Neprihvaćanje financijskog proračuna Europske unije za razdoblje 2007.-2013. potreslo je europsku javnost i uz francusko i nizozemsko odbijanje ratifikacije europskog Ustava, otvorilo mnogobrojne rasprave o ozbiljnosti krize u kojoj se našla Europska unija.

Glavni prijepori oko usvajanja proračuna odnosili su se na visinu izdvajanja zemalja članica u zajedničku blagajnu u koju se za 2005. godinu prikupilo nešto više od 105 milijardi eura. Iako je Velika Britanija uložila prigovor na visinu svoga davanja, najveći dio zajedničke blagajne, čak 21% odnosno 22 milijarde eura osigurava Njemačka, a zatim slijede Francuska sa 17 milijardi ili 16,44%, Italija sa 14 milijardi ili 13,64%, a potom Velika Britanija čije je izdvajanje umanjeno putem rabata pa iznosi 13,7 milijardi eura, odnosno predstavlja 13,05% zajedničkih sredstava članica Unije.

Značajnija sredstva izdvajaju još Španjolska, 9 milijardi eura ili 8,51% i Nizozemska sa 5 milijardi ili 5,28% ukupnog budžeta. Velika većina ostalih članica izdvaja manje od 2%, a njih 9 među kojima su Češka, Cipar, Mađarska, Latvija, Luksemburg, Estonija, Slovačka i Slovenija osigurava manje od 1% zajedničkih sredstava. Na kraju popisa je Malta koja godišnje izdvoji 57 milijuna eura što predstavlja tek 0,05% ukupnog proračuna Unije.