Europski parlament usuglasio prvi nacrt proračuna za sljedeću godinu
(Strasbourg, 28. listopada 2005.) - Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj u Strasbourgu od 24. do 27. listopada europski su se zastupnici usuglasili oko prvog nacrta proračuna Europske unije za 2006. godinu. U novom proračunu zastupnici su odlučili izdvojiti veća sredstva za istraživanje, obrazovanje i programe za mlade.
Uz nacrt proračuna, Europski je parlament raspravljao i prihvatio inicijativu o zakonskoj regulaciji emisije plinova klimatizacijskih uređaja iz motornih vozila i utjecaju efekta staklenika na razinu štetnih plinova u atmosferi. Prijedlog je uz manje izmjene upućen u drugo čitanje.
U prvom su čitanju prihvaćeni i prijedlozi direktiva o zaštiti od buke, o umjetnim dodacima hrani, te o ulaganjima u europsku prometnu infrastrukturu i energetiku.
Europski je parlament prihvatio Izvješće o borbi protiv organiziranoga kriminala, a na prijedlog Odbora za okoliš usvojena je Rezolucija o pandemiji ptičje gripe. Prihvaćeno je i Godišnje izvješće Europskog pravobranitelja za 2004. godinu.
Europski su parlamentarci prihvatili i prve nacrte programa za mlade „Youth in Action“ za razdoblje od 2007. do 2013. godine, te programa za razvoj kulture i kulturnih djelatnosti „Culture 2007“. Zajedno s amandmanima prihvaćen je i nacrt programa podrške audiovizualnom sektoru pod nazivom „Media 2007“.
Posljednjeg dana zasjedanja Europski je parlament već tradicionalno raspravljao o zaštiti ljudskih prava u svijetu i pritom usvojio dvije rezolucije - Rezoluciju o ljudskim pravima u Zapadnoj Sahari i Rezoluciju o ljudskim pravima u Uzbekistanu. (HS/EP)
Započeo neformalni sastanak šefova država i vlada Europske unije
(Hampton Court, 27. listopada 2005.) - Šefovi država i vlada Europske unije započeli su danas neformalni sastanak o budućnosti Europe. Na jednodnevnom će sastanku europski čelnici raspravljati o pitanju kako Europska unija može prekinuti trend slaboga gospodarskog rasta i zaostajanja uz istodobno zadržavanje visoke razine socijalne sigurnosti.
Dnevni red obuhvaća i teme: globalizacija i izazovi pred Europom, uloga Europske unije u svijetu – vanjska i sigurnosna politika, europska strategija za Afriku te negativne posljedice globalizacije koje trenutno prijete Europi – terorizam, organizirani kriminal i ilegalne imigracije.
Uz britanskog premijera Tonyja Blaira, koji je domaćin sastanka, susretu će biti nazočni visoki predstavnik za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrell. U radu će sudjelovati i premijeri Bugarske i Rumunjske, koje bi Europskoj uniji trebale pristupiti 2007. godine, a radnom će ručku biti nazočni i hrvatski premijer Ivo Sanader, te premijer Turske.
Tony Blair izrazio je nadu da će se na sastanku izbjeći detaljna rasprava o dugoročnom proračunu Europske unije za razdoblje 2007-2013, istaknuvši kako je cilj neformalnog susreta postizanje dogovora o smjeru kojim će Europska unija krenuti, te kako vjeruje da će se dogovor o financijskoj perspektivi uspjeti postići na summitu najavljenom za prosinac ove godine. (HS/EU UK/Hina)
Objavljen Vladin tematski web site o pregovorima o pristupanju Hrvatske EU
(Zagreb, 26. listopada 2005.) - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija objavilo je danas službeno internetsko sjedište (web site) o pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Cilj je novih internetskih stranica pojasniti građanima što su pregovori o pristupanju Europskoj uniji, kako teku, te tko su pregovarači koji će zastupati stavove i interese Republike Hrvatske. Slijedom toga, internetske stranice sadrže tri tematske cjeline: Pregovori o pristupanju, Struktura za pregovore i Nacionalni odbor za praćenje pregovora.
Rubrika Pregovori o pristupanju sadrži osnovne informacije - što su pregovori, tko su sudionici pregovora o pristupanju, tko zastupa pregovaračka stajališta Europske unije, a tko interese države kandidata. Rubrika ukratko predstavlja i vođenje pregovora u sklopu bilateralne međuvladine konferencije.
Rubrika Struktura za pregovore pruža uvid u sastav i djelokrug tijela koja čine strukturu za vođenje pregovora i sklapanje Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji: Državnog izaslanstva Republike Hrvatske za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji; Koordinacije za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji; Pregovaračke skupine za vođenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji; Radnih skupina za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora – pravne stečevine Europske unije; Ureda glavnog pregovarača i Tajništva Pregovaračke skupine.
Rubrika Nacionalni odbor za praćenje pregovora sadrži osnovne informacije o tom posebnom radnom tijelu Hrvatskoga sabora, kao što su uloga, način rada, te članovi Odbora.
Internetske stranice sadrže i shematski prikaz pregovora, odnosno tijek od otvaranja pregovora do stupanja u punopravno članstvo u Europskoj uniji, vijesti, te izbor iz medija. Stranice su dostupna i na engleskom jeziku.
Britansko predsjedništvo podržalo inicijativu Komisije za pojednostavljenje zakonodavstva Europske unije
(Bruxelles, 26. listopada 2005.) Britansko predsjedništvo Europske unije pozdravilo je inicijativu Europske komisije za pojednostavljenjem zakonodavstva Europske unije čime bi se ostvarile značajne financijske uštede u poslovnom sektoru.
Programom pojednostavljenja zakonodavstva koji će trajati do 2008. godine uklonila bi se trenutno postojeća nepotrebna zakonska i administrativna ograničenja, a zakonske odredbe postale bi jasnije i konzistentnije u potpunosti zadržavajući osnovnu svrhu propisa. Zakonodavna područja koja će biti zahvaćena prvom fazom ovog programa su zaštita od zagađenja, propisi o radu i osnivanju poslovnih subjekata, te propisi o deklariranju u prehrambenoj industriji, a Komisija je najavila i reviziju odredbi u područjima autoindustrije, graditeljstva i gospodarenja otpadom.
U drugoj fazi, nakon konzultacija sa svim zemljama članicama, njihovim gospodarstvenicima i građanima, Komisija će pokrenuti reviziju i pojednostavljenje zakonskih odredbi i u područjima poljoprivrede, okoliša, zdravstva, ribarstva, porezne politike, carina i radnog zakonodavstva. Izvješća i prijedlozi o provedbi programa pojednostavljenja zakonodavstva Unije postat će, kao jedan od prioriteta, sastavni dio godišnjih programa Europske komisije.
Ovakva inicijativa, stoji u izjavi Britanskog predsjedništva, samo je dokaz odlučnosti Komisije u najavljenom cilju modernizacije zakonodavstva Europske unije, a koja će nesumnjivo donijeti velike koristi njenom gospodarstvu. (HS/EK/UK EU)
Europski parlament započeo novu sjednicu
(Strasbourg, 24. listopada 2005.) Predstavljanjem izvještaja o realizaciji obrazovnih programa kao i programa za mlade i razvoj medija, u Strasbourgu je danas započela plenarna sjednica Europskog parlamenta koja će trajati do 27. listopada.
Nakon rasprave o problemima obrazovanja i predloženim povećanjima mjesečnih stipendija u sklopu obrazovnog programa „Erasmus“, zastupnici će tijekom prvog dana zasjedanja raspravljati i o zaštiti okoliša, odnosno o štetnosti ispušnih plinova motornih vozila i utjecaju efekta staklenika na razinu štetnih plinova u atmosferi.
Zasjedanje drugog dana započinje obraćanjem predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa u sklopu rasprave o usklađenosti švedskog socijalnog modela s unutarnjim tržištem Europske unije. Europski će parlament raspravljati i o strategiji borbe protiv moguće pandemije ptičje gripe, a u poslijepodnevnom dijelu sjednice europski će zastupnici ocijeniti dosadašnji napredak Rumunjske i Bugarske na putu za punopravno članstvo u Uniji 1. siječnja 2007. godine. Za kraj drugog dana predviđena je rasprava o borbi protiv organiziranog kriminala u sklopu koje se predlaže jačanje uloge i ovlasti Europola.
U srijedu će započeti prva uvodna rasprava o proračunu Europske unije za 2006. godinu na kojoj se očekuje prijedlog Odbora za proračun za povećanje sredstava za istraživačke i znanstvene programe kao i programe za mlade. Nakon rasprave o stanju u Afganistanu nakon parlamentarnih izbora održanih 18. listopada, zastupnicima će se obratiti britanski premijer Tony Blair što je njegov već drugi istup pred Europskim parlamentom nakon britanskog preuzimanja predsjedanja Unijom. Blair će izvijestiti europarlamentarce o pripremama za neformalni sastanak šefova država koji će se održati 27. listopada u Hampton Courtu, a na kojem će se razgovarati o jačanju sigurnosti građana Unije, o socijalnoj pravdi u mehanizmima tržišnog natjecanja, položaju Europske unije u svijetu te aktualnim izazovima globalizacije.
Posljednjeg dana zasjedanja, u četvrtak 27., europski će pravobranitelj podnijeti Parlamentu godišnje izvješće, a sjednica bi trebala u poslijepodnevnim satima tradicionalno završiti raspravom o zaštiti ljudskih prava, ovaj put u Zapadnoj Sahari i Uzbekistanu.
Započeo screening hrvatskog zakonodavstva o znanosti i istraživanju
(Bruxelles, 20. listopada 2005.) Danas u Bruxellesu započinje screening hrvatskog zakonodavstva o znanosti i istraživanju. Na prvom sastanku s hrvatskim pregovaračima predstavnici Europske komisije predstavit će devet tema iz tog poglavlja acquisa, a zatim će hrvatski pregovarači moći postavljati pitanja.
Na drugom sastanku, 15. studenoga, hrvatski pregovarači prezentirat će u čemu se hrvatsko zakonodavstvo na tom području razlikuje od europskog, a predstavnici Europske komisije postavljat će pitanja. Znanost i istraživanje te obrazovanje i kultura relativno su lakša poglavlja o kojima se pregovara tijekom pristupnih pregovora, a očekuje se da će pregovori o ta dva poglavlja biti završeni već na proljeće sljedeće godine. I šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert uvjeren je da će se vrlo brzo zaključiti pregovori o tim poglavljima jer se praktički nema što usklađivati.
Pravna stečevina Europske unije na području znanosti i istraživanja zbog svoje specifičnosti ne mora se prenositi u nacionalni pravni poredak. Sposobnost provedbe ne odnosi se toliko na primjenu zakonskih odredbi koliko na postojanje potrebnih preduvjeta za uspješno sudjelovanje u okvirnim programima koji su glavni instrumenti za financiranje istraživanja u Europskoj uniji.
Istodobno s otvaranjem pojedinih poglavlja obavljat će se screening i ostalih, a screening cjelokupnog zakonodavstva trebao bi potrajati do rujna 2006. godine.
Croatia Summit 2005 - Iskazana puna potpora procesu proširenja EU
(Zagreb, 14. listopada 2005.) Summit šefova država srednje Europe posvećen pitanjima europskih integracija, uključujući gospodarsko-socijalni aspekt tog procesa, danas je svečano otvoren u Zagrebu.
Početak plenarnog zasjedanja summita, kojim predsjeda hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, potvrdio je predanost zemalja članica Europske unije nastavku procesa proširenja na jugoistok Europe te želju i opredjeljenje zemalja kandidata i zemalja aspiranata za ulazak u Uniju.
U nastupima šefova država koji su se mogli čuti tijekom današnjeg prijepodneva iskazana je puna potpora procesu proširenja Europske unije. Svi predsjednici u svojim su govorima pozdravili i početak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks prigodnim je govorom pozdravio sudionike summita. U svome je govoru predsjednik Sabora istaknuo značaj i aktualnost summita za budućnost Europske unije i sadašnje države članice, ali i za države u procesu priključenja Europskoj uniji. Predsjednik Sabora također je izvijestio o ulozi Hrvatskoga sabora u pristupnom procesu i istaknuo spremnost Hrvatskoga sabora da parlamentima država u regiji pomogne savjetima i prijenosom svojih iskustava i spoznaja iz svih faza priprema za priključenje Europskoj uniji.
Redoviti godišnji summit šefova država srednje Europe u Zagrebu je okupio petnaest predsjednika država, a nastavlja se i u subotu plenarnom sjednicom posvećenom gospodarsko-socijalnim aspektima proširenja Unije.(HS/Hina)
Europski parlament raspravlja o nizu pitanja tijekom dvodnevnog zasjedanja
(Bruxelles, 12. i 13. listopada 2005.) - Na sjednici Europskog parlamenta, koja se 12. i 13. listopada održava u Bruxellesu, europski će parlamentarci raspravljati o nizu tema iz različitih područja: vanjske politike, financija, obrazovanja, kulture, vanjske i unutarnje trgovine, pravosuđa, regionalne politike.
Sjednica će započeti raspravom o stanju u Iranu i Etiopiji, te širom raspravom o politici Europske unije prema Africi. Na dnevnom redu dvodnevne sjednice je i rasprava o potpori Europske unije proizvodnji šećera te trgovinski odnosi s Kinom.
U području obrazovanja prvi put će se raspravljati o europskoj suradnji u osiguranju kvalitete visokog obrazovanja, a bit će predstavljeno i izvješće s preporukama Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta u tom području. Raspravljat će se i o važnosti obrazovanja u stvaranju konkurentnije Europe.
Najavljena je i rasprava o krivotvorenju eura, i to ne samo u dvanaest zemalja članica koje su usvojile euro kao službenu valutu, već i u ostalim državama Europske unije. Europski će parlament dati mišljenje o prijedlogu Vijeća Europske unije o mjerama suzbijanja krivotvorenja.
Na dnevnom su redu i prava žena, a Parlament će analizirati i kontrolu proračuna. (HS/EP)
Usvojena Izjava i Preporuke drugog sastanka Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-RH
(Bruxelles, 4.-5. listopada 2005.) - Zajednički parlamentarni odbor EU-RH održao je drugi sastanak u Bruxellesu 4. i 5. listopada. Sastankom su predsjedali supredsjedatelji Zajedničkog odbora Pal Schmitt i Gordan Jandroković, a na kraju sastanka usvojena je zajednička Izjava i preporuke.
Sastanku su bili nazočni i glavni pregovarač za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji Vladimir Drobnjak, direktor Opće uprave za proširenje Europske komisije Fabrizio Barbaso i koordinator za Balkan pri britanskom Ministarstvu vanjskih poslova Angus Lapsley.
Dnevni je red obuhvatio niz tema: reformu pravosuđa i policije; suradnju s haškim sudom, s posebnim naglaskom na Vladin Akcijski plan; povratak izbjeglica i pitanje manjina, posebice srpske nacionalne manjine; privatizacijski proces u Hrvatskoj; regionalnu suradnju i pogranične aktivnosti.
Zajednički parlamentarni odbor usvojio je preporuke za pojedina područja. U području o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji stoji kako otvaranje pregovora 3. listopada 2005. predstavlja širi politički signal za Hrvatsku i cijelu regiju jugoistočne Europe. Zajednički odbor pozdravlja cjelokupni napor i postignuće institucija da približe Hrvatsku Europskoj uniji provođenjem političkih, socijalnih, ekonomskih i drugih reformi. Odbor je izrazio nadu da Hrvatska postane članicom EU što je prije moguće, te ohrabruje hrvatske napore u provođenju programa poput CARDS-a. Izražena je i zabrinutost zbog opadanja potpore hrvatskih građana pristupanju Europskoj uniji, te nada kako će potpora, nakon otvaranja pregovora, ponovo rasti.
U području političkih kriterija, kao prioritet je istaknuta reforma pravosuđa. Jačanje sudskog ustroja, poboljšan profesionalizam i nepristranost, te provođenje sudskih odluka bit će ključni u pripremanju ulaska Hrvatske u Europsku uniju, stoji u preporukama za područje pravosuđa. Puna suradnja s haškim sudom i dalje ostaje uvjet, a posebno je pozdravljen Vladin Akcijski plan. Istaknuta je i važnost povratka izbjeglica, kvaliteta života povratnika i bolja raspodjela financijskih izvora, te pitanje manjina. Nacionalne su manjine, stoji u preporukama, integralni dio hrvatskog društva i osiguran im je udio u izvršnim tijelima, državnoj i lokalnoj upravi, pravosuđu i policiji.
U području privatizacijskog procesa u Hrvatskoj Zajednički je odbor izrazio zadovoljstvo relativnom makroekonomskom stabilnošću, odličnim rezultatima u turizmu, a kao prioriteti su istaknuti smanjenje vanjskog duga i visoke nezaposlenosti, te ubrzanje privatizacijskog procesa.
U području regionalne suradnje i pograničnih aktivnosti naglašena je važnost regionalne suradnje i dobrih susjedskih odnosa kroz kompromis i dijalog, naročito oko otvorenih pitanja sa susjednim zemljama.
U Bruxellesu se održava drugi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora RH - EU
(Bruxelles, 5. listopada 2005.) - Članovi Zajedničkog parlamentarnog odbora RH - EU danas završavaju dvodnevni sastanak na kojem razmatraju političku i ekonomsku situaciju u Republici Hrvatskoj.
Dnevni red dvaju radnih sastanaka obuhvaća i raspravu o ispunjavanju političkih kriterija za članstvo u Europskoj uniji koja uključuje reforme pravosuđa i policije, povratak izbjeglica i zaštitu manjinskih prava. Teme sastanka su i privatizacijski proces u Hrvatskoj, te regionalna suradnja.
Sastancima predsjedaju supredsjedatelji Zajedničkog parlamentarnog obora mađarski zastupnik u Europskom parlamentu Pal Schmitt i saborski zastupnik Gordan Jandroković.
Zajednički parlamentarni odbor RH - EU novi je oblik suradnje između Hrvatskoga sabora i Europskog parlamenta, a utemeljen je odlukom Europskog parlamenta iz ožujka 2004. i odlukom Hrvatskoga sabora od 15. listopada 2004. Odbor ima 30 članova, 15 zastupnika iz Europskog parlamenta i 15 iz Hrvatskog sabora. Odbor se sastaje dva puta godišnje, a ovo je drugi njegov sastanak. (HS/Hina)
Završen drugi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora RH - EU
(Bruxelles, 5. listopada 2005.) - Drugi sastanak izaslanstava Hrvatskoga sabora i Europskog parlamenta u Zajedničkom parlamentarnom odboru završen je nakon dva dana razmatranja političke i ekonomske situacije u Republici Hrvatskoj.
Europski su parlamentarci nakon sastanka izrazili spremnost pomoći Hrvatskoj u procesu priključenja Europskoj uniji. Mađarski zastupnik u Europskom parlamentu i supredsjedatelj Zajedničkog odbora Pal Schmitt izrazio je volju i spremnost pomoći Hrvatskoj u svim područjima. Direktor Opće uprave za proširenje Europske komisije Fabrizio Barbaso, koji je sudjelovao na jučerašnjem radnom sastanku izjavio je da Hrvatska ima dvije prednosti: iskustvo iz pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i učinkovito organiziran pregovarački tim.
Dnevni red dvodnevnog sastanka obuhvatio je raspravu o ispunjavanju političkih kriterija za članstvo u Europskoj uniji koja uključuje reforme pravosuđa i policije, povratak izbjeglica i zaštitu manjinskih prava. Teme su bile i privatizacijski proces u Hrvatskoj, te regionalna suradnja.
Zajednički parlamentarni odbor u kome su izaslanstva Hrvatskoga sabora i Europskog parlamenta utemeljen je odlukom Europskog parlamenta iz ožujka 2004. i odlukom Hrvatskoga sabora od 15. listopada 2004. godine. Odbor ima 30 članova, 15 zastupnika iz Europskoga parlamenta i 15 iz Hrvatskoga sabora. Sastaje se dva puta godišnje, a sastancima predsjedaju supredsjedatelji Zajedničkog parlamentarnog odbora Pal Schmitt na čelu izaslanstva Europskog parlamenta i zastupnik Gordan Jandroković na čelu izaslanstva Hrvatskog sabora.
Prvi sastanak izaslanstava u Zajedničkom parlamentarnom odboru održan je u Hrvatskom saboru u travnju ove godine. (HS/Hina)
Hrvatska započela pregovore za ulazak u Europsku uniju
(Luxembourg, 4. listopada 2005.) Bilateralnom Međuvladinom konferencijom EU-Hrvatska održanom u ranim jutarnjim satima, svečano su otvoreni pristupni pregovori za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
Kako stoji u zaključku odluke, Vijeće Europske unije odlučilo je otvoriti pristupne pregovore s Hrvatskom na temelju Izviješća glavne haške tužiteljice Carle del Ponte Radnoj skupini Europske unije, prema kojem Hrvatska sada u potpunosti surađuje s Haaškim sudom.
Na konferenciji za medije hrvatski premijer Ivo Sanader izrazio je veliko zadovoljstvo zbog odluke Vijeća ministara istaknuvši kako je ovo povijesni dan za Hrvatsku. Premijer je istaknuo odlučnost hrvatske Vlade za nastavak pune suradnje s Međunarodnim sudom u Haagu i dodao kako je trenutno najveći prioritet dobro i kvalitetno vođenje pregovora.
Predsjedajući Vijeća ministara Europske unije Jack Straw pohvalio je napore hrvatske Vlade na postizanju pune suradnje s Haaškim sudom. „Ovo je povijesna odluka za Hrvatsku“ zaključio je Straw koji će danas u 11.00 sati podnijeti izvješće Europskom parlamentu o donesenim odlukama Vijeća.
Europska komisija i hrvatski pregovarački tim već su započeli dogovore kada će se krenuti sa screeningom - dubinskom analizom usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim. Nakon završetka screeninga pojedinog poglavlja Pregovaračkog okvira, odmah će se otvarati pregovori o tom području. Prema riječima hrvatskog glavnog pregovarača Vladimira Drobnjaka, screening za sedam od ukupno 35poglavlja mogao bi početi već oko 20. listopada. (HS/HINA)
arhiva vijesti