|
|
|
Naslovna |
|
|
| Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko primio u oproštajni posjet šefa Delegacije Europske unije u RH Paula Vandorena |
Zagreb – Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko primio je u oproštajni posjet šefa Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj Paula Vandorena.
Leko je zahvalio Vandorenu za sve što je učinio u svom mandatu u kojem je Hrvatska s uspjehom privela kraju pristupne pregovore s EU-om. - To je povijesni događaj za Hrvatsku i vaš mandat je u povijesnom razdoblju, istaknuo je Leko. Naglasio je da će i nakon 1. srpnja Hrvatska nastaviti na izgradnji društva u skladu s europskim standardima.
Vandoren je zahvalio predsjedniku Sabora što su njegova vrata uvijek bila otvorena za predstavnike EU-a. Rekao je da je 1. srpnja dan za slavlje, ali da 2. srpnja svi trebaju nastaviti raditi. - Privilegirani ste što imate ovako lijepu zemlju, no vaš potencijal je puno veći od onoga što ste do sad postigli, rekao je Vandoren, dodavši da su glavni izazovi s kojim se Hrvatska suočava izostanak gospodarskog rasta i visoka nezaposlenost. Smatra da treba olakšati ulazak stranih investitora na hrvatsko tržište.
Leko se složio s ocjenom da je Hrvatska predugo u recesiji, naglasivši da samo članstvo u EU-u to neće promijeniti. - Važno je da iskoristimo prilike koje EU pruža za privlačenje investitora i za gospodarski razvoj, a za to se spremamo, rekao je Leko istaknuvši kao četiri ključne industrijske grane u kojima očekuje strana ulaganja turizam, poljoprivredu, prehrambenu industriju i energetiku. Izrazio je uvjerenje da će do kraja ove godine doći do promjene negativnog trenda u gospodarstvu.
Obojica su izrazila očekivanje da će odziv hrvatskih građana na europske izbore biti veći iduće godine kad će se u svim zemljama članicama birati zastupnici u Europskom parlamentu, a Hrvatska će do tad već imati iskustvo djelovanja u institucijama Europske unije.
|
|
|
|
| Tonino Picula održao sastanak s veleposlanikom Ukrajine Levčenkom
|
Zagreb - Zastupnik Tonino Picula primio je veleposlanika Ukrajine u Republici Hrvatskoj Oleksandra Levčenka. U uvodnom dijelu susreta veleposlanik Ukrajine Levčenko izrazio je čestitke povodom ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije. Također je čestitao i Toninu Piculi na izboru za hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu.
|
| više |
|
|
|
| Sonja König na međuparlamentarnom sastanku odbora o prijedlogu direktive Europske komisije o poboljšanju jednake zastupljenosti spolova među neizvršnim direktorima društava uvrštenih na burzi i povezanih mjera
|
Bruxelles – Potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Sonja König sudjelovala je na međuparlamentarnom sastanku nadležnih odbora nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta o prijedlogu direktive Europske komisije o poboljšanju jednake zastupljenosti spolova među neizvršnim direktorima društava uvrštenih na burzi i povezanih mjera.
|
| više |
|
|
|
|

Na temelju članka 198. i 203. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predsjednik Sabora sazvao je 8. sjednicu Hrvatskoga sabora u dane
10., 11., 12., 16., 17., 18., 19., 23., 24., 25. i 26. travnja, 22., 23., 24., 27., 28., 29. svibnja te 5., 6., 7., 11., 12., 13., 14., 18., 19., 20. i 21. lipnja 2013.
Sjednica je započela u srijedu, 10. travnja 2013., u 9.30 sati u Velikoj vijećnici Hrvatskoga sabora.
dnevni red kronologija rasprava prijenos sjednice
|
|
|
|
|
Sjednica se nastavlja u četvrtak, 20. lipnja 2013. u 9.30 sati raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 406.
|
|
|
|
|
|
Znate li... |
... da je prije 165 godina, 5. lipnja 1848. godine, zasjedanje započeo prvi moderni Sabor, čime je završilo razdoblje dotadašnjeg feudalnog, staleškog Sabora?
U novi Sabor izabran je 191 zastupnik na temelju izbornog reda koji je omogućio reprezentativni parlament, a dokinuo staleški. Izborni red zadržao je mogućnost da svoje mjesto dobiju i pojedinci na osnovi svoga virilnog prava (plemići) kako bi se održao parlamentarni kontinuitet. Na izborima za „četrdesetosmaški“ Sabor mogao je glasovati „svaki domovine ove sin, bez razlike roda i staleža, samo ako je pismen i ako je navršio 24 godine“. Na svibanjskim izborima u Sabor su izabrani prvaci hrvatskoga narodnog pokreta: Gaj, Kukuljević, Vukotinović, Mažuranić i drugi čije će političko, kulturno i prosvjetiteljsko djelovanje dati snažan doprinos oblikovanju moderne Hrvatske.
Tijekom lipnja i srpnja 1848. godine revolucionarni Sabor donio je niz dalekosežnih odluka poput one o ukidanju kmetstva, zatražio ujedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, predložio poštivanje građanskih sloboda, tražio ustavno ograničenje vlasti habsburškog monarha, potvrdio odluku bana Jelačića o prekidu odnosa s Ugarskom. Izvjestitelj iz Sabora u srpnju 1848. zapisao je: „Svrši se sad sabor, najznamenitiji od svih dotadanjih“.
Na sljedeće zasjedanje Sabor je čekao trinaest godina radi revolucionarnih zbivanja u Europi. No duh građanske i „svoje“ Hrvatske snažno izražen u parlamentu 1848. prenio se i u 1861. godinu.
|
|
|
| 6. saziv |
| |
Hrvatski sabor 6. saziva zaključen je 28.10.2011., a imao je 153 zastupnika. više
|
|
| 5. saziv |
| |
Hrvatski sabor 5. saziva zaključen je 12.10.2007., a imao je 152 zastupnika. više
|
|
| 4. saziv |
| |
Hrvatski sabor 4. saziva zaključen je 17.10.2003., a imao je 151 zastupnika. više
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Konačni prijedlog poslovnika |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|