Njemačka predstavila ciljeve svoga predsjedanja Unijom

(Berlin, 30. studenoga 2006.) - Njemačka će od 1. siječnja 2007. godine preuzeti šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom. Predsjedanje Njemačka preuzima od Finske koja je tu funkciju obnašala u drugoj polovici ove godine. Tim je povodom danas u Berlinu njemačka vlada predstavila prioritete europske politike u prvih šest mjeseci iduće godine.

Njemačka će se zalagati za snažniju promidžbu procesa europskih integracija. Na popisu prioriteta nalazi se i nastavak reformi, smanjivanje birokracije te konsolidacija unutarnjeg europskog tržišta plina i električne energije. Njemačka je vlada najavila pregovore s drugim zemljama članicama kako bi se utvrdili konkretni ciljevi glede zaštite okoliša koji bi Uniji omogućili vodeću svjetsku poziciju u tom području. Također će se usredotočiti na definiranje zajedničkih načela, aktivniju koordinaciju u političkim pitanjima te na jačanje suradnje u pravosudnom sektoru.

Središnji cilj vanjske politike Europske unije bit će stvaranje novog odnosa sa susjednim zemljama. To uključuje i pregovore o novom sporazumu o partnerstvu i suradnji s Rusijom. U planu su i summiti s Japanom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadom. Politički najvažniji summit bit će u ožujku na kojemu će biti odobren akcijski plan o energetskoj sigurnosti te usvojene ključne odluke o zaštiti okoliša i smanjivanja birokratskih procedura. Na summitu u lipnju Njemačka planira iznijeti prijedloge za ponovno pokretanje procesa donošenja europskog ustava, zaleđenog nakon što su francuski i nizozemski glasači prošle godine odbacili njegovo usvajanje. Također će se održati i neslužbeni summit u Berlinu 24. i 25. ožujka 2007. povodom obilježavanja 50. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora, na kojemu će biti postavljeni temelji za nastavak procesa europskih integracija i predloženog ustava.

Nakon Njemačke Europskom će unijom predsjedati Portugal, a zatim Slovenija. Poredak zemalja predsjedateljica utvrđen je do 2020. godine.(HS/Hina)

Europska komisija predstavlja načela za jačanje politike dobrosusjedstva

(Bruxelles, 29. studenog 2006.) – Europska komisija danas će u Bruxellesu predstaviti novi prijedlog europske politike jačanja dobrosusjedstva.

Kada Finska prepusti predsjedanje Europskom unijom Njemačkoj 1. siječnja 2007. godine, europska će politika dobrosusjedstva biti jednim od ključnih prioriteta njemačkog predsjedanja, doznaje se iz priopćenja Europske komisije. Stoga će, ističe se dalje, Europska komisija predstaviti nove i vrlo konkretne ideje za razvitak te politike u budućnosti. Komisija će predstaviti i niz prijedloga koje nudi partnerima europske politike dobrosusjedstva kako bi je učinili boljom i učinkovitijom te potaknuli na  inicijativu i one zemlje koje su još uvijek neodlučne. Prijedlozi o jačanju europske politike dobrosusjedstva izdrađeni su na temelju postojeće politike, ali sadrže i nove elemente koji će povećati njezin utjecaj.

U prvih osamnaest mjeseci europska politika dobrosusjedstva postavila je temelje za značajno poboljšanje odnosa unutar Europske unije i njezinih susjeda. Taj će se napredak, naglašava Komisija, pokazati i kroz izvješća o napretku prvih akcijskih planova sklopljenih za suradnju s Izraelom, Jordanpm, Moldavijom, Marokom, palestinskim vlastima, Tunisom i Ukrajinom. Izvješća o napretku suradnje s ovim državama pomoći će, smatra Komisija, u implementaciji zajedničkog akcijskog plana koji bi ubuduće najviše unaprijedio politiku dobrosusjedstva. 

Otkad je u svibnju 2004. godine Europska unija dobila deset novih članica, odnosi sa susjednim zemljama postali su prioritetom vanjskih odnosa. Putem europske politike dobrosusjedstva, Europska unija nastoji izbjeći novu crtu razgraničenja povećane Unije i njezinih susjeda na istoku, te južnoj i istočnoj obali Mediterana. Stoga poziva svoje susjede na produbljivanje gospodarske, političke, kulturne i sigurnosne suradnju. (HS/EU)

 Finsko predsjedništvo EU: Započela ministarska konferencija Euromediteranskog partnerstva

(Tampere, Finska, 27. studenoga 2006.) U finskom gradu Tampereu danas je započela dvodnevna ministarska konferencija Euromediteranskog partnerstva (EUROMED) na kojoj se sastaju ministri vanjskih poslova Europske unije i deset mediteranskih država.

Na ovogodišnjem će se skupu razmotriti rezultati dosadašnje provedbe petogodišnjeg programa prihvaćenog 2005. godine na summitu u Barceloni. Ministri vanjskih poslova pritom će odrediti i glavne prioritete za sljedeću godinu među kojima će posebnu pozornost dobiti mirovni procesi na Bliskom istoku.

Na popisu planiranih aktivnosti za sljedeću godinu je i početak implementacije Akcijskog plana o jačanju uloge žena u društvu koji je usvojen ove godine na sastanku u Istambulu. Najavljeno je zasjedanje ministarske konferencije o energetici te o migracijama u Europi. Početkom godine počinje i provedba „Kodeksa djelovanja" kojim se naglasak stavlja na ulogu medija u zaštiti ljudskih i građanskih prava u sklopu borbe protiv terorizma.

Ovaj je oblik suradnje, odnosno strateškog partnerstva Europske unije s mediteranskim državama pokrenut 1995. godine radi promicanja mira, gospodarskog napretka te razvoja društvene i kulturne suradnje. (HS/EU)

Europa obilježava 25 godina prava na Internetu

(Luxembourg, 23. studenoga 2006.) – Ured službenih publikacija Europskih zajednica obilježava 25 godina uspostave elektroničkog pristupa pravu Europske unije. U sklopu obilježavanja obljetnice danas se u Luxembourgu održava konferencija posvećena prošlosti, sadašnjosti i budućnosti pristupa europskom pravu. U radu konferencije sudjeluju donositelji odluka iz političke i diplomatske sfere, odvjetnici i akademici.

Dostupnost europskog prava on-line započela je kao eksperimentalni projekt unutar europskih institucija sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Za javnost je otvoren 1981. godine pod imenom Celex. Celex je najstarija pravna baza podataka Europske unije. Pristup se do srpnja 2004. godine plaćao, a danas je taj servis spojen s EUR-Lexom u besplatan servis.

EUR-Lex predstavlja slobodan pristup zakonodavstvu Europske unije i dokumentima europskog prava. Taj je informacijski izvor najveći dokumentarni repozitorij prava Europske unije. Sadržaj stranica obuhvaća dokumente od 1952. godine kojih je danas oko milijun i 800 tisuća. 

Pravo Europskih zajednica dostupno na EUR-Lex-u obuhvaća osnivačke ugovore, sekundarno zakonodavstvo, sudsku praksu Europskog suda, pripremne akte institucija koje sudjeluju u postupku odlučivanja te pojedine cjelovite tekstove iz Službenoga lista. Korisnicima nudi pristup na svim službenim jezicima Europske unije. (HS/EU)

Europska unija uvodi jedinstvenu vozačku dozvolu

(Bruxelles, 22. studenoga 2006.) Europski je parlament u srijedu odobrio nacrt odredbe o jedinstvenoj europskoj vozačkoj dozvoli koja bi u 25 zemalja Europske unije zamijenila oko 110 različitih vozačkih dokumenata koji su trenutačno u upotrebi.

Više od 200 milijuna Europljana s vozačkim dozvolama za automobile, motocikle, autobuse i kamione moći će dobiti novu dozvolu koja će vrijediti od pet do petnaest godina. Zemlje članice moći će nametnuti redovite liječničke preglede za vozače.

Vlade imaju 20 godina da postupno izbace sadašnje vozačke dozvole. Jedinstvena vozačka dozvola EU zauvijek će zamijeniti vozačke dozvole u Belgiji, Francuskoj, Austriji i Njemačkoj. Vozači kojima je oduzeta vozačka dozvola više neće moći izvaditi duplikat u drugoj zemlji članici, objasnio je belgijski konzervativni zastupnik Mathieu Grosch. (HS/Hina)

Europska komisija pokrenula javnu raspravu o modernizaciji radnog prava

(Bruxeles, 22. studenog 2006.) Europska je komisija pokrenula u srijedu javnu raspravu o reviziji radnog prava na europskoj i nacionalnoj razini i njegovoj prilagodbi modernom tržištu rada. Rasprava bi trebala dati odgovore na pitanja kako tržište rada u Europi učiniti fleksibilnijim i istodobno pojačati sigurnost radnika. Ova dva zahtjeva obuhvaćena su novim pojmom, tzv. "flexicurity".

Potrebu modernizacije radnog prava na europskoj i nacionalnim razinama nameće brz tehnološki razvoj i globalizacija. Nove vrste ugovornih odnosa, osim radnog odnosa na neodređeno vrijeme, u Europskoj su uniji sve učestalije. Gotovo 25 posto radnika radi na određeno vrijeme ili honorarno, slobodnih su profesija ili ih se privremeno zapošljava preko agencija.

Javna rasprava otvorena je četiri mjeseca, a njezine će zaključke Europska komisija uzeti u obzir prilikom pripreme posebnog dokumenta o "flexicurityju" koji se očekuje u lipnju iduće godine. (HS/Hina)

Interparlamentarna unija: Parlamentima se preporučuju televizijski prijenosi

(Geneve, 21. studenoga 2006.) U povodu Svjetskog dana televizije koji se obilježava danas, Interparlamentarna je unija objavila zaključke međunarodne konferencije o ovlaštenim televizijskim i javnim prijenosima parlamentarnih aktivnosti, održane prošlog mjeseca u Ženevi.

Predstavnicima parlamenata koji su sudjelovali na konferenciji upućena je preporuka da povećaju napore u pokretanju ili poboljšanju parlamentarne televizije te da sami odluče o modelima prijenosa događanja i uređivanja snimljenih sadržaja.

Na konferenciji je sudjelovalo više od 150 sudionika koji su razgovarali o iskustvima parlamenata u praćenju njihova rada putem javnih medija, ali i putem izravnih parlamentarnih televizija. Na skupu je zaključeno kako su televizijski i javni prijenosi parlamentarnih aktivnosti od velikog javnog značenja jer smanjuju jaz između građana i njihovih parlamentarnih zastupnika. Izravni prijenosi rada parlamenata ne predstavljaju konkurentski medij, istaknuto je u raspravi na konferenciji, nego predstavljaju dodatnu kontrolu javnosti nad političkim dužnosnicima. Uz postojeće medijsko praćenje, parlamentarna bi televizija na taj način pridonijela još većoj transparentnosti politike, ističe Interparlamentarna unija.

Osim kontrole javnosti, istaknuto je na konferenciji, televizijski i javni prijenosi parlamentarnih aktivnosti potiču na pojednostavljenje i moderniziranje zakonodavne procedure u parlamentima. Tijekom konferencije iznesen je primjer švedskog parlamenta koji je usvojio izmjene svog poslovnika kako bi rasprave u parlamentu bile što jasnije i zanimljivije građanima koji njegov rad prate putem televizije. (HS/EU)

Europska unija raspravlja o strateškoj energetskoj politici

(Bruxelles, 21. studenoga 2006.) – Konferencija o strateškoj energetskoj politici Europske unije okupila je u Bruxellesu 20. i 21. studenoga 2006. najutjecajnije subjekte u međunarodnom energetskom sektoru. Glavni je cilj konferencije raspraviti o vanjskoj energetskoj politici Europske unije i osigurati visoku razinu energetskih rezervi.

Uz predstavnike zemalja članica Europske unije i Europske komisije, na konferenciji sudjeluju predstavnici trećih zemalja te industrijskih i međunarodnih organizacija. Fokus njihovih rasprava su zalihe, razvoj i trgovina naftom i prirodnim plinom.

Članica Europske komisije zadužena za vanjske odnose i europsku politiku dobrosusjedstva Benita Ferrero-Waldner istaknula je kako je u interesu svih što intenzivnija koordinacija u vanjskim odnosima, te kako je Europska unija velik naručitelj energije, a kao korisnik ima veliku kupovnu moć, stoji u priopćenju Europske komisije.

Europska je unija poduzela važne korake u razvijanju domaćih i vanjskih energetskih strategija. Svrha je strategija unaprijediti energetsku učinkovitost i povećati suradnju sa zemljama koje su veliki proizvođači, prijevoznici i potrošači energije. Time Europska unija nastoji ojačati energetsku sigurnost. Europska politika dobrosusjedstva ključni je instrument za izgradnju čvršće suradnje sa zemljama istočne Europe, Mediterana i velike regije između Crnog i Kaspijskog mora, stoji u priopćenju. 

Energetska pitanja naglašena su i u Zelenoj knjizi „Europska strategija za održivu, konkurentnu i sigurnu energiju“ koju je Europska komisija objavila u ožujku ove godine. O njoj je nekoliko puta raspravljalo Europsko vijeće. Isti je dokument bio i predmetom rasprave na neformalnom sastanku šefova država i vlada Europske unije održanom u finskom gradu Lahtiju 20. listopada 2006. (HS/EU)

Danas završava jesensko zasjedanje Parlamentarne skupštine OESS-a na Malti

(Malta, 20. studenoga 2006.) – Više od 250 sudionika iz 51 zemlje okupilo se od 17. do 20. studenoga na Malti gdje su se odžavali jesenski sastanci Parlamentarne skupštine Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (Organization for Security and Co-operation in Europe Parliamentary Assembly - OSCEPA).

Glavna tema niza održanih sastanaka, koje je otvorio predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Göran Lennmarker, bila je imigracija. Konferencija „Imigracija, integracija i kulturni dijalog: uloga OESS-a“ bila je prilika za otvoreni dijalog o tom problemu, o njegovim pozitivnim i negativnim učincima. Na dnevnom je redu bila i rasprava o trgovini ljudima.

Sudionicima konferencije obratio se i predsjednik parlamenta Malte Anton Tabone istaknuvši tom prigodom geopolitički položaj svoje zemlje u srcu Mediterana koji je iznimno pogodan za uspostavu dijaloga između kultura i civilizacija, stoji u priopćenju Parlamentarne skupštine OESS-a.

Posebni gosti jesenskih sastanaka Parlamentarne skupštine OESS-a bili su predstavnici Libije, a u sklopu konferencije održao se i sastanak Mediteranskog foruma i Stalnog odbora voditelja izaslanstava Parlamentarne skupštine. (HS/OSCE PA)

U Strasbourgu zasjeda Europski parlament

(Strasbourg, 14. studenog 2006.) - U tijeku je plenarna sjednica Europskog parlamenta u Strasbourgu koja će trajati do 16. studenog.

Sjednica je započela raspravom o prvom ovogodišnjem izvješću o eurozoni. Predsjednik Europskog revizorskog suda Hubert Weber predstavit će zastupnicima Europskog parlamenta godišnje izvješće Suda za 2005. godinu. Raspravljat će se i o mjernim uređajima koji sadrže živu, izvješću o hipotekarnim kreditima, kockanju i sportskom klađenju. Danas će se europskim parlamentarcima obratiti i gruzijski predsjednik Mikheil Saakashvili, a dan će završiti raspravom o radnom programu Europske komisije za 2007. godinu.

Sutra je na dnevnom redu rasprava o stanju u pojasu Gaze nakon nedavnog povećanja nasilja. Europski će parlament glasovati i o rezoluciji na tu temu. Zastupnici će glasovati i o nizu izvješća iz različitih područja, uključujući i budućnost europske sigurnosne strategije. Također će raspravljati i o položaju žena u međunarodnoj politici.

Posljednjega dana zasjedanja Europski pučki pravobranitelj Nikiforos Diamandouros predstavit će Parlamentu godišnje izvješće o svome radu za 2005. godinu. Zastupnici će raspravljati i o Europskoj komunikacijskoj politici, a kao i obično, sjednica će završiti trima raspravama o ljudskim pravima u svijetu – u Etiopiji, Bangladešu i Iranu. (HS/EP)

Postignut sporazum oko nacrta proračuna Europske unije za 2007. godinu

(Bruxelles, 10. studenoga 2006.) Nakon prvog čitanja, u Europskom je parlamentu danas postignut sporazum oko nacrta proračuna Europske unije za 2007. godinu koji iznosi 120 milijardi eura.

Iako se proračun za sljedeću godinu može činiti velikim, zapravo iznosi oko 1 posto BDP-a svih 25 zemalja članica Europske unije, stoji u obrazloženju nacrta proračuna. Prema nacrtu, najveći dio sredstava, 56 milijardi eura, Unija će odvojiti za razvoj poljoprivrede i za zaštitu okoliša. Za održiv razvoj odvojit će se 50 milijardi eura, a 11 milijardi bit će utrošeno na zaštitu ljudskih prava i sloboda, kao i za sigurnost. Administracija Europske unije iz proračuna bi trebala dobiti oko sedam milijardi eura.

Osim o proračunu, zastupnici su raspravljali o tome koliko pojedine države Europske unije pridonose proračunu te koliko uistinu dobivaju zauzvrat. Rasprava se proširila i na pitanja o tome kako se novac sakuplja, koristi i koja je uloga Europskog parlamenta u tom procesu.

Istodobno je započela i revizija proračuna za 2005. godinu. Najveći dio novca u toj je godini otišao za razvoj poljoprivrede i ruralnih krajeva, ukupno 49 milijardi eura, 39 milijardi siromašnijim regijama, 8 milijardi na stvaranje novih radnih mjesta, istraživanje i zaštitu, 5 milijardi eura upućeno je za pomoć Iraku i područjima pogođenim tsunamijem, 5 milijardi za hitnu pomoć, 6 milijardi za potrebe administracije te 3 milijarde za zemlje koje teže priključenju EU, među kojima je i Hrvatska. (HS/EU)

Šef Delegacije Europske komisije u RH predstavio u Saboru Izvješće o napretku Hrvatske

(Zagreb, 9. studenoga 2006.) Šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj Vincent Degert predstavio je danas u Hrvatskom saboru Izvješće o napretku Hrvatske u procesu približavanja Europskoj uniji. Veleposlanik Degert Izvješće je predstavio na zajedničkoj sjednici triju odbora: Nacionalnog odbora, Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske integracije.

Obrazlažući Izvješće Europske komisije, objavljeno 8. studenoga u Bruxellesu, Degert je istaknuo kako se izvješće odnosi na razdoblje od listopada 2005. i kako je Hrvatska danas u puno povoljnijem položaju kao kandidatkinja koja je završila proces screeninga te započela pregovore. Upravo zbog činjenice kako se Hrvatska nalazi pred vratima Europske unije, izjavio je Degert, zahtjevi koje mora ispuniti sve su veći. Hrvatska mora biti spremna preuzeti sve obveze punopravnog članstva, naglasio je šef Delegacije Europske komisije u RH, dodajući kako Hrvatska predstavlja svijetao primjer ostalim kandidatima regije u procesu približavanja Uniji.

Napredak Hrvatske Komisija je procjenjivala prema nekoliko različitih kriterija. U sklopu političkih kriterija, Degert je izrazio zadovoljstvo zbog vidljivog napretka na područjima borbe protiv korupcije, demokratizacije i javne uprave. Posebno velik napredak zamijećen je na području usklađivanja zakonodavstva kao i u povećanju kapaciteta za njihovu provedbu. Istodobno, navodi se u izvješću, provedba tih zakona nije ujednačena u svim područjima i tu je potrebno uložiti dodatne napore.

Komentirajući napredak Hrvatske prema ekonomskih kriterijima, Degert je istaknuo kako je Hrvatska prema općim pokazateljima pokazala znatan pomak. Zabilježena je niska stopa inflacije, pad nezaposlenosti, povećanje privatnih investicija, rast bruto društvenog proizvoda, dok je nepovoljno ocijenjen rast vanjskog duga.

U zaključnom dijelu predstavljanja Degert je izjavio zastupnicima kako velikih valova proširenja više neće biti, već će se nove članice primati pojedinačno prema zaslugama. Uz obostrane napore, daljnje proširenje Europske unije nakon Rumunjske i Bugarske može se očekivati u razdoblju od 2 do 3 godine, istaknuo je šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj Vincent Degert.

Europska komisija objavila Izvješće o napretku Hrvatske

(Bruxelles, 8. studenoga 2006.) Europska je komisija danas objavila Izvješće o napretku Republike Hrvatske za 2006. godinu.

U izvješću se navodi kako Hrvatska nastavlja uspješno ispunjavati Kopenhaške kriterije te je započela provedbu reforme u pravosuđu i na području borbe protiv korupcije. Istaknut je nastavak pune suradnje Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu kao i pozitivan napredak u procesuiranju ratnih zločina u Republici Hrvatskoj. Iako se pozdravlja napredak u rješavanju pitanja povratka izbjeglica i statusa nacionalnih manjina, Komisija u svom izvješću napominje kako postoji prostor za dodatno poboljšanje pokrenutih mjera te njihovo ubrzavanje.

Pozitivno je intonirano mišljenje Europske komisije prema kojem Hrvatska predstavlja funkcionalno tržišno gospodarstvo koje je sposobno podnijeti pritisak europske konkurencije i tržišnih zakonitosti. Komisija ipak napominje kako je preduvjet uspješnog ekonomskog priključenja Uniji i dalje brza provedba reformi kojima bi se uklonile sve slabosti hrvatskog gospodarstva. U daljnjoj se analizi hrvatske ekonomije među pozitivnim stavkama ističe niska inflacija, pad nezaposlenosti, povećanje privatnih investicija, fiskalna konsolidacija, lagano ubrzanje gospodarskog rasta, povećanje bankarskog sektora. Komisija posebno pozdravlja poboljšanje prometne infrastrukture i povećanje konkurencije u telekomunikacijama.

Europsku komisiju pak, s druge strane, zabrinjava visok vanjski dug Hrvatske koji predstavlja potencijalni rizik za njezinu makroekonomsku stabilnost. Zabrinjava je i sporost strukturnih reformi jer država trenutačno i dalje previše sudjeluje u ekonomiji, stoji u izvješću.

U izvješću je Komisija istaknula mišljenje kako Hrvatska odlično napreduje u pripremi za preuzimanje obveza koje donosi članstvo u Europskoj uniji, a posebno velik napredak je zamijećen na području usklađivanja zakonodavstva, kao i u povećanju kapaciteta za njihovu provedbu. Istodobno, navodi se u izvješću, provedba tih zakona nije ujednačena u svim područjima i tu je potrebno uložiti dodatne napore. Posebno su osjetljivima istaknuta područja slobodnog kretanja kapitala, konkurentnosti, poljoprivrede, pravosuđa, ljudskih prava i okoliša.
 
Komisija je uz Izvješće o napretku Hrvatske objavila i izvješća o napretku za druge zemlje kandidate - Tursku i Makedoniju, ali i potencijalne kandidate BiH, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo koje je pod UN-ovom upravom te za Albaniju.

Izvješće Europske komisije o napretku Republike Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji za 2006. godinu Nacionalnom odboru te saborskim odborima za vanjsku politiku i europske integracije predstavit će u četvrtak 9. studenoga šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj, veleposlanik Vincent Degert. (HS/EU) 

Eurostat objavio izvješće o nezaposlenosti u Europskoj uniji

(Bruxelles, 6. studenoga 2006.) Ured za statistička istraživanja Eurostat objavio je novo izvješće o nezaposlenosti u Europskoj uniji. Prema objavljenim podacima, stopa nezaposlenosti na razini Europske unije ostala je nepromijenjena u odnosu na kolovoz ove godine i iznosi 8 posto. Usporedbe radi, stopa nezaposlenosti u SAD-u iznosi 4,6 a u Japanu 4,2 posto.

Gledano prema članicama, najmanja stopa nezaposlenosti od samo 3,5 posto zabilježena je u Danskoj, 4 posto u Nizozemskoj, 4,2 posto u Irskoj. Prosjek Unije umanjuje Poljska sa stopom nezaposlenosti od 14, 1 posto i Slovačka sa 12,8 posto. 

U protekloj godini čak devetnaest članica zabilježilo je pad stope nezaposlenosti, dok je stopa nezaposlenosti porasla u pet zemalja. Najveći pad stope nezaposlenosti zabilježen je u Estoniji gdje je potkraj prošle godine zabilježena stopa nezaposlenosti od 7,2 posto, a prema najnovijem izvješću Eurostata sadašnja stopa iznosi 4,4 posto. Na toj je ljestvici slijedi Danska gdje je stopa nezaposlenosti pala sa 4,6 na 3,5 posto. S druge strane, najveći rast stope nezaposlenosti evidentiran je u Velikoj Britaniji. U lipnju 2005. ta je stopa iznosila 4,6 posto, a godinu dana kasnije 5,6 posto.

U najnovijem se izvješću Eurostata na temelju dobivenih podataka procjenjuje kako je u Europskoj uniji trenutno nezaposleno 17,4 milijuna njezinih građana. (HS/EU)

Ministri prometa Europske unije raspravljaju o sigurnosti na cestama

(Verona, 3. i 4. studenoga 2006.) - U organizaciji Finske kao predsjedateljice Europskom unijom, Italije kao domaćina skupa i Europske komisije, u Veroni se 3. i 4. studenoga održava neformalni sastanak ministara prometa zemalja članica Europske unije.

Riječ je o četvrtoj po redu konferenciji o sigurnosti na cestama na kojoj će ministri članica Unije raspravljati o poboljšanju postojećih i uvođenju novih mjera sigurnosti na cestama. Posebna će se pozornost usmjeriti na zaštitu sigurnosti djece u prometu, a u sklopu konferencije održat će se i dodjela nagrada za najbolje prijedloge u poboljšanju zaštite djece u prometu. Prijedlozi su na adresu Europske komisije pristizali tijekom ove godine iz svih regija Europske unije.

Uz ministre zemalja članica konferenciji će biti nazočni i predstavnici Norveške, Islanda, Švicarske, SAD-a, Rusije i Indije. Konferencijom će predsjedati finska ministrica prometa i komunikacija Susanna Houvinen i talijanski zamjenik ministra prometa Cesare de Piccoli. (HS/EU)

Arhiva vijesti