Bruxelles/Strasbourg - Europski parlament u srijedu je izglasovao dvije direktive kojima se jačaju ovlasti Europske komisje u nadzoru proračuna zemalja članica eurozone te je zatražio uspostavu europskog fonda za otkup dugova zemalja eurozone koji prelazi 60 posto BDP-a. Taj bi fond omogućio produljenje otplate duga i niže kamatne stope.

Te se dvije direktive ubrajaju u najdalekosežnije prijedloge, a šef socijalista u Europskom parlamentu Hannes Swoboda rekao je da to predstavlja "srž fiskalne unije". Međutim, da bi te direktive stupile na snagu, trebaju ih potvrditi zemlje članice, a ministri financija o tome bi trebali započeti raspravu u sljedećih mjesec dana. Pregovori između zemalja članica i parlamenta mogli bi potrajati mjesecima.

Prva direktiva daje nadležnost Eurposkoj komisiji da od države članice zatraži izradu novog prijedloga proračuna u slučaju da nacionalni proračun ne poštuje ograničenja javnog duga. Prijedloge proračuna zemlje članice eurozone morat će se slati u Bruxelles prije izglasavanja u nacionalnim parlamentima.

Druga direktiva predviđa još stroži proračunski nadzor za zemlje koje su u financijskim poteškoćama ili koje primaju financijsku pomoć EU, poput Grčke ili Portugala.

Ta dva prijedloga najvažniji su dio pokušaja eurozone da spriječi ponavljanje dužničkih kriza. Komisija ih je predložila u studenome prošle godine, a zastupnici su iskoristili činjenicu da ih je potrebno što prije prihvatiti i dodali tim prijedlozima svoje zahtjeve koji će sigurno naići na otpor u nekim od zemalja članica.

Riječ je o prijedlogu da se osnuje europski fond za otkup dugova kojim bi dugovi zemalja eurozone iznad 60 posto BDP-a postali zajednički dug eurozone. Taj bi fond omogućio produljenje otplate tih dugova i povoljnije kamate.

Parlament također predlaže da se jedan posto BDP-a eurozone godišnje izdvaja za infrastrukturne projekte.

S tim prijedlozima moraju se složiti zemlje članice, a dio njih sigurno će pružiti velik otpor.