Europska komisija pokrenula novo programsko razdoblje za pomoć afričkim zemljama

(Bruxelles/Brazzaville, 30. siječnja 2006.) Na Srednjeafričkom regionalnom seminaru koji se održava 30. i 31. siječnja u glavnom gradu Konga Brazzavilu, Europska je komisija otvorila novo programsko razdoblje za projekt "Pomoć za razvoj“ putem kojeg Europska unija pruža financijsku pomoć razvojnim projektima afričkih zemalja.

Pokretanje programa za koji je osigurano 22,7 milijardi eura iz desetog Europskog razvojnog fonda za razdoblje od 2008. do 2013. godine prvi je konkretan korak prema ispunjavanju obveza Europske unije preuzetih iz Strategije za Afriku koja je donesena krajem 2005. godine. Obveze Unije prvenstveno se odnose na poboljšanje koordinacije i efikasnosti pomoći razvojnim programima afričkih zemalja.

Član Europske komisije Louis Michel na seminaru je ustvrdio: “Europa danas, više nego ikad, naglašava partnerstvo kao ključ uspjeha. Započinjemo ovaj politički dijalog između partnera koji dijele viziju – država po država, regija po regija. Pozorno ćemo pratiti prioritete koji nam se nameću na putu prema razvoju. U isto vrijeme očekujemo od naših partnera konkretno angažiranje glede dobrog upravljanja“.
 
Ozbiljno shvaćanje preuzetih obveza s naglaskom na dobrom upravljanju javnim fondovima i učinkovitoj administraciji ključni su čimbenici uspješnosti razvojnih programa i time povećanja pomoći prema svakoj afričkoj zemlji, zaključak je prvog od šest seminara koji će se do travnja ove godine održati u svim regijama Afrike. (HS/EK)

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta: EU mora održati obećanja, ali i voditi računa o mogućnostima proširenja
 
(Bruxelles, 27. siječnja 2006.) Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta na jučerašnjoj je sjednici sa 36 glasova „za“, 3 „protiv“ i 11 „suzdržanih“ prihvatio Izvješće o provedbi Strategije Europske komisije o proširenju Europske unije za 2005.

Stav Europske komisije iznesen u Strategiji da nužni preduvjeti za članstvo u Europskoj uniji moraju biti pravedni, ali i rigorozni, naišao je na odobravanje članova Odbora koji su zauzeli stajalište kako u procesu pristupanja zemlje kandidati nisu obvezne samo prilagoditi zakone europskim standardima, već moraju pokazati izrazitu odlučnost u njihovoj primjeni. S onim zemljama kandidatima koje ne ispunjavaju te preduvjete Unija treba zaustaviti pregovore, slažu se europarlamentarci.

Raspravljajući o mogućim negativnim posljedicama ustavne i proračunske krize Europske unije na daljnje proširenje članstva, članovi Odbora su naglasili kako bi moglo doći do većih problema jer je za nove države članice potrebno prethodno osigurati dovoljno proračunskih sredstava. Istovremeno, mišljenje je Odbora, Unija ne smije prekršiti obećanja dana zemljama kandidatima o punom članstvu, ali mora uzeti u obzir i novonastale probleme proširenja. Iz tog je razloga Odbor uputio zahtjev Europskoj komisiji da do kraja godine odredi kriterije proširenja Unije u ovim okolnostima, te izradi tome odgovarajuću komunikacijsku strategiju.

Glede pitanja napretka pojedinih zemalja u procesu približavanja Europskoj uniji, upozoreno je na usporavanje zakonodavnih reformi u Turskoj, no Odbor smatra kako će otvaranje pregovora Unije s Turskom imati pozitivno i ohrabrujuće djelovanje na ubrzavanje procesa.

Europarlamentarci su pozdravili otvaranje pregovora s Hrvatskom kao i odluku o dodjeli statusa kandidata Makedoniji. S odobravanjem je prihvaćena činjenica kako je Albanija u završnoj fazi pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kao i odluka o početku istih pregovora za Bosnu i Hercegovinu. Tom su prigodom članovi Odbora istaknuli važnost revizije Daytonskog ustavnog sporazuma u skladu s demokratskim načelima i pravednom zastupljenošću naroda u BiH. (HS/EP)

Parlamentarna skupština Vijeća Europe oštro osudila zločine komunističkih totalitarnih režima
 
(Strasbourg, 26. siječnja 2006.) Parlamentarna skupština Vijeća Europe koja okuplja parlamentarce 46 europskih država, na jučer održanoj sjednici usvojila je rezoluciju 1481 oštro osuđujući zločine komunističkih totalitarnih režima, istodobno izražavajući žaljenje i sućut žrtvama tih zločina.

U tekstu rezolucije istaknuto je kako se radi o pojedinačnim i masovnim pogubljenjima, atentatima, stradavanjima u sabirnim logorima, prisilnim deportacijama, mučenjima, prisilnom radu i svim drugim oblicima masovnog fizičkog terora. Među žrtvama najveći je broj građana bivšeg Sovjetskog Saveza, složili su se parlamentarci Vijeća Europe pozivajući sve komunističke ili bivše komunističke političke stranke u Europi da objektivno sagledaju povijest komunističkih režima i u potpunosti osude zločine počinjene u ime takvog sustava.

Parlamentarci su dodali kako zauzimanje jasnog stajališta međunarodne zajednice prema tim zločinima predstavlja jedini način pomirbe. U zaključku rasprave istaknuto je kako su sve bivše komunističke zemlje, s izuzetkom Bjelorusije, danas članice Vijeća Europe, te kao takve preuzimaju obvezu čuvanja i zaštite ljudskih prava, poštivanje vladavine zakona i temeljnih demokratskih vrijednosti na kojima počiva institucija Vijeća Europe.

Iako je rezolucija dobila veliku podršku, iz predloženog teksta rezolucije koji je Skupština usvojila, izostavljene su odredbe kojima se pozivaju europske države da donesu istovjetne nacionalne deklaracije, te pokrenu dodatne pravosudne istrage o zločinima komunističkih režima. Te odredbe nisu dobile potrebnu većinu glasova parlamentaraca.

U radu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe sudjeluje i sedmeročlano Izaslanstvo Hrvatskoga sabora koje predvodi voditelj Izaslanstva Frano Matušić. (HS/PACE)

Europski parlament odbio prijedlog proračuna Europske unije
 
(Strasbourg, 19. siječnja 2006.) – Zastupnci Europskog parlamenta na plenarnoj su sjednici u srijedu, 18. siječnja, velikom većinom glasova - 541 za, 56 protiv i 76 suzdržanih - prihvatili rezoluciju kojom se odbija sporazum oko dugoročnog proračuna Europske unije kojeg su šefovi država i vlada postigli na summitu Europske unije u prosincu.

Glavni je razlog odbijanja Financijske perspektive za razdoblje 2007-2013. nedovoljna količina sredstava. Zastupnici su se posebno kritično osvrnuli na iznos od 862 milijarde eura koje su šefovi država i vlada predložili za financiranje Europske unije, jer je to, po njihovu mišljenju, znatno manje od prijedloga koji je Parlament predložio u lipnju – 975 milijardi eura. Tako umanjeni proračun, smatraju europski parlamentarci, ne garantira povećanje napretka, konkurentnosti, solidarnosti, jedinstvenosti i sigurnosti u budućnosti Europske unije.

Dogovor Europskog vijeća iz prosinca ne može ispuniti obveze prema novim državama članicama i ne može osigurati dostatno, iscrpno i fleksibilno europsko ustrojstvo, smatraju zastupnici. Iako je Europski parlament stava da se financije trebaju drugačije raspodijeliti, kako bi se osigurala bolja implementacija i kontrola potrošnje kapitala u državama članicama, pozdravlja činjenicu da je Europsko vijeće uspjelo postići da se pregovori uopće mogu otvoriti.

Parlament želi najneposrednije biti uključen u rasprave o reviziji europskog budžeta, isto kao i u uspostavu mehanizama koji bi omogućili postojanje rezervnih fondova kao "fleksibilnih instrumenata" budžetiranja.

Rasprava o dugoročnom proračunu nastavit će se 23. siječnja između predsjednika Europskog parlamenta Josepha Borrella, predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa i austrijskog kancelara Wolfganga Schüssela. Očekuje se da će Komisija početkom veljače predstaviti novi nacrt dogovora o financijskoj perspektivi na temelju kojeg će se pregovarati. Za sada nema krajnjeg roka do kada bi pregovori trebali završiti, ali zajednička nastojanja su da se to učini do proljeća. (HS/EP)

Europski parlament započeo prvo ovogodišnje zasjedanje
 
(Strasbourg, 16. siječnja 2006.) – Europski parlament danas u Strasbourgu započinje plenarnu sjednicu koja će trajati do 19. siječnja.

Prvo ovogodišnje zasjedanje započet će raspravom o homofobiji u Europi, borbi protiv trgovanja ženama i djecom, klimatskim promjenama, te raspravom o državljanstvu Europske unije. Prvoga dana zasjedanja europski će zastupnici raspravljati i o izjavi Europske komisije o zaključcima ministarske konferencije WTO-a održane u prosincu.

Dnevni red drugoga dana zasjedanja obuhvaća rasprave o vanjskoj zrakoplovnoj politici, tržištu šećera i restrukturiranju šećerne industrije, te gospodarenju otpadom i standardima koje mora zadovoljavati voda za kupanje. Zbog krize u opskrbi plinom između Rusije i Ukrajine, u dnevni je red uvrštena i rasprava o sigurnosti energetskih izvora Europske unije.

U srijedu će austrijski kancelar Wolfgang Schüssel predstaviti plan rada austrijskog predsjedanja Unijom za narednih šest mjeseci, u kojem prioritet ima nastojanje da se ponovo postigne suglasnost članica oko Europskog ustava, što je ujedno i najvažnija točka dnevnog reda ove sjednice. Zastupnici Europskog parlamenta raspravljat će o pozivu Odbora za ugovorna pitanja (Constitutional Affairs Committee) da Ustav Europske unije bude donesen do 2009. godine kako bi Unija mogla djelovati efikasnije i demokratičnije. Očekuje se i donošenje rezolucije o Financijskoj perspektivi za 2007-2013., oko koje je postignut dogovor na summitu Europske unije u prosincu prošle godine, nakon teških i dugotrajnih pregovora. Istoga dana održat će se rasprava i o politici Europske unije prema susjednim zemljama.

Posljednjeg dana zasjedanja na dnevnom je redu rasprava o Lisabonskoj strategiji, a kao i obično sjednica će završiti trima kratkim raspravama o trenutnom stanju ljudskih prava u svijetu – u Peruu, Egiptu i Kambodži. (HS/EP)

Pred europskim zastupnicima opsežna rasprava o koracima prema donošenju Ustava
 
(Bruxelles, 11. siječnja 2006.) Tijekom prvoga ovogodišnjeg zasjedanja Europskog parlamenta, koje će se održati od 16. do 19. siječnja u Strasbourgu, jedna od najopsežnijih rasprava bit će i rasprava o budućnosti europskog Ustava koja je prema predloženom dnevnom redu predviđena za srijedu, 18. siječnja.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljat će o pozivu Odbora za ugovorna pitanja (Constitutional Affairs Committee) da Ustav Europske unije bude donesen do 2009. godine kako bi Unija mogla djelovati efikasnije i demokratičnije. Odbor je ovo stajalište predočio u Izvješću u kojem iskazuje neslaganje s prijedlogom o neprihvatljivost svakog daljnjeg proširivanja Europske unije, nakon pristupanja Rumunjske i Bugarske, bez ustavnog temelja. Izvješće poziva na uspostavljanje široke europske javne rasprave kako bi se došlo do prijedloga koji bi vodili rješenju problema donošenja Ustava. Odbor poziva Europski parlament da zauzme vodeću ulogu u javnoj raspravi koja bi trebala uslijediti u proljeće ove godine, a biti okončana u drugoj polovici 2007. kako bi Ustav mogao biti donesen do 2009. godine. U Izvješću se predlaže što šira participacija europske javnosti u raspravi koja bi se trebala voditi na nacionalnoj  i lokalnoj razini. Predlaže se da se rasprave vode oko pitanja koja će dati jasne zaključke, a u aktivno sudjelovanje posebno se pozivaju političke stranke, predstavnici poslodavaca i zaposlenih, predstavnici civilnog društva, akademska zajednica i mediji. U svome Izvješću Odbor predlaže raspravu o ključnim pitanjima Unije: integracijskom procesu, Europi na globalnoj sceni, europskom socijalnom i ekonomskom modelu, sigurnosti i pravosuđu.

Istoga dana i austrijski kancelar Wolfgang Schüssel, predsjedatelj Europskog vijeća, predstavit će austrijske prioritete predsjedanja Unijom u sljedećih šest mjeseci, među kojima prioritet ima nastojanje da se ponovo postigne suglasnost članica oko projekta Ustava.

Prema prijedlogu dnevnog reda zasjedanja, europski će zastupnici zasjedanje započeti raspravama o nizu tema među kojima su: izvješće Europske komisije o homofobiji u Europi, europskom građanstvu, trgovini ženama i djecom, kao i o izjavi Komisije o zaključcima nedavne ministarske konferencije WTO-a. Tijekom sjednice raspravljat će se i o pitanjima sigurnosti opskrbe energijom, aktualnom stanju ljudskih prava u svijetu i o nizu pitanja čija se uvrštavanja na dnevni red očekuju do petka, 13. siječnja.

Tijekom zasjedanja očekuje se i izglasavanje rezolucije Europskog vijeća o prijedlozima sljedeće Financijske perspektive Unije. (HS/EP)

Arhiva vijesti