|
Povijest |
|
|
| Ustroj Sabora od Drugog svjetskog rata do samostalne Hrvatske
|
 Hrvatski sabor je nakon Drugog svjetskog rata do stvaranja samostalne Hrvatske više puta mijenjao organizacijski ustroj. Prvim Ustavom Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno vrhovno tijelo državne vlasti. Saborski Prezidij obavljao je funkcije kolektivnog državnog poglavara, a po potrebi i saborskog plenuma.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Sv. Josip - zaštitnik hrvatske domovine
|
 Hrvatski je sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine, na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, jednoglasnom odlukom proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Sabor u vrijeme narodnih vladara
|
 Skup narodnih predstavnika sazvan radi raspravljanja i odlučivanja o pitanjima važnim za zajednicu u cjelini ili jednog njezinog dijela nazivao se tijekom hrvatske prošlosti različitim nazivima. Stanak, shod, shodište, spravišće, sbor, sborište, sabor, vijeće, skupština, nazivi su među kojima je najčešće bio i ostao u upotrebi naziv: sabor.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| "Slavonski sabor" - prvi sabor sjeverno od Gvozda
|
 Prvi poznati sabor sjeverno od Gvozda (najvjerojatnije Petrova gora) poznat kao „slavonski sabor“ održan je u Zagrebu 20. travnja 1273. godine za banovanja Matije Čaka Trenčinskoga. Na njemu su plemići i slobodni vojnici (jobogioni) sastavili i dali banu na potvrdu "prava kraljevstva i banovine" u 33 članka.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Zasjedanje prvog Općeg sabora Kraljevine Dalmacije i Hrvatske 1350. godine
|
 Hrvatska se nakon uspostavljanja personalne unije s Mađarskom dijelila administrativno na dvije banovine: slavonsku - zemlje sjeverno od Gvozda i hrvatsko-dalmatinsku - južno od Gvozda.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| "Krvavi križevački sabor" 1397. godine
|
 Nezadovoljni vladanjem hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda kao i činjenicom da je doživio poraz od turske vojske te se nije znalo je li uopće živ, hrvatski narod 1396. godine za novog kralja izabire napuljskog kralja Ladislava. Time se stvara hrvatska liga koju predvodi ban Stjepan Lacković.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Sabor u Zdencima 1478. godine
|
 Dolaskom Turaka na hrvatske granice te njihovim stalnim pljačkaškim pohodima ugroženost Slavonije rasla je iz dana u dan. Iz tog razloga mađarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin je 1472. priznao Slavoniji pravo da, radi jačanja vlastite obrane, ne plaća puni ratni porez nego samo polovicu.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Sabor u Cetinu 1527. godine
|
 Smrt mađarsko-hrvatskog kralja Ludovika II. i teški vojni poraz na Mohačkom polju 1526. godine nametali su politici hrvatskog i mađarskog plemstva tri važna zadatka: izbor novoga kralja, okupljanje snaga i nastavak borbe protiv Turaka.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Jedinstveni staleški Sabor
|
 Stalno smanjenje hrvatskog kraljevstva, kao rezultat turskih osvajanja u 16. stoljeću, uvjetovalo je spajanje slavonskog i hrvatskog sabora u jedinstveni staleški sabor.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Konačno ustrojstvo staleškog Sabora
|
 Staleško ustrojstvo Sabora, započeto u 13. stoljeću, svoju je konačnu verziju dobilo u 17. stoljeću.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Prva saborska samostalnost
|
 Saborska zasjedanja su se do 16. stoljeća održavala isključivo po nalogu ili ovlaštenju kralja. S obzirom na neposrednu ratnu opasnost i nužnost hitnih održavanja sabora, kralj Maksimilijan Habsburg je 1567. priznao pravo hrvatsko-dalmatinsko-slavonskom banu da može samostalno, prema vlastitoj procjeni, sazvati Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Hrvatska kraljevinska konferencija iz 1729. donijela prvi proračun hrvatskoga kraljevstva
|
 Budući da su u ratu za oslobođenje od Turaka tijekom sedamnaestog stoljeća mahom sudjelovali hrvatski velikaši i plemići, postalo je vrlo upitno njihovo sudjelovanje na saborskim zasjedanjima, a time i pravodobno bavljenje financijskim, upravnim i drugim poslovima iz saborske nadležnosti.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| "Zahtijevanja naroda" - početak modernog Sabora
|
 Zasjedanje „Narodne skupštine“ 25. ožujka 1848. godine u dvorani Narodnog doma u Zagrebu, kao posljedica ilirskog pokreta i društvenih prevrata diljem Europe polovinom 19. stoljeća, smatra se početkom modernog hrvatskog parlamenta. Zasjedanje je važno zato što su prvi put na zasjedanju sudjelovali svi društveni slojevi koji su predstavljali Trojednu Kraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Odluke Banskog vijeća uoči sabora 1848. godine
|
 Zasjedanju sabora iz 1848. godine prethodila je rasprava u Banskom vijeću o saborskom izbornom redu (izborni sustav) koji je definirao kakav treba biti novi sabor kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Saborski izborni red iz 1848. godine
|
 Kontinuitet staleških sabora koji je važio do 1847., prekinut je 1848. godine kada se po prvi put saziva sabor u koji su neposredno i posredno birani njegovi zastupnici.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Prvi nestaleški Sabor
|
 Tijek društveno - političkih zbivanja u Hrvatskoj doveo je 1848. godine do uspostavljanja novog predstavničkog Hrvatskog sabora - modernog hrvatskog parlamenta koji je po prvi puta u povijesti izabran putem javnih izbora.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Govorništvo u Saboru
|
 Od davnina se od sabornika tražilo da govore slobodno, bez čitanja govora zapisanog na papiru, budući da je takav govor uvjerljiviji i ima jači učinak od čitanja teksta.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Prve hrvatske saborske novine iz 1848. godine
|
 Zasjedanja Hrvatskog sabora do 1848. godine i do preustroja iz staleške u predstavničku parlamentarnu instituciju rijetko su bila praćena tiskanom riječi, a nije objavljen ni jedan tiskani zapisnik. O dotadašnjem radu Sabora objavljeno je tek nekoliko informacija u tadašnjim zagrebačkim listovima „Agramer politische Zeitung“ i „Ilirske narodne novine“.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Povijest saborskih poslovnika
|
 Poslovnik Hrvatskoga sabora predstavlja akt koji se temelji na odredbama Ustava Republike Hrvatske, a kojim se propisuje procedura donošenja odluka, unutarnje ustrojstvo i način rada parlamenta. Poslovnikom se tako uređuje konstituiranje Sabora, početak obnašanja zastupničke dužnosti, prava i dužnosti zastupnika, odnosi Sabora i Predsjednika Republike Hrvatske, odnosi Sabora i Vlade, javnost u radu i druga pitanja.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| „Lijepa naša domovino“- put od stotinu godina do statusa hrvatske himne
|
 U studenom 2005. godine obilježena je 170. obljetnica nastanka stihova pjesme „Horvatska domovina“ čiji su dijelovi postali stihovi hrvatske državne himne „Lijepa naša domovino“.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Reducirani saborski izborni red za izbore 1861. godine
|
 Izbori za prvi neposredno izabran Sabor održali su se 1848. godine na temelju prvih pisanih izbornih pravila - Saborskog izbornog reda koji je donijelo Bansko vijeće. Ipak izborno pravo bilo je ograničeno nizom cenzusa – imovinskim, obrazovnim, spolnim. Pravo glasa imalo je otprilike dva i pol posto ukupnog muškog stanovništva unutar granica civilne i vojne Hrvatske.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| "Veliki" Sabor iz 1861. godine
|
| Sabor iz 1861. godine činile su mnoge ugledne osobe iz hrvatskog javnog života, pa se ovaj Sabor naziva najintelektualnijim Saborom.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Hrvatska pragmatička sankcija iz 1712. godine
|
 Samostalna i suverena odluka Hrvatskoga sabora o pragmatičkoj sankciji iz 1712. godine navedena je u Ustavu Republike Hrvatske kao jedno od izvorišnih osnova tisućljetne nacionalne samobitnosti i državne opstojnosti, a time i povijesnog prava hrvatskog naroda na punu državnu suverenost.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Škrinja privilegija
|
 Sve do 17. stoljeća u Hrvatskoj se, kao i svuda u Europi, arhivska građa čuvala po crkvama i samostanima gdje su se pohranjivale važne listine i oporuke. Zemaljski protonotar, magistar Ivan Zakmardi Dijankovečki, dao je izraditi hrastovu škrinju u kojoj su se čuvale temeljne isprave hrvatske države.
|
| više |
|
|
Povijest |
|
|
| Najstariji zapisnici sa sjednica Sabora
|
 Najstariji zapisnici sa sjednica Hrvatskoga sabora, koji čine fond saborske knjižnice, su iz 1861. godine kada je zasjedao „veliki“ Sabor, nazvan tako zbog kvalitete zastupnika, ali i rezultata koje je postigao u svom šestomjesečnom radu.
|
| više |
|