Zagreb - Hrvatski sabor je 13. srpnja zaključio plenarni rad koji će se nastaviti nakon 15. rujna, u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske.
Tim je povodom Josip Leko, potpredsjednik Sabora i obnašatelj dužnosti predsjednika Hrvatskoga sabora, održao konferenciju za medije na kojoj je izvijestio o radu Sabora od konstituirajuće sjednice 7. saziva 22. prosinca 2011. do 13. srpnja 2012. godine.
Leko je istaknuo da je Sabor plenarno zasjedao 61 dan. U tom su razdoblju održane tri redovite i jedna izvanredna sjednica tijekom kojih je raspravljeno 206 točaka dnevnog reda. Doneseno je 110 zakona, 194 odluke, 2 deklaracije, po jedan proračun i plan te 2 zaključka. U radnim tijelima zastupnici su odradili 256 redovitih i 15 tematskih sjednica tijekom kojih su raspravili 826 točaka vezanih uz plenarni rad i još 168 točaka izvan dnevnog reda plenarne sjednice. Potpredsjednik Leko javnosti je predočio i ukupne troškove zastupnika od siječnja do lipnja ove godine. Prema ovim pokazateljima troškovi zastupnika bili su ukupno 3.976.538,73 kune od čega je za najam stanova u Zagrebu izdvojeno 1.252.169,20 kuna, a službena putovanja u zemlji i inozemstvu iznosila su 2.897.020,53 kune. Evidentirano je 78 putovanja u zemlji i 81 putovanje u inozemstvo.
|
Sabor je 13. srpnja zaključio plenarni rad koji će se nastaviti nakon 15. rujna.
Tijekom 61 dana zasjedanja u 7. sazivu, Sabor je održao 4 sjednice tijekom kojih je raspravio 206 točaka dnevnog reda, donio 110 zakona, 194 odluke, 2 deklaracije, po jedan proračun i plan te 2 zaključka.
Zastupnici su Vladi postavili 548 zastupničkih pitanja. |
Leko je zaključno izrazio mišljenje da je Sabor u ovom razdoblju uspješno stvorio sve pretpostavke za promjenu smjera hrvatske državne politike čiji bi se učinci trebali vidjeti do kraja ove godine.
Potpredsjednik Leko boravio je u službenom posjetu Beču 4. i 5. srpnja pri čemu je prisustvovao raspravi i potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u austrijskom Nacionalnom vijeću. Tom prigodom Leko se sastao s predsjednicom austrijskog parlamenta Barbarom Prammer pri čemu je izrazio zahvalnost Austriji za ratifikaciju Ugovora, ali i za ukupnu podršku u pristupnom procesu. Leko i Prammer suglasili su se da su odnosi Hrvatske i Austrije "vrlo dobri i sadržajni".
Potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Josip Leko susreo se u Saboru 24. srpnja s predsjednikom Odbora za gospodarstvo i financije Vijeća EU Thomasom Wieserom. Središnje teme razgovora bile su fiskalna i financijska stabilnost Europske unije i eurozone, provedba nužnih reformi prije ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Unije te financijski aspekti hrvatskog članstva u EU.
U nastupnim posjetima kod potpredsjednika Sabora Leke bili su: veleposlanica Belgije Nancy Rossignol, veleposlanik Rumunjske Cosmin Dinescu, veleposlanik Indonezije Agus Sardjana, veleposlanik Finske Juha Ottman, veleposlanik Crne Gore Igor Građević, veleposlanica Egipta Iman Mohamed Medhat Elfarra te veleposlanik Malezije Yoke Heng Yean. U radnom posjetu kod potpredsjednika Sabora Leke 16. srpnja bio je veleposlanik Ukrajine Oleksandar Levčenko pri čemu su razgovarali o bilateralnim političkim odnosima, parlamentarnoj suradnji i jačanju gospodarske suradnje. U oproštajnom posjetu bio je veleposlanik Poljske Wieslaw Tarka pri čemu je s Lekom razgovarao o podršci Poljske hrvatskom pristupanju EU, kao i veleposlanik Bosne i Hercegovine Vladimir Raspudić koji je 2. srpnja s Lekom razmijenio mišljenja o tješnjoj suradnji Hrvatske i BiH na području politike i gospodarstva.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku i zastupnik promatrač u Europskom parlamentu Milorad Pupovac tijekom srpnja održao je niz susreta u Saboru. U susretu s glavnim koordinatorom Inicijative za suradnju u Jugoistočnoj Europi Erhardom Busekom 2. srpnja Busek je Pupovcu predstavio prijedlog otvaranja Centra za napredne studije – Jugoistočna Europa u Rijeci i zatražio potporu Hrvatskoga sabora. Pupovac se sastao i sa zastupnikom u australskom parlamentu i
pomoćnikom ministra za vanjske poslove i trgovinu Richardom Marlesom koga je informirao o hrvatskom pristupanju EU, a sugovornici su se složili da Australija i Hrvatska trebaju ojačati gospodarsku suradnju. Dalja suradnja Hrvatske i Austrije na području poticanja eurointegriranja Jugoistočne Europe bila je središnja tema susreta Pupovca i glavnog tajnika Saveznog ministarstva za europske i međunarodne poslove Austrije Johannesa Kyrlea. Pupovac je, zajedno s predsjednikom Odbora za europske integracije Danielom Mondekarom, održao sastanak s britanskim državnim ministrom za Europu Davidom Lidingtonom. Na sastanku, kome je prisustvovao i britanski veleposlanik u RH David Slinn, razgovaralo se o bilateralnim odnosima dviju zemalja, ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora u Velikoj Britaniji te o daljnjem širenju EU i o odnosu Hrvatske sa susjednim zemljama.
Predsjednici saborskih odbora održali su nekoliko protokolarnih susreta: predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH Ivan Šuker primio je izaslanstvo Austrijskog centra za nacionalne manjine, predsjednica Odbora za obitelj, mladež i šport Jadranka Kosor primila je članice Zajednice udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, a predsjednica
Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Biljana Borzan sastala se s mladim osobama s autizmom i njihovim skbnicima.
Da će Hrvatski sabor biti organizator i domaćin 59. zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a u listopadu 2013. u Dubrovniku, javnost je na konferenciji za medije 5. srpnja izvijestio voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Boris Blažeković pri čemu je govorio i o dosadašnjem radu Izaslanstva u aktualnom sazivu.