AKTUALNO U SABORU Kako mogu znati što se upravo događa u Saboru?

Hrvatski sabor putem internetskih stranica dnevno ažurno izvještava o svome radu. Budući da se velika pozornost poklanja pravodobnom informiranju, javnost se u svakom trenutku može informirati:
- o tijeku aktualne plenarne sjednice uključujući i videoprijenos sjednice putem saborske internetske televizije i arhivske videosnimke na adresi http://itv.sabor.hr/video/
- o najavama aktivnosti i priopćenjima o aktivnostima predsjednika Sabora
- o najavama sjednica radnih tijela
- o najavama aktivnosti i izvješćima o aktivnostima saborskih dužnosnika
- o najavama aktivnosti klubova zastupnika.
Osim toga, radi što jednostavnije dostupnosti ovih informacija, sve najave i priopćenja dostupni su i u središnjem informativnom dijelu saborskih stranica, u rubrici Aktualno u Saboru.

Kako mogu znati zasjeda li Sabor i o čemu raspravlja?

Naslovna stranica saborskog internetskog sjedišta (web site) http://www.sabor.hr/ sadrži odabrane aktualnosti među kojima istaknuto mjesto zauzimaju informacije o tijeku plenarne sjednice. Ako je u tijeku zasjedanje Sabora, na naslovnoj stranici dostupne su informacije o najavljenom trajanju zasjedanja, ali i informacije o trenutačnom statusu sjednice - je li u tijeku rasprava i o čemu se rasprava upravo vodi. Sve relevantne informacije o tijeku plenarne sjednice dostupne su na dnevnom redu svake sjednice. U vrijeme kada Sabor zasjeda, na adresi http://itv.sabor.hr/video dostupan je videoprijenos zasjedanja uživo.

Postoji li mogućnost primanja obavijesti o aktualnostima iz Sabora?

Radi što jednostavnijeg i bržeg informiranja o radu Sabora, na rubrikama sa saborskim aktualnostima postavljena je mogućnost predbilježbi na svaku novoobjavljenu informaciju u toj rubrici - RSS. Zainteresirani se mogu samostalno i jednostavno predbilježiti na primanje obavijesti o novoobjavljenim informacijama u rubrikama koje ih zanimaju. Pregled rubrika s uključenim RSS-om i uputama za njegovo korištenje dostupan je u rubrici RSS.

O RADU SABORA Koje je radno vrijeme Sabora za stranke?

Radno vrijeme Hrvatskoga sabora za rad sa strankama je od 8.30 do 16.30 sati. Subotom i nedjeljom i u dane državnih blagdana Sabor ne radi. U vrijeme održavanja sjednica rade popratne službe. Za vrijeme ljetnog i zimskog prekida redovitog zasjedanja Hrvatskoga sabora zaposlenici koriste godišnje odmore. Tada su u službama osigurana dežurstva.

Kada Sabor redovito zasjeda?

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put, između 15. siječnja i 15. srpnja i drugi put, između 15. rujna i 15. prosinca.
Izvanredno, Sabor zasjeda na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može, uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika, sazvati Sabor na izvanredno zasjedanje.

Jesu li dostupne arhivske videosnimke saborskih rasprava?

Osim videoprijenosa u živo iz Sabornice, na adresi http://itv.sabor.hr/video/ javnosti su dostupne i arhivske videosnimke svih zaključenih rasprava počevši od 24. plenarne sjednice u 5. sazivu, kao i za sve sjednice aktualnog saziva. Arhivski video zaključenih rasprava dostupan je na više načina. Osim putem videoaplikacije, dostupan je na web stranicama dnevnog reda svake plenarne sjednice gdje je u nizu podataka uz svaku točku dnevnog reda povezana i snimka rasprave, ako je rasprava održana. Videosnimke rasprava sadrži i baza podataka zakonodavne aktivnosti na adresi http://infodok.sabor.hr .

O USTROJSTVU SABORA Kako je Sabor organiziran?

Unutarnje ustrojstvo Hrvatskoga sabora određeno je Poslovnikom. Kratak pregled ustrojstva Sabora s odgovarajućim poveznicama na ustrojstvene jedinice dostupan je u rubrici Ustrojstvo Sabora.

PREDSJEDNIK SABORA Tko je aktualni predsjednik Hrvatskoga sabora?

Predsjednik Sabora u 9. sazivu je Gordan Jandroković.

Koje su ovlasti predsjednika Sabora?

Ovlasti predsjednika Sabora definirane su Poslovnikom Hrvatskoga sabora; pregled ovlasti dostupan je u rubrici Ovlasti predsjednika Sabora.

Tko koordinira aktivnosti predsjednika Sabora?

Sve obveze i poslovi predsjednika Sabora koordiniraju se u Uredu predsjednika Sabora čijim radom rukovodi predstojnica Ureda.

Postoji li javno dostupan pregled aktivnosti predsjednika Sabora?

Na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora dostupan je pregled aktualnih aktivnosti predsjednika Sabora putem priopćenja o aktivnostima i najava aktivnosti. Priopćenja i najave aktivnosti predsjednika Sabora arhiviraju se za cijeli saziv, a dostupne su na stranicama Arhiva priopćenja i Arhiva najava.

Kada i tko bira predsjednika Sabora?

Predsjednik Sabora bira se iz redova saborskih zastupnika, a u pravilu iz parlamentarne većine. Predsjednik Sabora bira se na prvoj plenarnoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika.

ZASTUPNICI Koliko ima zastupnika u 9. sazivu Sabora?

U 9. sazivu mandate obnaša 151 zastupnik. Tijekom saziva, zbog promjena u zastupničkoj strukturi, privremeno može biti i manje aktivnih zastupničkih mandata. Na saborskim web stranicama dnevno se ažurno prate: aktivni zastupnički mandati, mandati u mirovanju i završeni mandati.

Koliko traje mandat zastupnika, može li se i u kojim slučajevima produžiti?

Mandat zastupnika traje četiri godine i može se produžiti samo u slučaju rata ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države te velikih prirodnih nepogoda.

Što to znači da je mandat saborskih zastupnika mandat neodgovornosti i nepovredivosti?

Mandat saborskih zastupnika je mandat neodgovornosti i nepovredivosti, a ova obilježja mandata definirana su Ustavom kako bi se osigurao neovisan rad predstavničkog tijela, Hrvatskoga sabora. Mandat neodgovornosti zastupnika štiti od kaznene odgovornosti, pritvora ili kažnjavanja za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Mandat nepovredivosti zastupnika štiti od pokretanja kaznenog progona i pritvaranja za počinjena kaznena djela dok to ne odobri Sabor, odnosno Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Mandatno-imunitetno povjerenstvo dužno je bez odgode raspraviti o zahtjevu za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, kao i o izvješću o pritvoru zastupnika zatečenog u činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina te podnijeti o tome izvješće Saboru na prvoj idućoj sjednici.

Što rade zastupnici kada nisu na plenarnoj sjednici?

Zastupnici, osim sudjelovanja u radu plenarne sjednice, imaju i niz drugih obveza. Zastupnici su članovi radnih tijela i obvezni su sudjelovati u radu sjednica radnih tijela. Sudjeluju, također, u svakodnevnim protokolarnim aktivnostima. Oni su i članovi saborskih stalnih i ad hoc izaslanstava i međuparlamentarnih skupina prijateljstva pa aktivno djeluju i u međunarodnoj parlamentarnoj aktivnosti. Također su obvezni aktivno djelovati i u svojim zastupničkim klubovima, kao i održavati najavljene i dogovorene susrete s građanima. Zastupnici rade i u svojim izbornim jedinicama i u strankama.

Koliko je trenutačno zastupničkih klubova i koji su to?

Uvid u činjenice o klubovima zastupnika dostupan je u rubrici Klubovi zastupnika. Na stranici svakoga zastupničkog kluba dostupni su podaci o članstvu i kontakti.

Koje su parlamentarne stranke i s koliko mandata zastupljene u aktualnom sazivu?

Uvid u trenutačno stanje zastupničkih mandata prema stranačkoj pripadnosti dostupan je u rubrici Parlamentarne stranke. Na stranici Parlamentarne stranke dostupne su informacije o stranačkim zastupnicima kao i poveznica prema internetskim stranicama stranke, ako ih stranka posjeduje.

Mogu li i kako kontaktirati zastupnika?

Internetska stranica svakog zastupnika sadrži i informaciju o kontaktu: u pravilu telefonski broj i adresu elektroničke pošte. Budući da zastupnici nemaju vlastite urede ni asistente, obično su to kontakti njihovih klubova zastupnika ili radnog tijela u kome je zastupnik aktivan. Osim toga, zastupniku je moguće uputiti poruku - i anonimno, ako tako pošiljatelj želi - putem web obrasca na saborskim stranicama. Građani mogu zastupnicima slati i pisma na adresu Hrvatskoga sabora naznačujući ime i prezime zastupnika.

Mogu li i kako saznati tko je zastupnik moje izborne jedinice?

Na internetskim stranicama Hrvatskog sabora, u rubrici Izborne jedinice, dostupan je popis izabranih zastupnika u svim izbornim jedinicama. Također, na osobnoj stranici svakog zastupnika, među ključnim podacima o njegovu mandatu, dostupna je i informacija o izbornoj jedinici u kojoj je izabran.

Tko utvrđuje raspored sjedenja u sabornici?

U skladu s Poslovnikom, Predsjedništvo Sabora određuje raspored sjedenja zastupnika u dvorani za sjednice na temelju članstva u pojedinom klubu zastupnika. Aktualni raspored zastupnika u Sabornici dostupan je na stranici Raspored zastupnika u sabornici.

Postoji li mogućnost uvida u statističke pokazatelje o strukturi zastupnika?

Dio općih statističkih pokazatelja o zastupničkoj strukturi aktualnog saziva dostupan je u rubrici Statistički pokazatelji. Javnost može predlagati koje bi pokazatelje željela imati dostupne putem internetskih stranica. Svaki prijedlog pozorno se razmatra i u slučaju izvedivosti realizira i objavljuje. Internet redakcija Sabora zahvaljuje na svakom upućenom prijedlogu za unapređenje kvalitete web stranica.

RADNA TIJELA Što su to radna tijela Sabora i što je njihov posao?

Radna tijela Sabora su odbori i povjerenstva osnovana Poslovnikom. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Uz radna tijela osnovana Poslovnikom, Hrvatski sabor može osnovati i druga radna tijela, a odlukom o osnivanju uređuje naziv, sastav, djelokrug i način rada. Radno tijelo ima predsjednika, potpredsjednika i članove iz reda zastupnika, ako Poslovnikom nije drugačije određeno. Sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkom sastavu Sabora.

Kako mogu saznati kada se održavaju sjednice radnih tijela i o čemu se na njima raspravlja?

Na internetskim stranicama Sabora, u rubrici Najave sjednica radnih tijela, dostupan je pregled sazvanih sjednica radnih tijela u tekućem mjesecu s predloženim dnevnim redovima. Objavljeni prijedlozi dnevnih redova sjednica radnih tijela neprestano se ažuriraju. Prijedlozi dnevnih redova sjednica radnih tijela ne arhiviraju se.

Jesu li javno dostupni rezultati rasprava u radnim tijelima?

Radno tijelo, u pravilu, donosi izvješće, zaključak, mišljenje ili drugi akt o raspravljenim točkama dnevnog reda na svojoj sjednici. Radna tijela, u pravilu, objavljuju na internetskim stranicama Sabora izvješća s rasprava o prijedlozima zakona u proceduri, prijedloge odluka, mišljenja i slično, ako ovi akti nisu klasificirani tajnima. Pregled sjednica radnog tijela s pristupom donesenim aktima dostupan je na stranici svakog radnog tijela. Ako je riječ o aktu vezanom za točku dnevnog reda plenarne sjednice Sabora, tada je izvješće radnog tijela dostupno i uz odgovarajuću točku dnevnog reda plenarne sjednice. Cjeloviti tekstovi izvješća radnih tijela za svaki akt upućen u zakonodavnu proceduru dostupni su i iz e-Doc baze podataka.

ZAKONODAVNI POSTUPAK Kako se donosi zakon?

O postupku donošenja zakona ili drugoga akta u zakonodavnoj proceduri može se opširnije saznati u rubrici Zakonodavni postupak.

Tko ima pravo predlagati zakone?

Pravo predlaganja zakona ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske.

Mogu li građani predlagati zakone?

Građani ne mogu predlagati zakone, ali mogu pokrenuti inicijativu za donošenje nekog zakona tako da se organiziraju i obrate zastupniku iz svoje izborne jedinice.

Kako se može doznati je li u zakonodavnoj proceduri i ako jest, u kojoj je fazi, neki prijedlog zakona?

Podaci o svim aktima na dnevnom redu aktualne plenarne sjednice nalaze se u rubrici Sjednice Sabora / Dnevni red. U dnevnom redu sjednice uz svaki akt u proceduri priloženi su najznačajniji podaci o njegovu statusu. Dnevni redovi prethodnih sjednica Sabora mogu se pregledati u rubrici Arhiva dnevnih redova. Pregled akata u zakonodavnoj proceduri dostupan je u e-Doc baza podataka na adresi http://infodok.sabor.hr.

Kada se može donositi zakon po hitnom postupku?

Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.

Što su organski zakoni?

Organskim se zakonima razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. Takvi se zakoni donose većinom glasova svih zastupnika.

Što je „aktualno prijepodne“?

„Aktualno prijepodne“ je vrijeme kada saborski zastupnici postavljaju pitanja Vladi Republike Hrvatske. Održava se na početku svake sjednice Sabora nakon utvrđivanja dnevnog reda, a prije prelaska na raspravu o aktima u proceduri. Putem saborskih web stranica u rubrici Sjednice / Aktualno prijepodne omogućen je uvid u videosnimke održanih aktualnih prijepodneva u 8. sazivu, a pretraživanje teksta zastupničkih pitanja i odgovora Vlade RH dostupno je na adresi http://edoc.sabor.hr/ZastupnickaPitanja.aspx

Kako se određuje redoslijed po kojem zastupnici postavljaju pitanja predstavnicima Vlade Republike Hrvatske?

Redoslijed za postavljanje zastupničkih pitanja Vladi Republike Hrvatske utvrđuje se ždrijebom. Ždrijebanje se provodi tako da tajnik plenarne sjednice dan-dva prije početka sjednice Sabora izvlači pisane najave pitanja iz kutije, a postupak se provodi javno. Redoslijed postavljanja zastupničkih pitanja na temelju ždrijeba objavljuje se na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora odmah po završetku ždrijeba.

Što je interpelacija i tko je ima pravo podnijeti?

Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. Interpelaciju predsjedniku Sabora može podnijeti najmanje desetina zastupnika.

GRAĐANI I SABOR Mogu li građani prisustvovati sjednicama Sabora?

Odlukom Predsjedništva Hrvatskoga sabora, sjeverna galerija u Velikoj vijećnici rezervirana je za građane koji žele pratiti rasprave na saborskim plenarnim sjednicama. Zahtjeve za nazočnost na sjednici građani podnose saborskoj Službi za građane, najmanje tri dana prije namjeravanog posjeta, u pravilu pisano, uz predočenje osnovnih identifikacijskih podataka (ime i prezime; godina rođenja; ime roditelja; datum rođenja; broj i mjesto izdanja osobne iskaznice).

Tko organizira posjete Saboru?

Posjete i stručno vodstvo organizira Služba za građane. Postupak je jednak kao kod postavljanja zahtjeva za nazočnost na sjednicama, ali - sukladno odredbama Pravilnika o javnosti rada - odobrenje za posjet treba zatražiti pet dana prije namjeravanog posjeta.

Mogu li se građani okupljati i/ili mirno prosvjedovati pred zgradom Sabora?

U skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju iz 2005. godine, mirno okupljanje i javni prosvjed ne smije se održavati najmanje sto metara od objekata u kojima su smješteni ili zasjedaju Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske.

PRISTUP INFORMACIJAMA Kako mogu ostvariti svoje pravo na pristup informacijama kojima raspolaže Hrvatski sabor?

Hrvatski sabor raspolaže brojnim informacijama koje proizlaze iz djelokruga njegova rada. U skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, Sabor omogućuje javnu dostupnost velikog broja informacija i podataka o svome radu putem internetskih stranica, publikacija i glasila, nazočnosti ovlaštenih predstavnika javnih glasila. Osim toga, fizičkim i pravnim osobama omogućuje se pristup javnim informacijama na temelju podnesenog pisanog zahtjeva. Način podnošenja zahtjeva za pristup informacijama opisan je u članku Podnošenje zahtjeva.

Može li Sabor ograničiti ili uskratiti traženu informaciju?

Pravo pristupa informacijama može se ograničiti ili uskratiti ako je informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrđenih zakonom proglašena državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom, ili ako je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Hrvatski sabor može uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnovane sumnje da bi njezino objavljivanje:
* onemogućilo poduzimanje mjera i radnji radi sprečavanja i otkrivanja kažnjivih djela ili radi progona počinitelja kažnjivih djela,
* onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,
* onemogućilo rad tijela koja vrše upravni nadzor, odnosno nadzor zakonitosti,
* izazvalo ozbiljnu štetu za život, zdravlje, sigurnost ljudi ili za okoliš,
* onemogućilo provođenje gospodarske ili monetarne politike,
* ugrozilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika.

EUROPSKA UNIJA Gdje se mogu informirati o ulozi Hrvatskoga sabora u europskim poslovima?

U rubrici Europska unija prikazan je položaj i uloga Hrvatskoga sabora - nacionalnog parlamenta države članice Europske unije. 

Postoji li pregled rada rada Sabora tijekom pristupnog procesa Republike Hrvatske Europskoj uniji? 

Pregled temeljnih aktivnosti Hrvatskoga sabora u procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji dostupan je u rubrici Sabor u procesu pristupanja EU.

Mogu li putem saborskih internetskih stranica saznati tko su izabrani članovi Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske?

Informacije o izabranim članovima Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske dostupne su u rubrici Zastupnici u Europskom parlamentu.  

Mogu li putem saborskih internetskih stranica pratiti aktualnosti iz institucija EU-a?

Aktualnosti iz EU-a mogu se pratiti u rubrici Vijesti gdje se osobita pozornost poklanja praćenju rada Europskog parlamenta i Europske komisije. Aktualne teme s područja provedbe europskih politika često se na širi način predstave javnosti u rubrici Zanimljivosti iz EU-a.

OSTALO Zasjeda li Sabor blagdanima i spomendanima?

Hrvatski sabor, u pravilu, ne radi blagdanima - koji su prema zakonu neradni dani; Sabor redovito radi spomendanima - koji po zakonu nisu neradni dani.
Blagdani u 2017. - neradni dani u Republici Hrvatskoj - su:
* 1. siječnja - Nova godina
* 6. siječnja - Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
* 16. i 17. travnja - Uskrs i Uskrsni ponedjeljak

* 1. svibnja - Praznik rada
* 15. lipnja - Tijelovo
* 22. lipnja - Dan antifašističke borbe
* 25. lipnja - Dan državnosti
* 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
* 15. kolovoza - Velika Gospa
* 8. listopada - Dan neovisnosti Republike Hrvatske
* 1. studenoga - Svi sveti
* 25. prosinca - Božić
* 26. prosinca - prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan

Spomendani - radni dani - su:
* 9. siječnja - Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države
* 15. siječnja - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
* 15. ožujka - Dan osnivanja Narodne zaštite
* 30. travnja - Dan pogibije Zrinskog i Frankopana
* subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju - Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
* 30. svibnja - Dan Hrvatskoga sabora
* 25. rujna - Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom
* 23. kolovoza - Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Autor:   Internet redakcija
Ispis stranice