Eurobarometar: Građani Europe su za polaganiju izgradnju Unije i za što skoriji ustavni ugovor

(Bruxelles, 21. prosinca 2005.) - U jučerašnjem priopćenju Europske komisije objavljeni su rezultati jesenskog istraživanja Eurobarometra u kojem je sadržan prvi ovogodišnji prikaz mnijenja građana Europske unije o Uniji i njezinim institucijama.

Istraživanje je provedeno u listopadu i studenom, a obuhvatilo je tridesetak tisuća ispitanika - građana EU 25-orice. Rezultati ovoga ispitivanja javnog mnijenja pokazuju utjecaj dva prijelomna događaja u Uniji ove godine: odbijanja ratifikacije ustavnog ugovora na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, kao i teških pregovora oko petogodišnjeg proračuna.

Tri su glavna pokazatelja oblikovala opći stav građana prema Europskoj uniji i sva su tri u percepciji građana Unije lagano pala u odnosu na rezultate ispitivanja koje je Eurobarometar proveo u proljeće ove godine. Opća podrška članstvu u Europskoj uniji pala je za 4 posto, a uočene pogodnosti koje članstvo nudi i cjelokupna slika Europske unije za 3 posto. Trend pada uočava se i u razini povjerenja prema Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Europskom vijeću, dok je javno mnijenje ostalo pozitivno prema budućem ustroju Europske unije.

Rasprave o Europskom ustavu nisu rezultirale odbijanjem ideje zajedničkog ustava, nego je naprotiv podrška ustavnom ugovoru porasla u posljednjih pet mjeseci za 2 posto, a poraslo je i vjerovanje građana u nužnost postojanja ustava kako bi se osiguralo bolje funkcioniranje Unije. Unatoč laganom padu podrške budućem širenju EU, europsku sigurnosnu i obrambenu politiku podržava 77 posto građana, a vanjsku politiku 68 posto njih, pa ove politike ostaju na čvrstim temeljima podrške građana. 

Istraživanje je također pokazalo da europskim građanima odgovara usporavanje projekta izgradnje Europske unije te da danas imaju jednaku percepciju i očekivanja glede brzine izgradnje Unije kao i prilikom istraživanja provedenog 1997. godine.  (HS/EU)

Austrija i Finska predstavile prioritete svog predsjedanja Europskom unijom

(Bruxelles, 19. prosinca 2005.) Na zajedničkoj konferenciji za medije održanoj u zgradi Europskog vijeće u Bruxellesu, Austrija i Finska predstavile su prioritete svog predsjedanja Europskom unijom tijekom 2006. godine.

Ciljeve austrijskog predsjedništva, koje započinje 1. siječnja 2006. godine, predstavila je ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik najavivši pojačani monitoring kandidata Bugarske i Rumunjske za članstvo u Europskoj uniji, te ubrzavanje procesa pristupnih pregovora s Hrvatskom i Turskom.

Austrija će također, dodala je Plassnik, otvoriti široku javnu raspravu o budućnosti Europske unije i ponovnom pokretanju zaustavljenog procesa ratifikacije europskog Ustava. „Naša polazna točka nije laka. Moramo vidjeti što želimo i kako želimo živjeti u Europi“, rekla je austrijska ministrica dodavši kako Austrija nema čarobni štapić za europske probleme, te kako će u većini sektora važnih za svakodnevni život građana surađivati s Finskom kao sljedećom predsjedateljicom Unije.

Finska, koja preuzima predsjedništvo u drugoj polovici godine, usredotočit će se na pitanja pravosuđa, na suzbijanje ilegalnih migracija i upravljanje migracijskim tijekovima. Državni tajnik za europska pitanja finske Vlade Antti Peltomaki najavio je kako će Finska zadržati prioritete austrijskog predsjedanja na područjima unutarnjeg tržišta, održivog razvoja, gospodarstva i zaštite okoliša. (HS/HINA)

Dogovoren proračun Europske unije za razdoblje 2007-2013.

(Bruxelles, 17. prosinca 2005.) Nakon teških i dugotrajnih pregovora tijekom summita Europske unije održanog od 15. do 17. prosinca 2005., europski su šefovi država i vlada uspjeli posljednjeg dana summita postići dogovor o proračunu za financiranje Europske unije od 2007. do 2013. godine.

Novi proračun će iznositi 1,045 posto BDP-a Europske unije s pridruženim članicama Bugarskom i Rumunjskom, a što iznosi 862,3 milijarde eura ili 13 milijardi eura više od prvotnog prijedloga britanskog predsjedništva. Dogovor je postignut i glede smanjenja britanskog rabata, kao povlastice stečene još 1984. godine za 10,5 milijardi eura u sedmogodišnjem razdoblju. Korist viška sredstava najviše će osjetiti nove članice.

U sklopu prihvaćene dugoročne financijske perspektive, Europsko je vijeće zadužilo Europsku komisiju da obavi reviziju svih europskih prihoda i rashoda uključujući i zajedničku poljoprivrednu politiku koja čini oko 40 posto proračuna Unije, te o tome podnese izvješće krajem 2008. godine. Upravo je pitanje reforme poljoprivredne politike bilo jedno od najspornijih pitanja oko dogovaranja proračuna Unije.

Čestitajući Velikoj Britaniji na vrlo uspješnom predsjedništvu Europskom unijom, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je dogovor ocijenio važnim signalom za Europu, izrazivši pritom veliko zadovoljstvo što je Unija izbjegla financijsku paralizu.

„Ovo je dogovor koji omogućuje Europi da krene naprijed i kojim se dokazuje njena solidarnost“, na kraju je zadovoljno izjavio britanski premijer Tony Blair dodavši kako novi proračun predstavlja ulaganje koje će koristiti svima. (HS/HINA)

Na summitu Europske unije još nema dogovora oko proračuna

(Bruxelles, 16. prosinca 2005.) Iako je najavljeno javno predstavljanje novog, izmijenjenog prijedloga proračuna Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine, britanski premijer Tony Blair i dalje na pojedinačnim bilateralnim sastancima pokušava uvjeriti šefove država i vlada 25 zemalja članica Unije da prihvate britanski prijedlog.

Tijekom drugog dana summita Europske unije Blair se u prijepodnevnim satima već sastao s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, španjolskim premijerom Joseom Luisom Zapaterom, austrijskim kancelarom Wolgangom Schuesselom i mađarskim  premijerom Ferencom Gyurcsanyjem, a nakon radnog ručka konzultacije će se nastaviti.

Glavni kamen spoticanja oko novog prijedlog proračuna je britanski rabat, koji je 1984. osigurala britanska premijerka Margaret Thatcher. Velika Britanija bila je tada među najsiromašnijim članicama i dobivala je vrlo malo poljoprivrednih subvencija. Situacija se otada promijenila. Velika Britanija sada je među najbogatijim zemljama članicama, a udio poljoprivrednih subvencija u europskom proračunu se smanjio. No, London se rabata ne želi odreći.  Britanski rabat, koji plaćaju države članice, prošle je godine, primjerice, iznosio oko 5 milijardi eura i raste kako raste europsko gospodarstvo.  U revidiranom prijedlogu od srijede, Blair je pristao na mali ustupak: rabat bi i dalje nastavio rasti, no Britanci bi od 2007. do 2013. dobili ipak 8 milijardi eura manje.

Drugo osjetljivo pitanje je revizija europskog proračuna 2008. ili 2009. godine. Velika se Britanija nada da bi tada mogla smanjiti troškove za poljoprivredu, no Francuska se tome oštro protivi. Proračun za poljoprivredu dogovoren je, naime, 2002. i vrijedi za razdoblje do 2013. godine, a Francuska, koja od poljoprivrednih subvencija ima najviše koristi, ne želi ga mijenjati prije isteka tog roka.

"Danas je dan D", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, pozvavši europske čelnike da se odgovorno postave prema tom izazovu jer u slučaju neuspjeha današnjeg summita, Europska unija ostala bi bez dugoročnog proračunskog okvira za iduće sedmogodišnje razdoblje i pregovore oko proračuna morala bi voditi svake godine. Time bi neuspjeh pregovora, a time i ovog summita bio novi udarac za Europsku uniju nakon neuspjeha referenduma o europskom ustavu ovoga ljeta u Francuskoj i Nizozemskoj. (HS/HINA) 

Započeo posljednji Europski summit pod britanskim predsjedanjem

(Bruxelles, 15. prosinca 2005.) Šefovi država i vlada zemalja članica Europske unije okupit će se danas na posljednjem ovogodišnjem Europskom summitu koji će se održati 15. i 16. prosinca u zgradi "Justus Lipsius" u Bruxellesu. Ova će sjednica Europskog vijeća biti ujedno i posljednja sjednica pod britanskim predsjedanjem Unijom, a koju će 1. siječnja 2006. godine zamijeniti Austrija.

Glavna tema sjednice Europskog vijeća, kojom će predsjedati britanski premijer Tony Blair, bit će revidirani britanski prijedlog proračuna Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Za razliku od prvotnog prijedloga predstavljenog početkom prosinca, novi prijedlog predviđa povećanje dodatnih sredstava za regionalnu pomoć deset novih članica, a ukupni proračun bi iznosio 849,3 milijarde eura.

Prema prvim izjavama europskih diplomata uoči summita, ni ovaj prijedlog proračuna neće biti podržan, a to bi, smatraju analitičari, moglo dovesti do još jedne krize Europske unije. Konačnu odluku o proračunu bi tako mogla donijeti Austrija nakon preuzimanja predsjedanja Unijom, a ako ni tada ne bude postignut dogovor, razmotrit će se prijedlog o godišnjem umjesto o višegodišnjem proračunu Europske unije.

Uz proračun, na summitu će se raspravljati o politici Europske unije prema Africi, o globalnom pristupu migracijama, borbi protiv terorizma, održivom razvoju, klimatskim promjenama i vanjskoj politici Europske unije. Summitu će, uz šefove država i vlada, biti nazočni i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana. (HS/EU UK)

Austrija objavila službene internetske stranice predsjedanja Europskom unijom

(Beč, 14. prosinca 2005.) U pripremama za preuzimanje predsjedanja Europskom unijom koje započinje 1. siječnja 2006. godine, Austrija je već otvorila službene internetske stranice na kojima će biti dostupne sve relevantne informacije o njenim, ali i ukupnim aktivnostima u Europskoj uniji za vrijeme austrijskog šestomjesečnog mandata. Službene stranice dostupne su na nekoliko adresa: www.eu2006.at, www.ue2006.at i na www.eu2006.gv.at.

Tijekom predsjedanja Austrije Europskom unijom stručni tim austrijskog Ministarstva vanjskih poslova službenu će stranicu svakodnevno ažurirati pružajući korisnicima informacije o aktivnostima predsjedništva, provedbi različitih programa, rasporedima i satnicama sjednica i sastanaka institucija Europske unije. Istovremeno, zainteresirani će moći saznati nešto više o povijesti Europske unije i njenom ustroju, kao i o Austriji kao predsjedateljici. Dostupne će biti i foto-galerije, izravno praćenje događanja preko Interneta, periodične publikacije i slično.

Trenutno je na internetskim stranicama objavljen samo dio predviđenog sadržaja. Uz uvjete korištenja i najavu aktivnosti, novinari već sada mogu zatražiti akreditacije, te rezervirati smještaj za već najavljene aktivnosti predsjedništva. Stranice su dostupne na tri jezika: engleskom, francuskom i njemačkom jeziku, a dnevno ažurno objavljivanje cijelog predviđenog sadržaja započet će od 1. siječnja 2006. (HS/EU AT)

Započela posljednja ovogodišnja sjednica Europskog parlamenta

(Strasbourg, 12. prosinca 2005.) U Strasbourgu je danas započela posljednja plenarna sjednica Europskog parlamenta u ovoj godini, koja će trajati do četvrtka 15. prosinca kada je zakazan i posljednji Europski summit pod britanskim predsjedanjem Europskom unijom.

Prvi dan parlamentarnog zasjedanja predviđen je samo za raspravu o štetnosti baterija, no već drugog dana očekuju se rasprave o dvije politički vrlo osjetljive teme. Dan će započeti raspravom o proširenju ovlasti državnih institucija u borbi protiv terorizma kako bi se mogli legalno pratiti telefonski razgovori i SMS poruke, te dobivati ispisi o internetskoj komunikaciji osumnjičenih osoba. Istoga dana zastupnici će raspravljati o proračunu Europske unije za 2006. godinu, koji u drugom čitanju iznosi 112 milijardi eura. Posljednja točka drugog dana bit će prijedlog Europske komisije o poboljšanju komunikacije s građanima Europske unije u sklopu provedbe Informacijske strategije.

U srijedu će zastupnici raspravljati o ribarskoj politici, odnosno o izvješću o financiranju provedbe ribarske politike, te o ulozi žena u ribarstvu Unije.  Raspravljat će se i o predstojećem Europskom summitu, te britanskom prijedlogu o financijskoj perspektivi Europske unije za razdoblje od 2007. god 2013. godine.

Nakon toga se očekuje rasprava kojom će zastupnici utvrditi stajalište Europske unije oko navodnog sudjelovanje nekih europskih država u prijevozu zatvorenika koje je CIA nelegalno lišila slobode. Usvajanje te rezolucije očekuje se u četvrtak, kada će se glasovati i o svim raspravljenim točkama. (HS/EP)

Skupština Zapadnoeuropske unije predložila jaču političku suradnju Europske unije i NATO-a

(Pariz, 8. prosinca 2005.) Skupština Zapadnoeuropske unije predložila je, na temelju izvješća Odbora za obranu, jaču i konkretniju političku suradnju između Europske unije i NATO-a. Na taj bi se način njihova suradnja proširila izvan okvira utvrđenih sporazumom iz 2003. godine o suradnji i načinu korištenja sredstava NATO-a od strane Europske unije.

Predstavljajući izvješće u ime Odbora za obranu, francuski je izaslanik Jean-Pierre Kucheida istaknuo kako je Europska unija dugoročni politički projekt koji uključuje uspostavljanje zajedničke obrambene politike. Uskom suradnjom s NATO-om, dodao je Kucehida, osiguravamo kvalitetan dodatak postojećoj Europskoj sigurnosnoj strategiji, a pozitivni rezultati suradnje bili su vidljivi u zajedničkoj misiji u Sudanu. Financijska, humanitarna i socijalna sredstva Unije uz vojna sredstva NATO-a dovela su vrlo brzo do stabilizacije stanja u toj zemlji, kazao je francuski izaslanik.

Izaslanici Skupštine Europske unije složili su se kako proširenje suradnje Unije s NATO-om istovremeno proširuje okvir za dijalog između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država na području sigurnosti i obrane, odnosno ispunjavanja zajedničkih međunarodnih ugovora. (HS/WEU)

Europa obilježava tjedan mladih

(Bruxelles, 5.-11. prosinca 2005.) - U Europskoj uniji u tijeku je obilježavanje Europskog tjedna mladih 2005. koji se od 5. do 11. prosinca održava u organizaciji Europske komisije. 

Cilj je brojnih događanja predstaviti programe Europske unije za mlade – Europski program za mlade (European Youth Programme) i Europske politike za mlade (European Youth Policies), budući da su mladi vodeća snaga Europe i da se trebaju uključiti u stvaranje europske budućnosti, stoji u službenom priopćenju Europske komisije.

Tijekom Europskog tjedna mladih Europska unija uključuje u rad konferencije u Bruxellesu dvjesto mladih iz svih krajeva Europe gdje se raspravljaju tri ključna pitanja: uključivanje mladih u europski projekt, borba protiv nezaposlenosti i društvenog isključivanja i promicanje aktivnog sudjelovanja.

Uz konferenciju u Bruxellesu, nacionalne YOUTH agencije organiziraju različita događanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini – koncerte, kampanje, radionice i rasprave. Na taj način svaka zemlja omogućava mladima da se njihov glas bolje čuje.

U sklopu tjedna mladih održana je i svečanost dodjele nagrada za najbolje projekte koje je omogućio Europski program za mlade. Na dodjeli nagrada najboljim projektima, kao i u radu konferencije čiji bi zaključci trebali poslužiti u oblikovanju europskih politika za mlade, sudjelovao je i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i europski povjerenik za obrazovanje, usavršavanje, kulturu i višejezičnost Jan Figel. (HS/EU)

Od danas u internetskom prometu europska domena - ".eu"

(Bruxelles, 7. prosinca 2005.) Kao što je prošlog tjedna Europska komisija i najavila, od danas je dostupna nova, vršna internetska domena – „.eu“ namijenjena gospodarstvenicima, javnim institucijama i građanima Europske unije za njihove internetske stranice i adrese elektroničke pošte.

Nova internetska domena „.eu“ neće zamijeniti dosadašnje nacionalne domene poput .“fr“ za Francusku ili .“uk“ za Veliku Britaniju, nego će se moći koristiti kao generička vršna domena (npr. sabor.eu) i kao vršna domena s nacionalnim kodom (npr. sabor.hr.eu).

Očekujem da će europska vršna domena postati važna kao što je to npr. „.com“ domena, istaknula je prilikom predstavljanja nove domene, članica Europske komisije za informacijsko društvo i medije Viviane Reding. Reding je istaknula da će europsko internetsko zakonodavstvo poticati uporabu nove domene u internetskom prometu institucija i građana, te u gospodarstvu istodobno je štiteći od tzv. cybersquottinga (zloporaba u kojoj kupac domene registrira domenu čiji je naziv već zaštićeno industrijsko ili zemljopisno obilježje, a zatim tu domenu prodaje po nerealnoj cijeni vlasniku istoznačnoga zaštićenog obilježja).

Iz toga je razloga sljedećih mjesec dana razdoblje predviđeno za registraciju vlasnika domena s pravom prioriteta, a to su tijela javne vlasti i vlasnici zaštićenih obilježja (trade mark), a u periodu od sljedeća četiri mjeseca, do travnja 2006. godine, za korištenje „.eu“ domene moći će se registrirati ostale javne institucije i poslovni korisnici općenito, a nakon toga i svi zainteresirani građani s prebivalištem u Europskoj uniji. Registraciju će provoditi privatna, neprofitna organizacija EURid koju je odabrala Europska komisija na temelju javnog natječaja.

Pokretanjem nove europske internetske domene, Europska komisija nastoji ispuniti ciljeve istaknute u Lisabonskoj strategiji iz 2000. godine o stvaranju i razvoju europskog informacijskog društva i njegovog identiteta u internetskom prometu. (HS/EK)

Održava se posljednja sjednica Vijeća ministara okoliša EU pod britanskim predsjedanjem

(Bruxelles, 2. prosinca 2005.) Vijeće ministara okoliša Europske unije danas će u Bruxellesu održati posljednju sjednicu pod britanskim predsjedanjem Unijom koje završava 31. prosinca.

Na sjednici se očekuje dogovor oko novog programa za financiranje projekata zaštite okoliša „LIFE+“ kojim bi se umjesto dosadašnjih programa koristili strukturni fondovi i već postojeći Program za konkurentnost i inovaciju - CIP. Osim dogovora oko udjela Komisije i zemalja članica u sredstvima „LIFE+“, ministri će raspravljati o prenošenju odgovornosti za provedbu godišnjih projekata zaštite okoliša na nacionalne agencije zemalja članica.

Vijeće će raspravljati i o Strategiji o kvaliteti zraka koju je predložila Europska komisija, a koja uključuje mjere za osiguranje čistog zraka za cijelu Europu do 2020. godine. U sklopu teme razgovarat će se o utjecaju zračnog prometa na kvalitetu zraka i na klimatske promjene. Od Vijeća se očekuje i očitovanje o daljnjim mjerama glede razvoja politike o genetski modificiranim organizmima kao i o posljednjem Izvješću Europske agencije za zaštitu okoliša o stanju europskog okoliša. Ta će stajališta biti iznesena na 14. sjednici Komisije Ujedinjenih naroda za održivi razvoj koja će se održati u svibnju sljedeće godine u New Yorku.

Ministri okoliša na svojoj će posljednjoj ovogodišnjoj sjednici usuglasiti stajalište Europske unije i o korištenju kemikalija koje će biti predstavljeno na Međunarodnoj konferenciji o upravljanju kemikalijama čije se održavanje očekuje u veljači sljedeće godine u Dubaiju.

Sjednici će u ime Europske komisije kao predlagatelja akata nazočiti član Komisije zadužen za okoliš Stavros Dimas. (HS/Rapid EU)

Novi Nadzorni odbor europskog Odjela za borbu protiv pronevjere započeo trogodišnji mandat

(Bruxelles, 1. prosinca 2005.) Novi Nadzorni odbor Odjela Europske komisije za borbu protiv pronevjere (European Anti-Fraud Office, OLAF) jučer je započeo svoj trogodišnji mandat. Glavna zadaća novoizabranog odbora bit će nadziranje provedbe uvođenja istražnih ovlasti Odjela za pronevjeru čime bi se ojačala njegova uloga u borbi protiv pronevjere u Europskoj uniji.

Odbor je sastavljen od pet istaknutih javnih dužnosnika koji radi objektivnosti i neovisnosti od utjecaja ne obavljaju nikakve dužnosti u europskim institucijama. Za članove odbora su tako, uz suglasnost Europskog parlamenta, Vijeća ministara i Europske komisije, imenovani: povjerenik za kazneno pravo u Ministarstvu pravosuđa Mađarske Kalman Gyorgyi, javni tužitelj Vrhovnog suda Španjolske Luis Lopez-Sanz Aranguez, direktor Nadzornog odbora javnog knjigovodstva Švedske Peter Stromberg, predsjednica Odbora za kontrolu proračuna Europskog parlamenta u svojstvu vanjskog člana iz njemačke Europske pučke stranke Diemut R. Theato, te predsjednica Savjetodavnog odbora za borbu protiv pronevjere Engleske i Walesa, Rosalind Wright.

Odjel Europske unije za borbu protiv pronevjere, osim provođenja samostalnih i neovisnih unutarnjih i vanjskih istraga, koordinira suradnju između nadležnih institucija zemalja članica, te im pruža potrebnu tehničku i drugu podršku u njihovim aktivnostima na tom području. Isto tako, OLAF sudjeluje u izradi Strategije Europske unije za borbu protiv pronevjere, te svojim prijedlozima neprekidno radi na jačanju zakonskog okvira za njenu provedbu.

Novoizabrani Nadzorni odbor Odjela 14. prosinca susrest će se s potpredsjednikom Europske komisije zaduženim za borbu protiv pronevjere Siimom Kallasom, a primit će ih i direktor OLAFA Franz-Hermann Bruner kojem će Nadzorni odbor u iduće tri godine dostavljati svoja izvješća, prijedloge i mišljenja o radu Odjela za borbu protiv pronevjere. (HS/EK)

U Zagrebu započeo seminar Europske komisije o pristupnim pregovorima

(Zagreb, 1. prosinca 2005.) – Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj održat će u Zagrebu dva seminara o različitim aspektima pristupnih pregovora. Prvi seminar započeo je danas.

Današnji seminar namijenjen je hrvatskim pregovaračima i institucijama državne uprave koje uključuju nadležna ministarstva, agencije i ostala radna tijela koja imaju određenu ulogu u usvajanju i provedbi pravne stečevine Europske unije, predstavnike lokalnih zajednica i stručnu službu Hrvatskog sabora.

Drugi seminar, koji će se održati sutra, namijenjen je predstavnicima civilnog društva u širem smislu - nevladinim organizacijama, medijima, socijalnim partnerima.

Oba seminara obuhvaćaju niz tema: principi i procedura pregovaračkog procesa, uloga različitih aktera u pregovorima, posao koji treba obaviti zemlja kandidat, dijalog sa civilnim društvom.

Sudionicima će teme izlagati dužnosnici Europske komisije s relevantnim iskustvom i govornici iz jedne od novih država članica Europske unije, a na kraju cjelodnevnog seminara očekuje se donošenje zajedničkih zaključaka. (HS/DEK)