|
|
|
Naslovna
/
Europska unija
/
Vijesti |
| Vijesti iz Europske unije |
|
|
|
|
|
|
| Eurobarometar: Europljane najviše zabrinjavaju radna mjesta, ali vjeruju u oporavak gospodarstva |
 Bruxelles - Europljani snažno podržavaju inicijative za rast, stabilnost i brigu za radna mjesta, pokazuje u srpnju objavljeno istraživanje javnog mnijenja o gospodarskim i političkim pitanjima koje polugodišnje provodi Eurobarometar za Europsku komisiju. Europljane u njihovim državama najviše zabrinjava nezaposlenost, stanje u gospodarstvu, rast cijena i inflacija.
Gospodarstvo u svojim državama najbolje ocjenjuju Šveđani, Luksemburžani i Nijemci kojih tri četvrtine smatra da je situacija dobra. S druge strane, manje od 5 posto Iraca, Portugalaca, Španjolaca i Grka to misli za gospodarstvo svoje zemlje. Najveća je zabrinutost na nacionalnoj razini u gotovo svim zemljama zbog nezaposlenosti, gospodarskog stanja i rasta cijena. U Danskoj, Njemačkoj i Švedskoj zabrinutost je visoka i zbog obrazovnog sustava, na Cipru zbog kriminala, u Litvi zbog poreza, a u Velikoj Britaniji i zbog imigranata. Iako je u svim članicama prisutna zabrinutost zbog istih gospodarskih pitanja, rezultati istraživanja pokazuju da prosječno troje od četvero Europljana u sljedećih 12 mjeseci ipak očekuje isto ili bolje stanje osobnog standarda.
Po pitanju povjerenja u političke institucije najslabije su prošle one europske. Od druge polovine prošle godine povjerenje građana u Uniju palo je za 3 postotka i sada je na najnižoj razini od 31 posto. Usporedno, poraslo je povjerenje u nacionalne političke institucije: i vladama i parlamentima vjeruje 28 posto Europljana što je za vlade porast povjerenja od 4, a za parlamente od jedan posto. Više od polovine Europljana (52 posto) podržava gospodarsku i monetarnu uniju, dok jedinstvenu valutu podržava 63 posto građana unutar eurozone.
U sljedećem desetogodišnjem razdoblju Europljanima su najvažnije ove inicijative: modernizacija tržišta rada i porast zaposlenosti (78 posto), aktivno uključenje u društvo siromašnih i društveno isključenih (78), razvoj zelene ekonomije (73), povećanje gospodarske konkurentnosti promicanjem poduzetništva i razvoja novih vještina (70) te povećanje kvalitete europskog sustava visokog obrazovanja (68).
U odnosu na prošlogodišnje rezultate, ovogodišnji pokazuju blagi porast povjerenja u pravac europske politike u suočavanju s krizom i djelovanjem na međunarodnoj sceni (+2 posto), dok je broj pesimističnih ostao isti, a smanjen je broj onih koji se nisu izjasnili (-2). Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2012. u 27 članica EU, šest država kandidatkinja među kojima i u Hrvatskoj te na turskom dijelu Cipra. (iRedakcija)
|
|
|
|
Autor:
Internet redakcija |
 |
|
|
|
|