Tijekom 2012. godine Europska unija obilježava 50 godina zajedničke poljoprivredne politike. Iako su Europske zajednice osnovane prvenstveno s ciljem očuvanja mira u poslijeratnoj Europi, zajednička poljoprivredna politika nametnula se kao prioritet nakon desetljeća obilježenog ratom izazvanim nestašicama hrane.

Zajednička poljoprivredna politika je u svojim počecima bila koncentrirana na proizvodnju i održavanje cijena poljoprivrednih proizvoda otkupom viškova. Danas su, međutim, njezini prioriteti potpuno drugačiji nego što su bili prije 50 godina. Cilj europske poljoprivredne politike je proizvesti dovoljno kvalitetnih i zdravstveno ispravnih prehrambenih proizvoda za pokrivanje europskog tržišta, pridonijeti gospodarskom razvoju u ruralnim područjima te zadovoljiti visoke standarde iz područja zaštite okoliša i dobrobiti životinja. Sustav poljoprivrednih poticaja i dalje djeluje, no zauzvrat europski poljoprivrednici moraju zadovoljiti visoke zdravstvene, higijenske i ekološke standarde. Poljoprivrednici se također mogu osloniti i na pomoć u slučaju prirodnih nepogoda i katastrofa, no ona se danas dodjeljuje mnogo selektivnije nego u ranijim fazama provođenja europske poljoprivredne politike.

Trenutačno su u institucijama EU-a u tijeku rasprave o reformi poljoprivredne politike, budući da postojeći financijski paket istječe 2013. godine. Za razdoblje od 2014. do 2020. godine predlaže se smanjenje sredstava namijenjenih poljoprivredi. Dok je udio poljoprivrede u proračunu Europske unije sedamdesetih godina prošloga stoljeća činio 70 posto, u sljedećem proračunskom razdoblju on bi trebao biti oko 37. Iz EU-a najavljuju i ukidanje izvoznih poticaja te smanjenje carinskih stopa na poljoprivredne proizvode, a sve s ciljem povećanja konkurentnosti europskih poljoprivrednih proizvoda na svjetskim tržištima. Reforma bi također trebala omogućiti bolje očuvanje okoliša, bolje uvjete držanja domaćih životinja i očuvanje ruralnih zajednica kroz poticanje ekološke poljoprivrede i očuvanja biološke raznovrsnosti.

Više od 80 posto teritorija Europske unije prekriveno je ruralnim područjima (šumama ili poljoprivrednim zemljištem), a na njima živi više od polovine europskih građana. U zemljama EU-a aktivno je gotovo 14 milijuna poljoprivrednika od kojih svaki obrađuje u prosjeku 12 hektara zemljišta. Poljoprivreda je izuzetno značajan dio europskog gospodarstva. Stoga će poljoprivredna politika zadržati istaknuto mjesto među politikama Europske unije. Budući izazovi podrazumijevaju aktivnu podršku održivoj, produktivnoj i konkurentnoj poljoprivredi, čak i u onim regijama gdje su uvjeti za poljoprivredu nepovoljni.