandić otvorio je izložbeni prostor u Islamskom centru u kojem su izloženi vrijedni ostaci sakralnih dijelova džamije, monumentalni mihrab i ostali predmeti koji su služili za održavanje islamskih vjerskih obrada. (HS/Hina)

Predsjednik Sabora Vladimir Šeks u Jasenovcu naglasio potrebu bezuvjetne osude zla

(Jasenovac, 27. studenoga 2006.) - Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks bio je nazočan u ponedjeljak na otvorenju novog stalnog postava Memorijalnog muzeja i Obrazovnog centra Spomen-područja Jasenovac. Uz najviše predstavnike hrvatskih državnih vlasti na otvorenju su bili nazočni i preživjeli logoraši, predstavnici političkih stranaka, diplomatskog zbora i vjerskih zajednica.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks u svome je govoru istaknuo da je jasenovački koncentracijski logor stravično svjedočanstvo ustaških zločina, preteška i neizbrisiva ljaga koja je okarakterizirala ustaški režim kao režim zla i neljudskosti. "Ubijali su Židove samo zato što su bili Židovi, Srbe samo zato što su bili Srbi, Rome zato što su bili Romi, ubijali su i mnoge Hrvate samo zato što su bili antifašisti, što su se suprotstavili kvislinškome vazalstvu i ustaškom režimu. I današnja Republika Hrvatska", poručio je Šeks, "kao i vodeći sudionici njezina političkog života, svjesni su nužnosti bezuvjetnog poštovanja vrijednosti demokratskih načela."

"Najodlučnije odbacujemo i osuđujemo sve oblike ekstremizma, radikalizma, nacionalne i vjerske nesnošljivosti i ksenofobije bez obzira na njihove izvore i nositelje. Hrvatski je sabor, izražavajući stajališta hrvatskog naroda i ostalih građana Republike Hrvatske, dosljedno i stalno zastupao i zastupat će načela pluralističke demokracije, ravnopravnosti, poštovanja ljudskih i građanskih prava i sloboda", rekao je Šeks.

Predsjednik Hrvatskoga sabora istaknuo je važnost Spomen-područja Jasenovac i Memorijalnog centra koji je trajni spomen na patnje i žrtve nedužnih ljudi koji su stradali bez svoje krivnje. Zato je, rekao je Šeks, potrebno doći onamo i učiti suosjećati sa žrtvama i osjetiti trajnu potrebu osude zla.

Nakon razgledavanja Memorijalnog muzeja i Obrazovnog centra Šeks je zajedno s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem i predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Ivom Sanaderom položio cvijeće i zapalio svijeće kod jasenovačkog Cvijeta, spomenika Bogdana Bogdanovića. (HS/Hina)

Čestitka predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa akademiku Milanu Mogušu

(Zagreb, 24. studenog 2006.) - Predsjednik Hrvatskog sabora uputio je akademiku Milanu Mogušu čestitku u povodu njegovog ponovnog izbora na mjesto predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u kojoj stoji:

"U povodu Vašeg reizbora na mjesto predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti upućujem Vam, u ime zastupnika u Hrvatskom saboru i svoje osobno, iskrene čestitke.

Vaš ponovni izbor na dužnost predsjednika najviše znanstvene i umjetničke institucije u Republici Hrvatskoj predstavlja iznimnu čast, ali i veliku odgovornost s obzirom na važnu ulogu koju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, kao ishodište i rasadnik znanosti i znanstvenih spoznaja, ima u hrvatskom društvu.

Neprijeporna je činjenica da u suvremenim i razvijenim društvima znanje i znanstvena postignuća predstavljaju glavnu pokretačku i razvojnu snagu, a njihova primjena postaje glavnim kriterijem, temeljem kojega se države i društva dijele na siromašne i bogate, razvijene i nerazvijene.

Prihvaćajući taj općeprihvaćeni konsenzus, Republika Hrvatska se kroz svoje strateške razvojne dokumente programski odredila prihvaćajući činjenicu da su znanje, znanost i njihova produktivna primjena, temeljne i ključne razvojne poluge u svim sferama društvenog života, te da njihovo povezivanje s ostalim potencijalima u društvu, naročito gospodarskim, čini temeljnu pretpostavku razvijenog društva i konkurentnog gospodarstva.

Uvjeren sam kako će upravo Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, u sinergiji sa Sveučilištem i znanstvenim institutima, dati svoj obol u ostvarenju usvojenih programskih dokumenata, kojima je krajnji cilj osigurati u Republici Hrvatskoj stabilan gospodarski rast, zapošljavanje i bolji životni standard hrvatskih građana.

U tom smislu, gospodine predsjedniče, dopustite mi da Vama i svim članovima Akademije izrazim najbolje želje za uspješnim i plodonosnim znanstveno-istraživačkim radom."

Predsjednik Sabora upozorio na problem obiteljskog nasilja

(Zagreb, 24. studenog 2006.) - U sklopu obilježavanja Dana borbe protiv obiteljskog nasilja, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks prekinuo je, danas u 12 sati, sjednicu Hrvatskoga sabora da bi pročitao sljedeći govor:

"Poštovane zastupnice i zastupnici, danas je 24. studeni, sveeuropski parlamentarni dan borbe protiv obiteljskog nasilja nad ženama.

Prekidajući na nekoliko minuta našu današnju raspravu, i mi se, kao parlamentarke i parlamentarci Hrvatske, priključujemo simbolički svim parlamentima zemalja članica Vijeća Europe koji upravo sada, u ovo vrijeme, govore o borbi protiv obiteljskog nasilja nad ženama. Ovim činom i Hrvatski sabor postaje dio sveeuropske kampanje "Parlamenti ujedinjeni u borbi protiv obiteljskog nasilja nad ženama.

Nasilje nad ženama u obitelji obilježeno je raznim oblicima nasilničkog ponašanja, bilo tjelesne, spolne ili psihološke naravi, temelji se često i na financijskoj zavisnosti. Radi se o jednom od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih ženskih prava, događa se u svim zemljama, ne poznaje zemljopisne granice, nema dobnog ograničenja, nije ograničeno ni na koju rasu, naciju, događa se u svim vrstama obiteljskih odnosa i u svim društvenim sredinama.

Zastupnice i zastupnici Hrvatskoga sabora pozivaju sve nadležne državne institucije da dosljedno sprovode sve donesene zakonske propise, strategije i protokole, a koji se odnose na suzbijanje obiteljskog nasilja nad ženama.

Mi ćemo, kao zastupnici i zastupnice, u tijeku sveeuropske kampanje, koja traje do 08. ožujka 2008. godine, u Hrvatskome saboru organizirati, putem nadležnih odbora, niz rasprava sa ciljem ocjene djelotvornosti zakonodavnih i drugih mjera za borbu protiv obiteljskog nasilja nad ženama u Republici Hrvatskoj, te raditi na njihovom poboljšanju. Jučer je u organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova održan okrugli stol na temu suzbijanja seksualnog nasilja nad ženama. Time se Hrvatski sabor uključio u obilježavanje parlamentarnog dana, ali i sutrašnjeg Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama".

Predsjednik Hrvatskoga sabora primio predsjednika vlade Republike Makedonije Nikolu Gruevskog u službeni posjet

(Zagreb, 20. studenog 2006.) – Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks primio je predsjednika vlade Republike Makedonije Nikolu Gruevskog u sklopu njegovog službenog posjeta Republici Hrvatskoj.

S makedonskim premijerom predsjednik Sabora je razgovarao o pripremama Republike Hrvatske za ulazak u Europsku uniju i NATO. Predsjednik Šeks je makedonskog premijera izvijestio o tome kako napreduje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim, te je istaknuo posebnu ulogu Nacionalnog odbora u Hrvatskom saboru koji u dijalogu s hrvatskom Vladom, koja vodi pregovore, usklađuje i utvrđuje pregovaračka stajališta.

U razgovoru je obostrano izraženo zadovoljstvo suradnjom dviju država, osobito u procesu približavanja Europskoj uniji. Predsjednik makedonske vlade je rekao kako Hrvatska otvara vrata Makedoniji na putu prema EU, podržavši što skoriji ulazak Hrvatske u EU, te je pozitivno ocijenio suradnju dvaju parlamenata, izrazivši nadu da će se uskoro ostvariti uzvratni posjet predsjednika Sabora Makedoniji.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks i predsjednica mađarske Nacionalne skupštine Katalin Szili imali radni sastanak u Baranji

(Suza, 8. studenog 2006.) - Predsjednica mađarske Nacionalne skupštine Katalin Szili izjavila je nakon radnog sastanka s predsjednikom Hrvatskoga sabora Vladimirom Šeksom da Mađarska snažno podupire ulazak Hrvatske u EU te se zalaže da se pitanje Hrvatske rješava individualno.

Sastanak je održan u baranjskom mjestu Suzi, a Katalin Szili i Vladimir Šeks istaknuli su kako je održan u sklopu redovitih godišnjih susreta te da je, među ostalim, bilo riječi o bilateralnim odnosima, o suradnji dviju država u zaštiti manjina, gospodarskom i kulturnom povezivanju hrvatskih i mađarskih regija te posebno o gradnji koridora 5b i 5c i mađarskim iskustvima vezanim za EU.

Parlamentarci dviju susjednih država posebno su važnim ocijenili potpisivanje Sporazuma o strateškom parlamentarnom partnerstvu na proljeće sljedeće godine, dodavši kako je nacrt sporazuma u pripremi.

Katalin Szili je istaknula kako će mađarski grad Pečuh, koji je njezina izborna baza, biti kulturni glavni grad Europe 2010., a s obzirom na to da je "izborna baza predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa grad Osijek", ocijenila je kako su mogućnosti za razne oblike kulturne suradnje dvaju gradova velike. (HS/Hina)

Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks primio ciparskog predsjednika Tassosa Pappadopoulosa

(Zagreb, 7. studenog 2006.) – Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks primio je predsjednika Republike Cipar Tassosa Papadopoulosa u sklopu njegovog službenog posjeta Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Sabora Šeks je izrazio uvjerenje da će službeni posjet ciparskog predsjednika pridonijeti jačanju ukupnih bilateralnih odnosa, posebice uspostavi parlamentarne suradnje koja ima sve istaknutije mjesto u bilateralnim odnosima s obzirom na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Predsjednik Sabora je zahvalio na potpori koju je ciparska vlada do sada pružala Hrvatskoj u ostvarenju njezinog primarnog političkog cilja – članstva u EU.

Ciparski je predsjednik Papadopoulos rekao da je Cipar voljan i dalje pomagati Hrvatskoj na njezinom putu prema EU, te je izrazio uvjerenje da trenutačno neriješeno pitanje Ustava EU nije prepreka ulasku Hrvatske u EU jer je moguće modificirati Sporazum iz Nice. S predsjednikom Sabora se složio da bi osnivanje skupina prijateljstva u hrvatskom i ciparskom parlamentu bio prvi korak u uspostavi parlamentarne suradnje i izrazio nadu da će predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa moći uskoro pozdraviti na Cipru.

Čestitka predsjednika Hrvatskog sabora Dragutinu Tadijanoviću u povodu njegovog 101. rođendana

(Zagreb, 3. studenog 2006.) - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks uputio je Dragutinu Tadijanoviću rođendansku čestitku u povodu njegovog 101. rođendana zaželjevši mu u ime svih zastupnika Hrvatskog sabora i u svoje osobno ime dobro zdravlje, sreću i zadovoljstvo u životu.