Naslovnica
Naslovnica Naslovnica
Naslovna
Mapa weba
English

Kontakt:


Hrvatski sabor
Trg sv. Marka 6
10 000 Zagreb

Tel.: 01/45 69 222
e-mail:
mediji@sabor.hr
          gradjani@sabor.hr

Izvješća o aktivnostima saborskih dužnosnika - rujan 2005.

Potpredsjednik vlade Slovačke Republike: Hrvatska u Slovačkoj ima prijatelja koji želi javno iskazati svoju potporu hrvatskoj težnji europskim integracijama i početku pregovora

Pal Csaky(Zagreb, 29. rujna 2005.) Potpredsjednik slovačke vlade Pal Csaky s izaslanstvom u službenom  posjetu Hrvatskoj radno je posjetio Hrvatski sabor. Visoko izaslanstvo primili su članovi Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora te članovi Odbora za europske integracije.

Član saborskog Odbora za vanjsku politiku Miomir Žužul zaželio je gostima dobrodošlicu i izrazio zadovoljstvo visokom razinom odnosa dviju prijateljskih država u kojima nema nijednog otvorenog pitanja. Rekao je da u ovom trenutku za Hrvatsku ne postoji važnije pitanje od početka pregovora s EU. Naglasio je da prioritet treba biti na njihovoj kvaliteti, a ne na brzini koja nije presudna. Osvrnuo se na drastičan pad potpore hrvatskih građana pristupu zemlje EU, ali smatra da se ona može vratiti pravilnim informiranjem javnosti i objašnjavanjem da prosječan Slovak, Čeh, Slovenac, Mađar živi bolje otkako je njegova zemlja pristupila EU.
Ukoliko pregovori ne započnu, tj. ukoliko ponovno dođe do njihovog odgađanja, bit će to negativna poruka upućena ne samo Hrvatskoj, već svim državama regije koje žele napredak, razvoj, demokraciju i u konačnosti članstvo u EU. 

Pal Csaky smatra da je ovaj trenutak vrlo važan za Hrvatsku kojoj je potrebna snažna potpora prijatelja. Naglasio je da Hrvatska upravo u Slovačkoj ima prijatelja koji želi javno iskazati svoju potporu hrvatskoj težnji europskim integracijama i početku pregovora. Ovome je dodao kako Slovačka smatra da se sva eventualna pitanja mogu riješiti tijekom pregovora i ponudio pomoć, s obzirom na slovačka iskustva  u integracijskom procesu. Smatra da bi bilo vrlo teško objašnjivo zbog čega bi započeli pregovori s Turskom, a ne s Hrvatskom. Potpredsjednik slovačke vlade istaknuo je da brzina pregovora ne smije ići na račun njihove kvalitete, jer je bitno postići najpovoljnije uvjete za državu koja pristupa EU. U samoj Slovačkoj nije došlo do velikih promjena nakon njenog ulaska u EU, naprotiv pale su cijene prehrambenih proizvoda, a istraživanje javnosti godinu dana nakon ulaska pokazuje da je čak 86% Slovaka zadovoljno svojim životom u EU. Ostalih 13% većinom su poduzetnici u poljoprivredi koji bi ionako bili nezadovoljni, jer se nisu prilagodili tržišnim uvjetima kojima bi se morali prilagoditi i da Slovačka nije ušla u EU. 

U razgovoru s Nevenom Mimicom Pal Csaky je rekao kako čvrsto vjeruje da će idući tjedan mišljenje Vijeća ministara o Hrvatskoj biti pozitivno i da će pregovori početi, a pritom će Slovačka iskazati svoju punu potporu.
Neven Mimica ukupnu atmosferu ocijenio je puno boljom nego proteklih mjeseci. „Hrvatska vlada je doista mnogo učinila u sklopu Akcijskog plana i smatramo da postoje realne šanse da odluka Vijeća ministara bude pozitivna“. Istaknuo je da će u fazi pregovora Hrvatskoj biti dragocjena iskustva Slovačke. Pregovori trebaju biti brzi i kvalitetni, a Hrvatski sabor će biti uključen u njihov kompletan tijek.

Mimica je zaključio da će u sljedećem razdoblju Hrvatski sabor fokusirati svoje djelovanje na tri područja: pregovore s EU, unutarnje reforme i otvaranje komunikacijskog kanala prema građanima radi približavanja EU i njenih institucija širokoj javnosti.

Predstavnici Odbora za poljoprivredu i šumarstvo primili predstavnike francuskih uzgajivača goveda

(Zagreb, 29. rujna 2005.) Predsjednik Odbora za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatskoga sabora Božidar Pankretić i članovi Odbora primili su u radni posjet predstavnike francuske kooperative GEOSEL iz francuske pokrajine Charollais, kolijevke istoimene pasmine goveda.

Cilj dolaska predstavnika udruge GEOSEL u Hrvatsku je upoznavanje s mogućnostima povećanja hrvatskog stočnog fonda goveda namijenjenog mesnoj industriji. Udruga uzgajatelja goveda Charollais organizacija je koja omogućuje i savjetovanje svojih članova - uzgajatelja, kako bi se u konačnosti predstavio najbolji proizvod. GEOSEL želi ponuditi Hrvatskoj goveda koja će u budućnosti predstavljati vrsno stado i biti najpovoljnije rješenje za hrvatske potrebe.

Božidar Pankretić rekao je da je francuska poljoprivreda jedna od najboljih u Europi, posebno kada je u pitanju stočarstvo. Istaknuo je kako nema razvoja govedarske proizvodnje bez jačeg sustava krava - tele koji je danas u Hrvatskoj još u tragovima, pa su francuska iskustva u ovom području itekako dobrodošla.

Član Odbora Marko Širac zahvalio je na dobroj namjeri i želji da se prenesu francuska iskustva u uzgoju ove sorte goveda, koja je vrlo važna za gospodarstvo u Francuskoj, a hrvatskom govedarstvu, kojem je u prošlosti nanesena velika šteta, najviše znači prijenos određenih znanja i iskustava u ovoj grani stočarstva.

Odbor za parlamentarnu suradnju i odnose s javnošću Skupštine Zapadnoeuropske unije posjetio Hrvatski sabor

(Zagreb, 26. rujna 2005.) Odbor za parlamentarnu suradnju i odnose s javnošću Skupštine Zapadnoeuropske unije u radnom je posjetu Hrvatskom saboru. Riječi dobrodošlice gostima je uputio potpredsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić. Rekao je da Hrvatska želi pridonijeti sigurnosti Europe i ovog dijela svijeta, svjesna zajedničke odgovornosti svih u odupiranju najvećem zlu današnjice – terorizmu. Naglasio je da Hrvatska djeluje u smjeru stabilnosti i mira, kako na planu svoje regionalne politike, tako i unutarnjim zakonodavstvom, gdje je pitanja zaštite nacionalnih manjina uredila na najbolji mogući način i cijeneći europske standarde, što je doprinos stabilnosti Hrvatske, ali i doprinos stvaranju sigurnosti u  ovom dijelu Europe.

Voditelj izaslanstva Milos Budin rekao je da je Hrvatska korak pred pristupom Europskoj uniji, izrazivši uvjerenje da će 2. listopada Hrvatska dobiti pozitivan odgovor Odbora za praćenje suradnje RH s Haaškim sudom i da će pregovori moći početi. Istaknuo je da se svojim statusom pridružene članice Zapadnoeuropske unije Hrvatska još više približila europskim integracijama, te je čestitao na svemu što je dosad učinila na postizanju političke stabilnosti koja je značajna za čitavu regiju. Parlamentarna skupština Zapadnoeuropske unije, naglasio je,  bavi se obrambenom i sigurnosnom politikom u Europi. To je jedini parlament koji može provoditi nadzor parlamentarnih politika. Budućnost Zapadnoeuropske unije ovisi o budućnosti Europske unije i njenog Ustava. Za sada Zapadnoeuropska unija nastavlja obavljati svoje zadaće u okviru suradnje s parlamentima. Jozo Radoš i Velimir Pleša, članovi Izaslanstva Hrvatskog sabora u Skupštini Zapadnoeuropske unije, istaknuli su da Hrvatska želi dati svoj doprinos europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici i europskom sigurnosnom identitetu.

Predsjednik saborskog Odbora za europske integracije Neven Mimica naglasio je da je članstvo u Europskoj uniji hrvatski vanjskopolitički prioritet, a ekonomska konkurentnost i politička stabilnost dva osnovna unutarnja cilja. Hrvatska je prošla više od polovice puta na usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s europskim. Do sada je izmijenjeno ili doneseno novih dvjestotinjak zakona. Osvrnuo se na Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom rekavši da sve parlamentarne stranke podržavaju njegovo izvršavanje, kao i svaki potez hrvatske Vlade u sklopu Akcijskog plana. Zaključio je kako je interes Hrvatske politički i ekonomski stabilno susjedstvo, a da Hrvatska može biti korisna ukupnoj politici EU na prostoru jugoistočne Europe u procesu približavanja zemalja tog prostora europskim vrijednostima i, konačno,  samom članstvu u Europskoj uniji.

Predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju dr.sc. Milorad Pupovac naglasio je da je početak pregovora Europske unije s Hrvatskom i Turskom posebno značajan za Europu i za sređivanje prilika u  jugoistočnoj Europi. Posebno je važno otklanjanje ratnog naslijeđa na ovim prostorima, koje se može prevladati jačanjem svih vidova regionalne suradnje država. 

Milos Budin zaključio je da su temeljni ciljevi EU stabilnost i sigurnost, pri čemu veliku važnost ima međunarodna suradnja, posebice regionalna parlamentarna suradnja, koja je na ovim prostorima od temeljne važnosti i za sam proces europskih integracija.

Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak te član toga Odbora i voditelj saborskog Izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a dr. sc. Krešimir Ćosić goste su upoznali s djelokrugom i aktivnostima tih saborskih tijela te naglasili da je pridruživanje Europskoj uniji i NATO- savezu strateški cilj Hrvatske te da uvjete za njihovo članstvo ispunjava ponajprije u interesu svojih građana, ali očekuje da će ispunjavanje tih uvjeta biti prepoznato i rezultirati očekivanim početkom pregovora.

U Hrvatskome saboru obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

(Zagreb, 22. rujna 2005.) - Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora održao je jučer tematsku sjednicu povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 22. rujna.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol istaknula je kako je nasilje u obitelji u Republici Hrvatskoj u porastu, te da edukacija, odgoj, a posebice izricanje kazni nasilnicima nisu u dovoljnoj mjeri smanjili broj prekršaja.

Uz velik broj stručnjaka iz područja obiteljskog nasilja, sjednici je nazočila i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač-Koritnik. U uvodnoj je raspravi istaknula kako je velik pomak u suzbijanju obiteljskog nasilja učinjen donošenjem Protokola o postupanju u slučaju obiteljskog nasilja. Protokol jasno propisuje kako se postupa kada se nasilje prijavi, tako da mjerodavne službe neće moći izbjeći odgovornost za neispravne postupke.

Predsjednica Odbora Gordana Sobol iznijela je podatke Ministarstva unutarnjih poslova prema kojima je prošle godine policija zaprimila 14785 zahtjeva građana za zaštitom od obiteljskog nasilja, a u prvih pet mjeseci ove godine intervenirala je u 7458 slučajeva. Od ukupnog broja žrtava nasilničkog ponašanja 65,4 posto čine žene.

Ivan Jarnjak primio načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Slovačke Republike

Ivan Jarnjak i L'ubomir Bulik(Zagreb, 21. rujna 2005.) Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora Ivan Jarnjak primio je u službeni posjet načelnika Glavnoga stožera Oružanih snaga Slovačke Republike, general-pukovnika L'ubomira Bulika.

Ivan Jarnjak rekao je da Hrvatska i Slovačka imaju izuzetno dobre odnose i da Hrvatska Slovačku doživljava kao istinskog prijatelja i streteškog partnera u zajedničkoj europskoj budućnosti. Istaknuo je da su hrvatski strateški vanjskopolitički ciljevi ulazak u EU i NATO savez. U reorganizaciji svojih oružanih snaga Hrvatska je slijedila i slijedi standarde NATO-a i u ovom trenutku po stupnju spremnosti, obučenosti i organiziranosti oružanih snaga, spremna je za ulazak u taj vojni savez, ustvrdio je Jarnjak. Rekao je da Odbor za unutanju politiku i nacionalnu sigurnost nadzire zakonitost rada svih sigurnosnih službi u Hrvatskoj i matični je saborski odbor za teme unutarnjih poslova i obrane kada je riječ o donošenju strateških dokumenata u Hrvatskom saboru. Naglasio je da je specifičnost hrvatskih oružanih snaga i čitavog sigurnosnog sustava u tome što je nastao i razvijao se u vrijeme Domovinskog rata. Zaključio je da Hrvatski sabor daje punu potporu Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu obrane u reformi i reorganizaciji Oružanih snaga Republike Hrvatske.

General-pukovnik L'ubomir Bulik rekao je da je Hrvatska učinila kvalitetnu reformu oružanih snaga, a po svojoj strukturi ministarstva obrane Slovačke i Hrvatske su vrlo slična. Naglasio je važnost parlamentarne potpore reformi oružanih snaga, kao i stabilnosti proračuna. Konstatirao je da bilateralna suradnja Slovačke i Hrvatske na ovom području u potpunosti slijedi zacrtani plan. Slovačka će od 1. siječnja 2006. godine imati profesionalnu vojsku, a važnu ulogu pritom ima logistika čija je zadaća pronaći način kojim će se zamijeniti uloga ročnika, a razviti profesionalni vojnik i dočasnik.

Šime Prtenjača primio misiju OECD-a

(Zagreb, 20. rujna 2005.) Predsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora Šime Prtenjača primio je u radni posjet Misiju OECD-a u sastavu Daniel Bergvall, Dirk Kraan, Iris Mueller i Joachim Wehner.

Cilj boravka Misije OECD-a u Hrvatskoj je izrada izvješća koje će predstaviti cijeli proračunski proces u Hrvatskoj poradi njegovog kompariranja s drugim državama članicama OECD-a, a u cilju međusobnog upoznavanja. Teme razgovora bile su: način donošenja državnog proračuna, procedura donošenje Zakona o izvršenju proračuna i način na koji Sabor razmatra izvršenje proračuna, postupci i rasprave oko godišnjih financijskih izvješća, uloga saborskog Odbora za financije vezano uz izvješća Državnog ureda za reviziju, uloga Odbora za financije vezano uz podnošenje amandmana na državni proračun, te koliko se otprilike godišnje podnosi amandmana na proračun. 

Šime Prtenjača iznio je ukratko ulogu i funkciju saborskog Odbora za financije i državni proračun. Rekao je da je postupak donošenja državnog proračuna reguliran trima zakonskim aktima, Ustavom RH, Zakonom o proračunu i Poslovnikom Hrvatskog sabora, istaknuvši da Vlada mora uputiti u Sabor Prijedlog državnog proračuna najkasnije do 15. studenog tekuće godine za iduću godinu, a da je upravo Odbor za financije i državni proračun matično radno tijelo koje razmatra taj vladin Prijedlog. Na plenarnom zasjedanju podnose se amandmani na proračun koji se upućuju Vladi RH, a ona je dužna očitovati se o njima u tri dana, da bi se ponovno na plenarnoj sjednici odlučivalo o svakom pojedinom amandmanu, te konačno o ukupnom proračunu. Šime Prtenjača rekao je da Odbor može i sam podnositi amandmane, a što je regulirano Poslovnikom Sabora, prema kojem amandmane mogu dati zastupnici, saborski odbori, klubovi zastupnika i Vlada. Napomenuo je da Odbor u pravilu daje malo amandmana, a većinu podnose zastupnici, godišnje se radi o stotinama njih. Donošenjem pak državnog proračuna donosi se i Zakon o izvršenju proračuna koji je ustvari tehničko reguliranje korištenja proračuna. 

Goste je zanimala i Odluka o privremenom financiranju ukoliko se proračun ne donese do kraja godine te koliko je često ova Odluka morala biti primjenjivana, zatim sama realizacija proračuna tijekom godine i vladina polugodišnja izvješća o realizaciji proračuna.

Gordan Jandroković i Milorad Pupovac primili izaslanstvo Velikog odbora za europske poslove finskog parlamenta

(Zagreb, 19. rujna 2005.) Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju dr. sc. Milorad Pupovac primili su u radni posjet izaslanstvo Velikog odbora za europske poslove finskog parlamenta  predvođeno predsjednikom Odbora Jarijem Vilenom.

Gordan Jandroković zahvalio je za potporu koju Finska iskazuje Hrvatskoj u njenim europskim nastojanjima, te na ponuđenoj pomoći u reformi državne administracije. Rekao je da je Hrvatska slijedila finski model i osnovala Nacionalni odbor za praćenje pregovora s EU, čija je uloga nadzirati pregovore koje će voditi hrvatska Vlada.

Jari Vilen naglasio je da Finska snažno podržava hrvatsku težnju za članstvom u EU i nada se što bržem otvaranju pregovaračkog ciklusa, smatrajući da je Hrvatska učinila golem napredak. Ukazao je na važnost transparentnosti pregovora kako bi najšira javnost dobila potpune informacije o njegovom sadržaju i tijeku. Zanimao se za postotak podrške hrvatske javnosti za ulazak Hrvatske u EU i NATO. Jandroković je odgovorio da je trenutačni postotak podrške javnosti za pristup Hrvatske  EU oko 40-45 posto, što je najniže od vremena stjecanja neovisnosti. Jandroković ovakav stav javnosti objašnjava razočaranjem javnosti što pregovori nisu započeli prošle godine, nakon svih napora koje je Hrvatska poduzela u ispunjavanju postavljenih kriterija, osim jednog neriješenog slučaja u suradnji s Haaškim sudom, onog generala Gotovine. Smatra da bi otvaranjem pregovora ovaj negativni trend bio zaustavljen i krenuo u suprotnom smjeru - smjeru podrške i rasta popularnosti EU kod građana.

Što se tiče podrške javnosti pristupu Hrvatske NATO-u, postotak podrške u ovom trenutku je nešto manji od ovoga za EU.  Jandroković je istaknuo da neulazak Hrvatske u NATO ne bi bio dobro primljen ni u hrvatskoj javnosti, a ni u zemljama jugoistične Europe. Ustvrdio je da i nadalje sve parlamentarne stranke podržavaju ulazak Hrvatske u EU i NATO i da na ovom planu postoji širok konsenzus svih respektabilnih političkih čimbenika. Napomenuo je da se unutarnje reforme, u prvom redu pravosuđa, državne administracije, obrazovnog sustava, zdravstva, poljoprivrede, moraju provesti neovisno o pregovorima s Europskom unijom.

Predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju Milorad Pupovac rekao je da predstavnici manjina u hrvatskom društvu snažno podržavaju odluku hrvatske Vlade i premijera Ive Sanadera u vezi s budućnošću i pristupanjem Hrvatske EU. Preuzimanje europskih vrijednosti donosi pozitivne elemente u društvo, njegov razvoj, veću demokratičnost, zaštitu manjinskih prava i punu implementaciju manjinskih zakona, vladavinu prava, i multietničnost, multikulturalnost, itd. pa su svakako dobitak za društvo u cjelini. Pupovac je rekao kako Vlada provodi aktivnu politiku spram manjina, uvažavajući sva manjinska pitanja, a predstavnici manjina podržavaju unutarnje reforme koje provodi Vlada.

U New Yorku započela Druga svjetska konferencija predsjednika parlamenata

(New York, 7-9. rujna 2005.) - Druga svjetska konferencija predsjednika parlamenata u organizaciji Interparlamentarne unije započela je danas u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku i potrajat će do petka, 9. rujna.

Na konferenciji se okupilo preko 150 predsjednika svjetskih parlamenata, među kojima je i predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks.

Svrha je konferencije iscrpnim pregledom predstaviti Ujedinjenim narodima doprinos svjetskih parlamenata u jačanju mira, sigurnosti, demokracije, ljudskih prava i razvoja koji je u skladu s međunarodno dogovorenim obvezama.

Nakon inauguracijske ceremonije u kojoj će sudjelovati predsjednik Interparlamentarne unije Sergio Paez, predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda Jean Ping, te predsjednik američkog Kongresa Dennis Hastert na dnevnom je redu prihvaćanje agende i pravila konferencije. U sklopu trodnevnog skupa održat će se i sastanak žena predsjednica parlamenata. Očekuje se da će zaključci konferencije imati utjecaj na sastanak šefova država koji će se na istom mjestu održati od 14. do 19. rujna 2005.

Druga svjetska konferencija predsjednika parlamenata nastavak je prvog takvog okupljanja održanog u kolovozu i rujnu 2000. godine u sklopu Milenijske skupštine Ujedinjenih naroda. Tada su sudionici pozvali parlamente i zastupnike da prihvate odgovornost u međunarodnim odnosima i predložili aktivniju ulogu na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. 

Rad konferencije moći će se 7. i 8. rujna pratiti u neposrednom online prijenosu.

Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks izlaganje će imati sutra, 8. rujna, tijekom poslijepodnevnog zasjedanja na temu «Parlamenti i multilateralna suradnja: u susret izazovima 21. stoljeća» (HS/IPU).

Potpredsjednik Sabora Darko Milinović nazočio komemorativnom skupu u Četekovcima 

(Četekovci, 4. rujna 2005.) Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Darko Milinović, kao izaslanik predsjednika Sabora, nazočio je na 14. komemorativnom skupu balinačkim, četekovačkim i čojlučkim žrvama četničkog terora izvršenog 4. rujna 1991. godine u Virovitičko-podravskoj županiji.

Uz potpredsjednika Sabora, skupu su u ime Sabora nazočili i zastupnici Josip Đakić i Tomislav Tomić, a u ime Virovitice, Slatine i Virovitičko-podravske županije nazočni su bili dužnosnici lokalne i regionalne uprave i samouprave.

Komemoracija održana u prijepodnevnim satima bila je u spomen na dvadeset dvoje poginulih civila i dvojicu policajaca.  

"Neka nam sve hrvatske žrtve budu luč koja će nas voditi u bolje sutra. Oni nisu poginuli uzalud i spuštene glave. Htjeli su da gradimo Hrvatsku kao vladavinu prava i zato nitko u Hrvatskoj nema prava nikome prijetiti", rekao je, uz ostalo, Milinović na komemorativnom skupu. (HS/Hina)

   


Hrvatski sabor 2014. Pravne napomene
Impressum
Powered by iSite