Bruxelles - Odbor za pitanja osnivačkih ugovora (Committee on Constitutional Affairs) u siječnju je ponovio zahtjev za radikalnom reformom izbornog modela za sastav Europskog parlamenta.

Ovu inicijativu Odbor je usuglasio i uputio na razmatranje Parlamentu, Komisiji i Vijeću u travnju 2011., ali su je eurozastupnici na plenarnoj sjednici Parlamenta u srpnju, nakon vrlo dinamične rasprave, vratili Odboru na doradu.

Odbor za pitanja osnivačkih ugovora predlaže uvođenje dvostrukog biračkog prava za građane Unije na izborima za političko predstavništvo u Europskom parlamentu. Svrha je omogućiti građanima biranje zastupnika u dvije razine političkog predstavništva u Europskom parlamentu: pored postojećeg nacionalnog izbora zastupnika koji u Parlamentu djeluju sukladno svojim ideološkim stajalištima, biralo bi se i transnacionalno, „europsko“ predstavništvo. Prema predloženom modelu, građani Unije na izborima za Europski parlament 2014. imali bi po dva listića - jedan za izbor nacionalne liste, a drugi za izbor dodatnih 25 eurozastupnika s transnacionalnih, europskih lista.

Transnacionalne liste, predlaže Odbor, predlagale bi političke stranke pri čemu bi na listama bilo 25 kandidata iz najmanje jedne trećine broja članica EU. Birači bi birali preferencijalnim glasovanjem s poluotvorenih lista s jednakom zastupljenošću spolova kandidata. To bi građaninu omogućilo biranje kandidata ponaosob pri čemu više stranački utvrđen redoslijed kandidata na listi ne bi imao značaja za ishod izbora. Rezultati izbora preračunavali bi se u mandate nekom od matematičkih metoda dostupnih unutar proporcionalnog izbornog sustava. Odbor, nadalje, predlaže da se u državama s većim brojem stanovnika izborne jedinice formiraju na regionalnom načelu. Predlaže se uspostava posebnog tijela za provedbu izbora, kao i procjena mogućnosti uvođenja elektroničkog glasovanja kako bi se potaknuo veći odziv birača.

S 25 transnacionalnih zastupnika, Europski parlament u sazivu 2014. imao bi ih 776.

Odbor smatra da bi se ovom izmjenom izbornog modela „po prvi put koristile nove odredbe Lisabonskog ugovora kako bi se unaprijedilo narodno predstavništvo Parlamenta i postigla modernizacija izbornih pravila“. Ističe se da je Parlament, zajedno s Komisijom i Vijećem, odgovoran potaknuti veći interes za „europske“ izbore na kojima je izlaznost u svakom ciklusu sve niža. Odbor je suglasan da se u Vijeću raspravi i dogovori pravedan sustav redistribucije mjesta u Parlamentu.

U parlamentarnoj raspravi ovoga prijedloga u prvom čitanju u srpnju prošle godine protivnici su, u većoj mjeri nezavisni zastupnici i zastupnici desne ideološke orijentacije, izrazili skeptičnost prema mogućnosti provedbe ovoga modela, istaknuli da bi on pogodovao mnogoljudnijim državama, a posebice da nije vrijeme za radikalnu izmjenu modela ni dodatne troškove administracije radi gospodarske i političke krize. Zagovaratelji reforme, mahom socijalisti, demokrati i zeleni, smatraju pak da je pravo vrijeme da se uvede predstavništvo „europskog građanina“ ako se želi postići bolja integrativna funkcija „europejstva“. Reformu smatraju i poticajem za transformaciju i modernizaciju europskih političkih stranaka.

Europska komisija načelno podržava reformu izbornog modela, ali izražava sumnju da je ona provediva do izbora 2014., osobito ako se uzme u obzir da je riječ o izmjeni osnivačkih ugovora i modela parlamentarne zastupljenosti članica za čiju je izmjenu potrebna suglasnost svih članica što u nekima od njih podrazumijeva provedbu referenduma. U svjetlu činjenice da u postojeći model treba uključiti i zastupnike iz Hrvatske te da javnost nije sklona povećanju europske administracije i njezinih troškova, Komisija je u parlamentarnoj raspravi iznijela stav da je reforma izglednija za izbore 2019. godine.

Da bi se europski izborni model promijenio, potrebna je posebna zakonodavna procedura. Izmjena čl. 14 (2) Sporazuma o Europskoj uniji (Treaty on European Union, poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta) podrazumijeva suglasnost na više razina odlučivanja, ratifikaciju u svim članicama, kao i donošenje takve odluke apsolutnom većinom u Europskom parlamentu.

Prijedlog Odbora za temeljna pitanja sada se upućuje Vijeću EU koje saziva tematsku međuvladinu konferenciju na kojoj bi se članice dogovorile oko novog modela zastupljenosti, zapravo konkretne matematičke formule za izračun mandata. Ako bi se dobila takva suglasnost, o prijedlogu bi odlučivale sve članice u svojim parlamentima i/ili na referendumu, kao i Europski parlament. Da bi reforma izbornog sustava bila primjenjiva za europske izbore u svibnju 2014., trebala bi biti potvrđena (ratificirana) u svim članicama i u Europskom parlamentu najkasnije godinu dana prije provedbe tih izbora.