Naslovnica
Naslovnica Naslovnica
Naslovna
Mapa weba
English

Kontakt:


Hrvatski sabor
Trg sv. Marka 6
10 000 Zagreb

Tel.: 01/45 69 222
e-mail:
mediji@sabor.hr
         gradjani@sabor.hr

Izvješće Odbora za zaštitu okoliša i prirode s rasprave o Izvješću o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 19. sjednici održanoj 12. veljače 2013. godine, Izvješće o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja detaljno je prezentirala u Izvješću danu analizu i ocjenu stanja, trendove razvoja prostora, analizu izrade i provedbe dokumenata prostornog uređenja te preporuke za unaprjeđenje održivog razvoja u prostoru s prijedlogom prioritetnih aktivnosti.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je podržano Izvješće o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. godine do 2012. godine te je ukazano na značaj kvalitetne analize stanja u prostoru za daljnje unaprjeđenje prostornog razvoja i zaštite prostora.
Uočeno je da je riječ o obimnom materijalu za koji je sukladno članku 178. Poslovnika Hrvatskoga sabora (»Narodne novine« br. 71/00., 129/00., 117/01., 6/02. – pročišćeni tekst, 41/02., 91/03., 58/04., 39/08., 86/08, 81/12.), uz osnovni materijal trebalo dostaviti i sažetak koji bi sadržavao sve bitne postavke osnovnog materijala.
Uočena je i potreba za doradom teksta Izvješća te usuglašavanjem nekih podataka (podatak o granici na moru, podatak o prijedlogu ekološke mreže Natura 2000 i sl.). Tako je primjerice u Izvješću prezentirane podatke o ekološkoj mreži Natura 2000 potrebno uskladiti s novijim podacima iz stručne podloge „Prijedlog ekološke mreže Natura 2000“ koje je Državni zavod za zaštitu prirode objavio 3. prosinca 2012. godine. Prema stručnoj podlozi DZZP-a prijedlog ekološke mreže Natura 2000 obuhvaća 26.146,57 km2, odnosno 29,64% ukupne površine Republike Hrvatske.
Raspravljano je o dvojbenosti nekih ocjena stanja te prijedloga aktivnosti danih u Izvješću. U svezi poglavlja IV.3.3. Prijedlog aktivnosti, u kojem je na načelnoj razini dan prijedlog za daljnje aktivnosti, upozoreno je da je umjesto navedenih načelnih i općenitih aktivnosti, izostala detaljna stručna ocjena stanja u prostoru kao osnova za donošenje zaključaka. Navedeni zaključci ujedno bi bili rezultat provedene rasprave na plenarnoj sjednici o nizu stajališta iznesenih u Izvješću, a koja su se i u raspravi na Odboru pokazala dvojbenima.
Jednim od takvih pitanja ocijenjeno je stajalište o potrebi redefiniranja granice zaštićenog obalnog područja (ZOP-a), pri čemu nije dana detaljnija argumentacija koja bi potkrijepila ovo stajalište i iz koje bi bilo razvidno u kom pravcu idu preporuke korekcije ZOP-a.
Nadalje, u Izvješću se zastupa stajalište o promjeni strukture dokumenata prostornog uređenja na način da ponovno uvedu u zakonsku regulativu generalni urbanistički planovi (GUP-ovi). Zakonom o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. godine brisana je obveza izrade GUP-a te su ostavljeni su na snazi najdulje deset godina od dana stupanja na snagu Zakona iz 2007. godine. Međutim, osim konstatacije da su se za velike gradove i gradove pokazali kao potrebna razina prostornog plana između planskih određenja PPUG-a i UPU-a, Izvješće ne sadržava argumentiranu analizu iz koje bi bilo vidljivo na koji bi način ponovno uvođenje GUP-ova utjecalo na smanjenje administrativnih barijera na koje Izvješće ukazuje.
U Izvješću je istaknuto kako je razvoj golfa jedna od ključnih točaka za razvoj hrvatskog turizma, ali je ujedno naznačeno da je problem izgradnje golf igrališta direktno vezan i na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Ocijenjeno je da se formulacijom na stranici 98 da će „u najkraćem roku biti izvedivi oni koji su planirani na državnom ili općinskom zemljištu“ Izvješćem sugerira da je za izgradnju golf igrališta primarni uvjet rješenje imovinsko-pravnih odnosa, umanjujući tako ključnu važnost ishoda kompleksne ocjene utjecaja na okoliš koja nikako ne ovisi o obliku vlasništva. Ovo je posebice važno u kontekstu važećih prostornih planova koji nisu bili obuhvaćeni postupkom strateške procjene utjecaja na okoliš.
Postavljeno je pitanje na temelju kojih spoznaja se u Izvješću na stranici 113 iznosi tvrdnja da je ekonomska mjera, odnosno primjena načela „onečišćivač plaća“ najdjelotvornija mjera zaštite vode. Istaknuto je kako sama primjena ove mjere ne garantira povoljno stanje te da su u praksi ekonomske mjere djelotvorne samo u kombinaciji s ostalim mjerama (administrativne, tehničke, edukacijske i dr.). Izneseno je mišljenje da bi navedenu tvrdnju trebalo preformulirati.
Naglašene su ozbiljne teškoće koje se javljaju u donošenju prostornih planova područja posebnih obilježja (PPPPO) za neka od zaštićenih područja (parkovi prirode i nacionalni parkovi) zbog kojih je izostao razvoj tih područja. Predloženo je da bi u Izvješću u dijelu koji obrađuje ovu problematiku (stranica 300), a vezano uz zakonsku obvezu izrade PPPPO za parkove prirode, valjalo razmisliti ne bi li se kvalitetna rješenja postigla odustajanjem od posebnog plana i uklapanjem u regionalno planiranje.
Istaknuto je da se u poglavlju u kom je dana ocjena stanja cestovne infrastrukture te smjernice njezina razvoja, Vlada Republike Hrvatske nije očitovala o kapitalnom infrastrukturnom projektu mostu kopno-Pelješac.
Izneseno je mišljenje da Republika Hrvatska raspolaže s relativno dobro očuvanim prostorom, ali i da je prisutna pojava da se prostorom upravlja polazeći od interesa investitora umjesto da se strateški i u javnom interesu promišlja prostor. Skrenuta je pozornost i na pojavu nepotrebnog zauzimanja neiskorištenih novih prostora izvan dosega komunalne infrastrukture u uvjetima kada se navedeno može ostvariti u postojećim, dobro infrastrukturno opremljenim zonama. U izradi i donošenju prostornih planova u tom je smislu istaknuta važnost postizanja konsenzusa struke i politike na lokalnoj razini, uz uvažavanje interesa građana, kako se prostorni planovi ne bi prioritetno donosili sukladno interesima investitora.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

zaključka

PRIHAĆA SE IZVJEŠĆE O STANJU  U PROSTORU U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2008. DO 2012. GODINE


Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 


               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

   


Hrvatski sabor 2018. Pravne napomene
Impressum
Powered by iSite