Naslovnica
Naslovnica Naslovnica
Naslovna
Mapa weba
English

Kontakt:


Hrvatski sabor
Trg sv. Marka 6
10 000 Zagreb

Tel.: 01/45 69 222
e-mail:
mediji@sabor.hr
          gradjani@sabor.hr

Saborske povijesne zanimljivosti
 
Povijest  
Hrvatska kraljevinska konferencija iz 1729. donijela prvi proračun hrvatskoga kraljevstva

Hrvatska kraljevinska konferencija iz 1729.Budući da su u ratu za oslobođenje od Turaka tijekom sedamnaestog stoljeća mahom sudjelovali hrvatski velikaši i plemići, postalo je vrlo upitno njihovo sudjelovanje na saborskim zasjedanjima, a time i pravodobno bavljenje financijskim, upravnim i drugim poslovima iz saborske nadležnosti.

Sabor je, radi toga, na svom zasjedanju 1685. zaključio da ban oformi poseban šesteročlani odbor koji bi obavljao najvažnije zemaljske poslove kada se Sabor ne može sastajati.

Prva poznata sjednica takvog odbora, prema njenom sačuvanom zapisniku na latinskom jeziku, održana je 15. rujna 1689. godine. Odbor se zvao Konferencija kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Conferentia Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae). Povjesničari ga nazivaju Hrvatskom kraljevinskom konferencijom.

Ubrzo se došlo do zaključka da je postojanje i djelovanje toga tijela svrhovito i kada Sabor može djelovati pa je tako Hrvatska kraljevinska konferencija, osim u sedamnaestom, djelovala cijelo osamnaesto i dio devetnaestog stoljeća. 

Članove Hrvatske kraljevinske konferencije imenovao je Sabor. Ti su članovi redovito bili ban (ujedno i predstojnik Konferencije), zatim biskup zagrebački i prepošt zagrebačkog Kaptola te trojica ili četvorica velikaša i plemića.

Hrvatska kraljevinska konferencija donijela je mnoštvo financijskih i upravnih akata. Ona je 30. kolovoza 1729. izradila i proračun koji se smatra prvim poznatim proračunom hrvatskoga kraljevstva. O njezinim važnijim aktima Sabor je bio informiran na svakom svom sljedećem zasjedanju, te ih je odobravao i obično bi ih unosio u svoje zapisnike.
U nekim je godinama Hrvatska kraljevinska konferencija vijećala i više od 10 puta, a 1700. najviše - čak 24 puta. Sjednice su najviše održavane u Zagrebu, Varaždinu, a potom u Čičama, Ludbregu, Kerestincu, Beču, Želinu, Bratislavi, Klenovniku, Slunju, Glini, Petrinji, Rasinji, Ptuju i Budimu.

  Autor: Internet redakcija  


Vaši prijedlozi
Predložite teme iz povijesti saborovanja:
RSS20
Hrvatski sabor 2014. Pravne napomene
Impressum
Powered by iSite