Naslovnica
Naslovnica Naslovnica
Naslovna
Mapa weba
English

Kontakt:


Hrvatski sabor
Trg sv. Marka 6
10 000 Zagreb

Tel.: 01/45 69 222
e-mail:
mediji@sabor.hr
          gradjani@sabor.hr

Izvješća o aktivnostima saborskih dužnosnika, studeni 2003.

Obilježena 15. obljetnica prvog javnog prosvjeda kršenja ljudskih prava 
 
(Utorak, 9. prosinca 2003.) Prigodom 15. obljetnice prvog javnog prosvjeda kršenja ljudskih prava (slobode kretanja) održan je susret sudionika tog događaja u Hrvatskom saboru. Grupa ondašnjih disidenata, budućih začetnika i čelnika političkih stranaka, Vladimir Šeks, Dražen Budiša, Marko Veselica, Ante Paradžik i Hrvoje Šošić, okupila se 10. prosinca 1988. na Trgu Sv. Marka radi predaje peticije tadašnjem predsjedniku Sabora Anđelku Runjiću i predsjedniku Predsjedništva SRH Ivi Latinu. Iako, najavljeni nisu bili primljeni, g. Šeks je peticiju predao saborskom portiru uz riječi:"Sada nas ima ovoliko, ali uskoro ćemo doći u većem broju."

Na održanom susretu sudionici prosvjeda, Vladimir Šeks, Hrvoje Šošić, Marko Veselica, Nevenka Nekić i Ferdo Bušić, evocirali su sjećanja na događaj povijesnog značaja. Preminulim sudionicima prosvjeda Anti Paradžiku, Vladi Grabovcu, Vladi Gotovcu i Ivanu Briziću odana je počast minutom šutnje.

Dr. Šošić predložio je da se 10. prosinca proglasi - hrvatskim danom ljudskih prava 10. XII. 1988, osnuje Inicijativni odbor za pripremu okruglog stola i znanstvenog skupa te da se hrvatski dan ljudskih prava svake godine obilježava u školama i sveučilištima i svečanom sjednicom Hrvatskoga sabora.
 
Predstavnici Hrvatskog psihološkog društva su u prostorijama  Hrvatskog sabora dodijelili priznanje Snježani Bigi-Friganović
 
(Četvrtak, 13. studenoga 2003.) Predstavnici Hrvatskog psihološkog društva su u prostorijama  Hrvatskog sabora dodijelili priznanje predsjednici Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, zastupnici Snježani Bigi-Friganović radi njezinog značajnog doprinosa razvoju psihološke djelatnosti u Hrvatskoj.

Naime, zahvaljujući njezinom naporu, kao i naporima njezinog tima u Odboru, u Hrvatskoj je  prvi put donesen Zakon o psihološkoj djelatnosti koji je rijetkost i u razvijenim zemljama Europe. Time se omogućuje osnivanje Hrvatske psihološke komore čija će se osnivačka skupština održati u subotu, 15. studenoga, u 12.00 sati u Domu zdravlja Maksimir, što će biti značajan korak u unapređenju kvalitete psihološke djelatnosti, a time i poticaj društvenog razvitka Hrvatske.

Predsjednik Hrvatskog psihološkog društva, prof. Mladen Havelka izrazio je mišljenje da je jedan od glavnih problema društvenog razvoja Hrvatske danas, u sferi ponašanja - od često neodgovornog i neprimjerenog ponašanja političara koji kreiraju strategije razvoja pa do ponašanja stanovništva nedovoljno informiranog o mogućnostima da svojim ponašanjem unaprijede kvalitetu vlastitog života.

Psiholozi kao stručnjaci koji se bave ljudskim ponašanjem zbog toga bi trebali imati značajniju ulogu u svim društvenim djelatnostima - od politike preko zdravstvene i socijalne skrbi, prosvjete i dr. -  čime bi se mogli izbjeći brojni sadašnji društveni problemi, a i postići značajne uštede u resorima u kojima su veliki troškovi vezani uz neprimjerene oblike ponašanja (nasilje, delikvencija, kriminal, ovisnosti, loše zdravstveno ponašanje). 

Mato Arlović primio Iana Mitchella, voditelja misije OESS za promatranje izbora
 
(Ponedjeljak, 10. studenog 2003.) Potpredsjednik Hrvatskoga sabora mr. sc. Mato Arlović primio je u radni posjet Iana Mitchella, voditelja misije OESS za promatranje izbora. Predstojeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj bili su tema ovog razgovora, kojeg su gosti započeli obrazloženjem kako je cilj njihove misije uvidjeti ispunjava li naša zemlja europske standarde na tom polju. Posebno su se osvrnuli na preporuke OESS-a nakon izbora 2000. godine te zamolili potpredsjednika Arlovića za kratki pregled što je Hrvatska za ove izbore od navedenog uvažila.

Izmijenjen je izborni zakon u dijelu koji govori o promatranju izbora od strane nevladinih udruga te u dijelu koji se odnosi na nacionalne manjine sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, pojasnio je mr. Arlović. Gospodin Mitchell se potom osvrnuo na pitanja Državnog izbornog povjerenstva,  registracije birača te evidencija nacionalnih manjina sukladno novom Zakonu o osobnoj iskaznici koji ne sadrži JMBG. Zanimalo ga je zašto Izborno povjerenstvo nije stalno tijelo te može li se još uvijek ostvariti registracija birača? Potpredsjednik Arlović je odgovorio da Hrvatska zbog štednje financijskih sredstava nema Državno izborno povjerenstvo kao stalno tijelo budući da ono nakon objave rezultata izbora četiri godine ne bi imalo što raditi. Što se registracije tiče, rekao je da se ona i naknadno može ostvariti, a evidencija pripadnika nacionalnih manjina moguća je i na drugi način bez JMBG-a. Razgovor je završio ocjenom da napredaka glede provedbe izbora u Hrvatskoj svakako ima, a potpredsjednik Arlović je iskazao stav kako će ovi izbori biti pošteni i u skladu sa zakonima.

   
Izvješća o aktivnostima saborskih dužnosnika, listopad 2003.
Ministar vanjskih poslova Republike Armenije posjetio Hrvatski sabor

(Četvrtak, 23. listopada 2003.) Vartan Oskanian, ministar vanjskih poslova Republike Armenije posjetio je Hrvatski sabor i razgovarao s potpredsjednikom Sabora dr. Zdravkom Tomcem. Tomac je gosta izvjestio o nastojanjima Hrvatske da 2007. godine uđe u Europsku uniju i istaknuo važnost međusobne potpore malih zemalja u današnjem globalističkom svijetu. Armenijski ministar je izjavio kako je čas za otvaranje suradnje dviju zemalja i da će se zaključiti više međudržavnih sporazuma. Dolazak ministra Oskaniana u Hrvatsku je prvi službeni posjet nekog armenijskog čelnika našoj zemlji.                      


Jadranka Kosor primila predstavnike hrvatske nacionalne manjine u SCG

(Utorak, 21. listopada 2003.) Predstavnici hrvatske nacionalne manjine u SCG predvođeni Josipom Ivanovićem, predsjednikom Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine SCG, posjetili su Hrvatski sabor i razgovarali s Jadrankom Kosor koja ih je primila u ime saborskog Pododbora za hrvatsku nacionalnu manjinu i Hrvate izvan domovine. Gosti su zastupnicu Kosor upoznali s izlaskom lista ”Hrvatska riječ” koja ponovno izlazi nakon 1956. kad je bila ugašena. To je jedini tjednik na hrvatskom jeziku koji izlazi u SCG. Saborski Pododbor je redovito održavao kontakte s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u SCG. Ivanović je iznio kako je hrvatsko nacionalno biće razjedinjeno i ta se podjeljenost nastoji prevladati djelovanjem Nacionalnog vijeća.

Ukazano je na problem skupoće domovnica i putovnica za najsiromašniju hrvatsku dijasporu. Jadranka Kosor je istakla da je dosadašnja pomoć RH hrvatskoj nacionalnoj manjini u SCG nedostatna i da će biti potrebno učiniti mnogo više obzirom na ustavne obveze RH prema Hrvatima izvan domovine. Predstavnike Hrvata iz SCG primili su i dr. sc. Furio Radin, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i mr.sc. Ivo Škrabalo, predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju.


Sastanak veleposlanika Republike Hrvatske akreditiranih u zemljama Europske unije s Zdravkom Tomcem
(Četvrtak, 16. listopada 2003.) U Hrvatskom saboru je održan sastanak veleposlanika Republike Hrvatske akreditiranih u zemljama Europske unije s dr. sc. Zdravkom Tomcem, potpredsjednikom Sabora i predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku. Tomac je veleposlanike izvjestio o aktualnom radu Sabora i istaknuo važnost ulaska Hrvatske u Uniju 2007. ili 2008. godine. Naši diplomatski predstavnici iznijeli su da se u inozemstvu uočava napredak koji je Hrvatska postigla. Istaknuto je da se mora izbjeći korištenje pitanja od nacionalnog interesa za unutarnje političke potrebe jer to šteti hrvatskom međunarodnom položaju. Veleposlanik u Italiji Drago Kraljević, izvjestio je da postoji mogućnost da  će talijanski Parlament 17. listopada 2003. staviti na dnevni red ratificiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te da je Italija zainteresirana za bilateralno rješavanje pitanja između dvije zemlje.

Zdravko Tomac Mihaila Laura, veleposlanika Moldavije

(Srijeda, 1. listopada 2003.) Mihail Laura, veleposlanik Moldavije, posjetio je Hrvatski sabor. U razgovoru s dr. Zdravkom Tomcem dao je opsežnu informaciju o političkom stanju u Moldaviji. Ta zemlja teži učlanjenju u Europsku uniju i u tu svrhu je osnovala Povjerenstvo za europske integracije. Zainteresirana je za hrvatska iskustva obzirom da je Hrvatska već na putu u EU. Razmatrano je i pitanje uspostave međuparlamentarne suradnje i iz Sabora će biti upućen poziv moldavskom parlamentarnom izaslanstvu. Na kraju je dr. Tomac izjavio da će politika Hrvatske prema prijateljskim zemljama i EU ostati istovjetna neovisno o tome tko će biti izborni pobjednik.


Snježana Biga-Friganović primila u posjet izaslanstvo Svjetske banke i projekta zdravstvenog sustava

(Srijeda, 1. listopada 2003.) Predsjednica Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Hrvatskog sabora, Snježana Biga-Friganović primila je u posjet izaslanstvo Svjetske banke i projekta zdravstvenog sustava, na čelu sa Virginiom Jackson.

Gospođa Rena Eichler, član izaslanstva Svjetske banke naglasila je da Svjetska banka pomaže već više od jednog desetljeća Hrvatskoj u području zdravstva. Naglasak ovog posjeta je dogovor sa hrvatskom Vladom u svezi planirane studije o financiranju zdravstva, koja predstavlja pokušaj da se vidi koliko stanovništvo Hrvatske plaća zdravstvene usluge.

Gospođa Rena Eichler rekla je da Hrvatska troši više od 9% DBP-a, što je velik dio izdvajanja našeg gospodarstva za zdravstveni sustav. Primijetila je da u tom iznosu svakako još ima prostora za poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga.

Glavno pitanje je kako učinkovitije trošiti sredstva koja su na raspolaganju, odnosno, postoji li mogućnost da se djelotvornije utroše namjenska sredstva.

Drugo značajno pitanje je ono kvalitetne prevencije, a treće način na koji se vrši protok informacija, jer je vidljivo da postoji potreba poboljšanja tog segmenta.

Gosti su istaknuli da je na djelu 1. faza pripreme projekta, te je važno dobiti suglasnost Parlamenta u svezi određivanja prioriteta.   

Gospođa Snježana Biga-Friganović potvrdila je da je Svjetska banka dugo angažirana u Hrvatskoj vezano uz zdravstvene projekte, a prvi kredit koji je ušao u našu zemlju kroz Svjetsku banku vezan je uz perinatalnu skrb, odnosno uz projekt "Kako smanjiti perinatalni mortalitet", koji je i smanjen i u trendu je daljnjeg smanjivanja.

Predsjednica saborskog Odbora naglasila je da Parlament snažno podupire reformu zdravstva koju je ponudila Vlada 2000. godine, a da je Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo vrlo angažirano sudjelovao u reformi zdravstva.

Donesen je set zakona vezanih uz zdravstvenu reformu. No, kada su u pitanju prava pacijenata, to je područje koje se još mora zakonski regulirati, iako je Hrvatska potpisnik Konvencije o pravima pacijenata.

Snježana Biga-Friganović naglasila je kao prioritet smanjenje lista čekanja, te istaknula da sustav kontrole još nije dostatan i da u budućnosti treba raditi na njegovom poboljšanju. "Cilj je da građani na vlastitoj koži osjete boljitak reforme zdravstva", rekla je gospođa Friganović.       

Što se tiče sustava prevencije, zbog rata i drugih razloga, poprilično je nestao, no, sada se sve više vraća i zauzima istaknuto mjesto u zdravstvenoj skrbi.

Nadalje, tu je područje medicine rada, kao vrlo značajne discipline, no koja se tek treba razviti.

Predsjednica Odbora osvrnula se i na problem visokog porasta postotka karcinoma i malignih oboljenja u našoj populaciji, a kroz Odbor je prema Ministarstvu zdravstva upućen projekt usmjeren prema ranom otkrivanju i prevenciji malignih oboljenja.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje će se transformirati u osiguravajuće društvo i više neće imati monopol, a osiguranici će odlučiti kome će dati svoj novac očekujući adekvatnu uslugu. Naime, prema novom Zakonu o zdravstvenom osiguranju od 1. 1. 2004. godine HZZO se pretvara u jednog od osiguravajućih društava, a osiguranici će odlučiti kome će za usluge u dopunskom zdravstvenom osiguranju povjeriti svoj novac.   

Na kraju je Snježana Biga-Friganović rekla da je svjesna da ova reforma neće biti završena ovim saborskim mandatom, ali veliki dio nje svakako će biti završen tijekom ovog i slijedećeg mandata. 

   
Izvješća o aktivnostima saborskih dužnosnika, rujan 2003.
Mato Arlović primio Rainera Stinnera, zastupnik FDP-a u Bundestagu

(Utorak, 30. rujna 2003.)  Dr. Rainer Stinner, zastupnik FDP-a u Bundestagu, posjetio je Hrvatski sabor i razgovarao s mr. Matom Arlovićem, potpredsjednikom Sabora. Arlović je njemačkog parlamentarca iscrpno informirao o ustrojstvu Hrvatskog sabora te o stanju u Hrvatskoj. Posebno je govorio o suradnji s haaškim sudom i izrazio želju za podrškom prijatelja iz Njemačke. Također ga je izvjestio o problemima povratka izbjeglica i o novom Zakonu o medijima. U svezi s težnjom Hrvatske da uđe u Europsku uniju, naglasio je da Hrvatska želi pomoći i ostalim zemljama u regiji da ostvare članstvo. Također je iznio kako teče reforma pravosuđa. Dr. Stinner je istaknuo kako u EU žele one zemlje koje imaju dobre odnose sa susjedima. U svezi s gospodarskim pojasom na moru Arlović je rekao da je Hrvatska spremna za dogovor, ali ne i za takav koji bi bio na štetu Hrvatske. Na kraju je dr. Stinner pozvao izaslanstvo Sabora da posjeti Berlin.


Furio Radin i Mato Arlović primili pravobranitelja za ljudska prava Republike Albanije

(Petak, 26. rujna 2003.) U sklopu uzvratnog službenog posjeta ombudsmana za ljudska prava Republike Albanije, dr. Ermira Dobjanija, gosta su primili predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, dr.sc. Furio Radin i potpredsjednik Hrvatskog sabora, mr.sc. Mato Arlović.

Dr.sc. Radin objasnio je gostu način rada Odbora kojem predsjeda, a zanimala su ga  i iskustva i uloga ombudsmana u Republici Albaniji te njegova suradnja s albanskim parlamentom i s ostalim europskim pravobraniteljima.

Gost je izrazio veliko zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s hrvatskim pravobraniteljem, dr. Antom Klarićem kao i razinom zaštite prava albanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Dodao je da albanski ombudsman za ljudska prava kao institucija djeluje tri godine te da je njegovo djelovanje predviđeno donošenjem Ustava iz 1998. godine. Kolika je njegova važnost pokazuje, kaže, broj registriranih pritužbi građana dodavši da je 2001. bilo 800, a već sljedeće godine 4200 pritužbi građana. Na pitanje dr. Radina o eventualnom kršenju prava nacionalnih manjina u Albaniji, gost je odgovorio da je manjina u Albaniji brojčano malo, oko 50.000 Grka, te vrlo malo Makedonaca, Crnogoraca i Roma te da su njihovi problemi jednaki problemima ostalih građana. Gosta je zanimalo postoji li mogućnost za ukidanjem viznog režima između Republike Hrvatske i Republike Albanije.

Potpredsjednik Arlović se složio s konstatacijom sve važnije uloge ombudsmana u zemljama tranzicije, dodavši kako je osobno pobornik proširenja područja ljudskih prava za koja postoji opasnost suprotnog trenda zbog sve veće dileme da li zbog borbe protiv terorizma ograničiti prava i slobode pojedinca. Također smatra da postoji izvrsna suradnja Republike Albanije i Republike Hrvatske, što je i potrebno i dalje jačati posebno stoga što se te dvije zemlje geografski nalaze na putu organiziranog kriminala i krijumčarenja droge.


Zdravko Tomac primio Zajednicu Hrvata u Makedoniji

(Srijeda, 24. rujna 2003.) U sklopu službenog posjeta delegacije Zajednice Hrvata u Makedoniji, sunarodnjake je primio i potpredsjednik Hrvatskog sabora prof.dr.sc. Zdravko Tomac.

Dr. Tomac je izrazio zadovoljstvo ovom posjetom te istaknuo značenje pružanja daljnje gospodarske i kulturne podrške Hrvatima u Republici Makedoniji.  Dodao je da je Makedonija u specifičnom položaju u pogledu albansko-makedonskih i albansko-srpskih odnosa te izrazio želju da se ti odnosi riješe mirnim putem.

Gosti su potpredsjednika Sabora obavijestili o svojim aktivnostima te izrazili nezadovoljstvo pruženom financijskom pomoći, jer smatraju da Hrvatska kao razvijenija zemlja treba pronaći nove mogućnosti kako bi dostatno pomogala aktivnosti neophodne za opstojanje manjinske zajednice. Također su istaknuli da hrvatska manjina u Makedoniji, prema dosadašnjim statistikama broji oko 2600, a nezvanično čak i oko 5000 Hrvata. 

Dr. Tomac složio se s primjedbom naglasivši kako je dosad vlast činila krupnu pogrešku, koncentrirajući se pretežno na probleme Hrvata u Bosni i Hercegovini.


Zdravko Tomac primio veleposlanika Republike  Peru, Guillermo Russo

(Utorak, 23. rujna 2003.)  Veleposlanik Republike  Peru, Nj.E. g. Guillermo Russo, posjetio je Hrvatski sabor i razgovarao s prof. dr. sc. Zdravkom Tomcem, potpredsjednikom Sabora. Razmijenili su informacije o političkom stanju u Hrvatskoj i Peruu. Godine 2001. u Peruu je donesena Povelja demokracije i time je prekinuta ranija diktatura. Peruanski veleposlanik je istaknuo kako u njegovoj zemlji živi dosta Hrvata, istaknutih poduzetnika u rudarstvu, ribarstvu i drvnoj industriji i da bi oni mogli biti most povezivanja dviju zemalja.

Potaknuta je zamisao o razmjeni parlamentarnih izaslanstava radi jačanja veza, za koje postoje dobre mogućnosti. Na kraju je dr. Tomac naglasio potrebu povezivanja siromašnih zemalja u cilju zaštite interesa pred krupnim kapitalom u eri globalizacije.


Mato Arlović primio članove Estonske odvjetničke udruge

(Petak, 19. rujna 2003.) Članovi Estonske odvjetničke udruge, njih 27, posjetili su Hrvatski sabor i razgovarali s mr. Matom Arlovićem, potpredsjednikom Sabora i Josipom Lekom, predsjednikom saborskog Odbora za zakonodavstvo.

Mr. Arlović je goste informirao o povijesti, položaju i radu Sabora, te danošnjoj koalicijskoj vlasti, a g. Leko ih je obavijestio o organizaciji hrvatskog pravosuđa.

Tijekom razgovora o članstvu u Europskoj uniji gosti su upozorili kako u pregovorima valja ustrajati na gospodarskim nacionalnim interesima. Ukazano je na činjenicu da je u Republici Hrvatskoj, slično kao i u Estoniji, velika je većina građana zainteresirana za članstvo zemlje u Europskoj uniji i NATO-u. 


Odbor za europske poslove Parlamenta Irske posjetio je Hrvatski sabor

(Četvrtak, 18. rujna 2003.) Odbor za europske poslove Parlamenta Irske posjetio je Hrvatski sabor. U razgovoru s članovima saborskog Odbora za europske integracije Gay Mitchell, predsjednik irskog Odbora, iznio je kako očekuje ulazak Hrvatske u EU 2007. godine, a da se Irska zahvaljujući članstvu u EU industrijski razvila, osobito na području računalne tehnologije, i znatno povećala dohodak po glavi stanovnika. To se dogodilo i zahvaljujući ulaganjima koja su došla u Irsku.

Što se tiče kriterija za članstvo istaknuto je da to ocjenjuje Europska komisija i da su važna pitanja: povratak izbjeglica, pravni sustav i mediji.

Dr. Mate Granić, predsjednik saborskog Odbora i članovi Odbora informirali su goste o položaju Hrvatske i njenoj politici prema haaškom sudu, povratku Srba, položaju nacionalnih manjina i o tome kako postoji jednodušna podrška ulasku Hrvatske u EU.

Irski parlamentarci su naglasili važnost reforme obrazovanja za uspjeh u gospodarskom razvitku. Osnovali su 12 instituta tehnologije, i dva instituta visokog obrazovanja, a nastavnom kadru osigurali visoke plaće. U tome su dobili znatnu potporu od Europskog Socijalnog fonda.

S članovima irskog Odbora razgovarao je i mr. Mato Arlović, potpredsjednik Sabora, i informirao ih o usuglašavanju zakonodavstva sa zakonima EU, te da je ulazak u EU i NATO hrvatski strateški cilj, s čime je suglasno preko 80 posto građana. Istaknuo je da su za Rezoluciju o pitanjima EU u Saboru glasovale sve političke stranke.

Mitchell je iznio kako se irski parlament zalaže za veći nadzor nad Vladom, te izrazio želju da Hrvatska ispuni uvjete za ulazak u EU te da 2007. uđe u tu asocijaciju.


Izaslanstvo Gospodarske komore Brazila posjetilo Hrvatski sabor

(Srijeda, 17. rujna 2003.) U okviru posjete Hrvatskoj izaslanstvo Gospodarske komore Brazila, predvođeno predstavnikom Vlade Carlos Eduardo Orsinijem i direktorom Komore Murilo Araujom, posjetilo je Hrvatski sabor i susrelo se sa saborskim Odborom za gospodarstvo, razvoj i obnovu. Predsjednica Odbora Dragica Zgrebec upoznala je goste s mogućnostima gospodarske suradnje i ukazala na ulaganja u energetiku i korištenje luka kao mosta prema zemljama Europske unije.

U razgovoru je izražena želja za uspostavom parlamentarne suradnje. Gosti su iznijeli da će dati poticaj brazilskim poduzetnicima za ulaganja u Hrvatsku i jačanje trgovinskih veza.


Mato Arlović primio u radni posjet izaslanstvo Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (OHIDR) iz Varšave
(Srijeda, 17. rujna 2003.) Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik saborskog odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav mr. sc. Mato Arlović primio je u radni posjet izaslanstvo Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (OHIDR) iz Varšave, u sastavu: g. Vadim Zhdanovich, Ruska Federacija, g. Ian Mitchel, Kanada te g. Henrik Kiil, voditelj Političkog odjela OESS-a u Zagrebu.
Tema razgovora bio je pravni okvir predizbornog razdoblja u kojemu je Republika Hrvatska.
Goste je zanimala mogućnost dvostrukog prava glasovanja, a posebnu zainteresiranost pokazali su glede mišljenja Ustavnog suda o tom pitanju.

Potpredsjednik Arlović odgovorio je da Ustav jamči jednako pravo glasa svim državljanima Republike Hrvatske te da je Ustavni sud utvrdio kako Izborni zakon u dijelu glasovanja pripadnika manjina nije neustavan, budući da svatko ima pravo na samo jedan glas. Pripadnicima nacionalnih manjina ostavlja se mogućnost da izaberu hoće li glasati za građanske liste ili liste nacionalne manjine kojoj pripadaju.
Izaslanstvo ODIHR-a je potom zanimala problematika osoba s dvojnim državljanstvom od kojih je jedno hrvatsko, apostrofiravši BiH Hrvate. Nije nam u interesu da oni koji ne žive u Republici Hrvatskoj glasuju na njenim izborima, ali sukladno našem Ustavu nikome se ne može ukinuti hrvatsko državljanstvo, a svaki hrvatski državljan ima pravo izaći na izbore u Hrvatskoj, obrazložio je potpredsjednik Arlović.
U nastavku razgovora otvorena su pitanja u vezi s otklanjanjem pravnih i administrativnih prepreka pri dokazivanju hrvatskog državljanstva te o novoj osobnoj iskaznici, koja ne sadrži JMBG koji omogućuje  momentalni uvid u nacionalnu pripadnost osobe. Potpredsjednik Arlović je odgovorio da su prepreke otklonjene glede dobivanja hrvatskog državljanstva. JMBG je, pak,  predstavljao kršenje ustavne klauzule o tajnosti podataka. Na osobnoj iskaznici je njen broj putem kojeg će se u MUP moći vidjeti svi podaci pa i oni relevantni za izbore.
Na kraju su se gosti zahvalili na iskrenim odgovorima, a potpredsjednik Arlović naglasio da je u interesu Hrvatske otklanjanje svih spornih pitanja u cilju poštenih izbora.
 


Zdravko Tomac primio u posjet državnog ministra za vanjske poslove Republike Indije

(Ponedjeljak, 15. rujna 2003.) Digvijay Singh, državni ministar za vanjske poslove Republike Indije je, u sklopu službenog posjeta Republici Hrvatskoj razgovarao s dr.sc. Zdravkom Tomcem, potpredsjednikom Sabora i predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku.

Gost je naglasio da Indija kao najveća parlamentarna demokracija u jugoistočnoj Aziji želi ojačati i unaprijediti odnose i suradnju s Republikom Hrvatskom, a pogotovo kroz parlamentarnu suradnju. Također je istaknuo značaj i dugogodišnju tradiciju parlamentarne demokracije u Indiji

Dr.sc. Zdravko Tomac iskazao je mišljenje da bi Indija kao velika država koja ima posebnu ulogu u rješavanju svjetskih problema, trebala dobiti stalno članstvo u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.


Mato Arlović primio predsjednika Ureda Ukrajine za nacionalnosti i migracije
(Utorak, 9. rujna 2003.)  Gennadij Moskalj, predsjednik Ureda Ukrajine za nacionalnosti i migracije posjetio je Hrvatski sabor i razgovarao s mr. Matom Arlovićem, potpredsjednikom Sabora. Arlović je gosta informirao o ukrajinskoj manjini u Hrvatskoj koja broji 2500 pripadnika, ima sjedište u Vukovaru, kao i deset kulturno-umjetničkih društava u više gradova i mjesta.

Nadalje je informirao o pravima koja pripadnicima manjina daje Ustavni zakon o nacionalnim manjinama.

Moskalj je iznio dojmove iz Vukovara i Slavonskog Broda, koje je posjetio, i istaknuo kako je tamo čuo visoke ocjene odnosa vlasti prema manjinama. Žali što nema ukrajinske škole, a razlog je propust same manjine. Također je zamolio za potporu uređenju ukrajinskog Doma kulture u Vukovaru.

Na kraju je izražena želja da se ojačaju veze ukrajinske manjine s matičnom zemljom te suradnja Hrvatske i Ukrajine i to zaključivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini i liberalizacijom viza.


Zdravko Tomac primio Hansa Ewea, šefa Ureda promatračke misije Europske unije

(Ponedjeljak, 1. rujna 2003.) Hans Ewe, šef Ureda promatračke misije Europske unije bio je u radnoj posjeti Hrvatskom saboru i razgovarao s dr. Zdravkom Tomcem, potpredsjednikom Sabora i predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku, i dobio odgovore na niz pitanja.

Što se tiče odnosa s Haaškim sudom dr. Tomac je iznio da o tome ovisi sudbina Republike Hrvatske, hoće li neke zemlje zbog rezolucije UN blokirati ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i usprotiviti se ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju 2007. godine. U tom slučaju nastala bi nepovoljna situacija za Republiku Hrvatsku, s nestabilnošću koja bi se odrazila i na regiju. Stoga je Republika Hrvatska na raskrižju: ili će u dogledno vrijeme postati članicom Europske unije ili će ostati u krugu nestabilnih zemalja. Članstvo Republike Hrvatske stimuliralo bi ostale države u regiji da poduzmu korake za približavanje Europskoj uniji. Što se tiče sporazuma o luki Ploče, Bosna i Hercegovina je zamrsila situaciju odgodom potpisivanja aneksa kojim se izostavlja inozemni član uprave luke. Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina moraju surađivati i u skladu s tim rješavati pitanja svojih odnosa. Glede gospodarskog pojasa na Jadranu dr. Tomac je naglasio kako su u tom pogledu nužni dogovori, kao i da je korisno pričekati skup u Veneciji.

Hans Ewe je u svezi članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji rekao kako na to valja gledati s više optimizma.

   
Izvješća o aktivnostima saborskih dužnosnika, srpanj 2003.

Hrvatski sabor posjetio visoki predstavnik Međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu lord Paddy Ashdown 

(Srijeda, 30. srpnja 2003.) Hrvatski sabor posjetio je visoki predstavnik Međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu lord Paddy Ashdown. U ime predsjednika Hrvatskoga sabora g. Zlatka Tomčića, primio ga je potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku dr. sc. Zdravko Tomac.
G. Ashdown izrazio je zadovoljstvo što se posljednjih godina između Hrvatske i Bosne i Hercegovine uspostavlja sve više konstruktivnih međudržavnih odnosa i što je sve bolja regionalna suradnja, te nadu da će se takvi odnosi nastaviti i nakon predstojećih izbora u Hrvatskoj.
Govoreći o ciljevima u drugoj polovini svoga mandata u Bosni i Hercegovini, g. Ashdown drži da je najvažnija uspostava samoodržive države Bosne i Hercegovine, u kojoj će njezini gađani odlučivati o svim pitanjima pa i o promjeni Ustava. Slaže se da će promjene biti potrebne, ali Međunarodna zajednica će se tijekom slijedećeg razdoblja micati s prednje pozicije i iz pozadine pomagati spomenuti proces te u nasljeđe narodu Bosne i Hercegovine ostaviti stanje u kojemu će to biti moguće.
Dr. Tomac naglasio je da Hrvatska podržava jačanje centralne države Bosne i Hercegovine i slabljenje entiteta, no da se u uspostavi načela "jedan čovjek, jedan glas", mora imati u vidu da Bosnu i Hercegovinu čine tri jednakopravna naroda koji nisu i jednako brojni. Slažem se, odgovorio je g. Ashdown, napomenuvši da isto načelo mora vrijediti i za područje Bosne i Hercegovine i za područje Mostara.
Sugovornici su suglasni u tome da je stabilnost Bosne i Hercegovine izuzetno važna za Hrvatsku, kako u svakidašnjem životu i gospodarskim odnosima, tako i kad je riječ o putu Hrvatske prema Europskoj uniji, koji će slijediti i Bosna i Hercegovina. Tome će pridonijeti i potvrđivanje Protokola i Sporazuma o slobodnom tranzitu kroz Ploče i Neum te omogućavanje povratka izbjeglica u Hrvatsku i u Bosnu i Hercegovinu.  
 
Zdravko Tomac primio veleposlanika Belgije u Republici Hrvatskoj
 
(Ponedjeljak, 21. srpnja 2003.) Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, dr.sc. Zdravko Tomac primio je u oproštajni posjet veleposlanika Belgije u Republici Hrvatskoj, gospodina Luca Liebauta. Potpredsjednik je zahvalio belgijskom veleposlaniku na njegovanju i jačanju prijateljskih odnosa između Hrvatske i Belgije, kao i na njegovom angažmanu i pružanju podrške hrvatskom približavanju EU.
Gospodin Liebaut konstatirao je da je Hrvatska u posljednje četiri godine napravila izrazito velike pozitivne pomake, kako u svom približavanju europskim i euroatlantskim integracijama, tako i na gospodarskom planu. Dr.sc. Tomac slaže se da Hrvatska jest na dobrom putu, ali treba provesti još mnoge reforme, u zdravstvu, socijalnoj politici, državnoj upravi, vojsci i na mnogim drugim poljima.
Naglasio je važnost slijedećih izbora, izrazivši stav da bi najgora varijanta bila kruta podjela na dva politička bloka, lijevi i desni. Hrvatskoj je nadasve potreban konsenzus oko bitnih pitanja njene budućnosti i stabilna vlada, i tu dr. Tomac vidi značajnu ulogu stranaka lijevog i desnog centra koje mogu surađivati kao politički konkurenti, a ne neprijatelji. Pritom ističe da je upravo konsenzus na bitnim pitanjima, pitanje demokracije same. Belgijski veleposlanik primijetio je da tako dugo dok su stranke demokratski raspoložene, njihova različitost je bogatstvo, a svaki parlament treba imati jaku, ali i konstruktivnu opoziciju.  

Zdravko Tomac primio veleposlanika Republike Poljske u Republici Hrvatskoj 
 
(Ponedjeljak, 21. srpnja 2003.) Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr.sc. Zdravko Tomac, primio je u nastupni posjet veleposlanika Republike Poljske u Republici Hrvatskoj Nj.E.g. Kazimierza Kopyra. Sugovornici su suglasni da je odnos naših dviju država na političkoj razini primjer dobre suradnje, no da je, nažalost, ne prati i tako uspješna gospodarska suradnja. Gost je naglasio da je Poljska osobito zainteresirana za ulaganja u industriju i turizam, ali da se dosad, zbog slabe informiranosti, nije uspijevala uključiti u javne natječaje. Bilo bi, kaže, korisno izraditi plan investicija kako bi zainteresirani ulagači mogli pravodobno započeti pripreme za sudjelovanje u natječajima. Zahvalivši na korisnoj sugestiji, dr. Tomac objasnio je da je riječ o nedostacima u organizaciji, a ne o namjeri da se nekoga od zainteresiranih ulagača isključi ili preferira. Konstatirano je da je dovršetak brzih cesta i povezivanje austrijske i mađarske granice s Jadranskim morem dodatni je razlog za zainteresiranost Poljske za ulaganje u turizam.
Gosta je interesirala i situacija u regiji, pripreme Hrvatske za ulazak u Europsku uniju – pri čemu je obećao čvrstu podršku Poljske - vrijeme održavanja izbora i viđenje njihova ishoda i eventualni utjecaj na političku orijentaciju Hrvatske. Dr. Tomac drži da je stabilnost u regiji jedna od bitnih pretpostavki za razvitak Hrvatske, njezinu sigurnost i ocjenu njezina ispunjavanja uvjeta za ulazak u Europsku uniju. Ispunjavanje uvjeta za ulazak u Europsku uniju u prvom slijedećem proširenju, glavni je politički cilj Hrvatske. Zbog toga se zalažemo, i od prijatelja u tom pogledu očekujemo podršku, za načelo pojedinačnog ocjenjivanja svake zemlje u ispunjavanju uvjeta i njezino primanje u Europsku uniju.
Što se tiče izbora, oni će svakako biti održani u ustavnom roku, a važno je da to bude prije odlučivanja o službenoj kandidaturi Hrvatske za Europsku uniju, kako bi bila poznata orijentacija nove Vlade.  

Izaslanstvo Odbora za vanjske poslove Parlamenta Irske posjetilo Hrvatski sabor
 
(Srijeda, 16. srpnja 2003.) Izaslanstvo Odbora za vanjske poslove Parlamenta Irske, predvođeno predsjednikom Odbora dr. Michaelom Woodsom, došlo je u službeni, uzvratni posjet Hrvatskom saboru i razgovaralo sa saborskim Odborom za vanjsku politiku na čelu s predsjednikom Odbora i potpredsjednikom Sabora dr. Zdravkom Tomcem, a u tom susretu sudjelovali su i dr. Mate Granić, mr. Ivo Škrabalo i Mirjana Ferić-Vac.
Dr. Tomac je uvodno iznio da su odnosi Hrvatske i Irske prijateljski, da ih veže slična povijest i da su Hrvatskoj, koja teži ulasku u EU i napretku, uzor.
Dr. Woods je govorio kako je Irskoj EU omogućila pristup tržištu Europe i svijeta, da se zemlja sredila, a da je nagli razvitak uvjetovan socijalnim partnerstvom i obrazovanjem. Postignut je dohodak po glavi stanovnika od 23.000 dolara. Istaknuo je da Irska snažno podupire članstvo Hrvatske u EU, te da su u tome spremni pomoći svojim iskustvom. Irska 1. siječnja 2004. preuzima predsjedavanje Unijom.
Dr. Ivo Sanader je rekao kako postoji konsenzus oko ulaska u EU i da će svaka vlast ustrajati da se to ostvari.
Dr. Granić je ukazao na potrebu da europski parlamenti ratificiraju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao i na potrebu da Hrvatska regionalno surađuje. Michael D. Higgins, član irskog izaslanstva, iznio je kako Irska ima jaku dijasporu i da svi Irci koji žive izvan domovine imaju pravo na irsko državljanstvo, kao i da su s njima izvrsne veze, što je koristilo razvitku Irske. Potpredsjednik Hrvatskog sabora, mr.sc. Mato Arlović primio je u posjet gospođu Janice Crosio, zastupnicu u Parlamentu Australije, u pratnji gospodina Neila Francisa, veleposlanika Australije u Republici Hrvatskoj.Mr.sc. Arlović rekao je da je strateški cilj Republike Hrvatske što skoriji ulazak u europske i euroatlanske integracije, Europsku Uniju i NATO. Naglasio je da su vlast i opozicija ovdje jedinstveni, smatrajući da se radi o nacionalnim državnim interesima. Polazište je volja građana koja je vrlo jasno artikulirana oko ovih vanjskopolitičkih pitanja, pa se tako više od 80% građana Hrvatske izjašnjava za priključenje Hrvatske EU i NATO. Dvije trećine hrvatskog zakonodavstva već je usklađeno sa EU, ostatak će biti usklađen do listopada mjeseca, da bi 1. studenog sve bilo spremno za slanje Europskoj komisiji. Gospođa Crosio rekla je da je vrlo značajna dobra komunikacija i upoznavanje građana s ovim temama, primijetivši da Hrvatska puno ulaže u tom smjeru. U razgovorima je istaknuto da je svakako potrebno podići na veću razinu gospodarske odnose između dviju države, a kao jedan od prioritetnih ciljeva spomenuta je i uspostava boljih zrakoplovnih veza. Petak, 11. srpnja 2003. Dr. Peter Kostelka, ombudsman za ljudska prava Republike Austrije bio je u uzvratnom posjetu Hrvatskom saboru. Razgovarao je s Lukom Trconjićem, predsjednikom saborskog Odbora zapravosuđe; dr. sc. Furiom Radinom, predsjednikom Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Antom Klarićem, pučkim pravobraniteljem Republike Hrvatske. Domaćini su gosta informirali o djelovanju Pučkog pravobranitelja i Odbora koji brine o zaštiti ljudskih prava, te osobito o problemima koji su posljedica rata i tranzicije, u kojoj se grade novi gospodarski i pravni sustavi. Klarić je naglasio kako se institucija Pučkog pravobranitelja potvrdila kao čimbenik demokratskog društva, da je učinjen pozitivan iskorak, ali još uvijek nedostatan. Gost iz Austrije je iznio kako je ombudsman u toj zemlji pomoćno tijelo Parlamenta i jedna od poluga demokracije. Što se tiče problema nacionalnih manjina u Austriji, istaknuo je kako ih ima više sa slovenskom manjinom nego s Gradišćanskim Hrvatima. Luka Trconjić je govorio o povezanosti Hrvatske i Austrije i važnosti veza u doba kad se Hrvatska približava Europskoj uniji.  

Hrvatski sabor posjetio je predsjednik Europske komisije Romano Prodi 

Romano Prodi u Saboru(Četvrtak, 10. srpnja 2003.) U sklopu jednodnevnog posjeta Republici Hrvatskoj, Hrvatski sabor posjetio je predsjednik Europske komisije g. Romano Prodi. Prodi se u Hrvatskom saboru obratio zastupnicima na plenarnoj sjednici, potom susreo s predsjednikom g. Zlatkom Tomčićem, te (odvojeno) s dr.sc.  Ivom Sanaderom i izaslanstvom HDZ-a; dr.sc. Matom Granićem i izaslanstvom DC-a; s Draženom Budišom i izaslanstvom HSLS-a.
Visoki gost naglasio je da ulazak Hrvatske u Europsku uniju više nije pitanje ”ako” već je to sada pitanje ”kada”,  jasno iskazavši želju da se Hrvatskoj što  prije iskaže dobrodošlica u članstvo u Europsku uniju.
Na sastanku s izaslanstvom Demokratskog centra, predsjednik te stranke Mate Granić naglasio je jaku europsku orijentaciju stranke,  s naglaskom na tržišnu ekonomiju, regionalnu kooperaciju, suradnju sa susjedima u regiji. Ona je važna za budućnost zemlje uz ostala, ne manje važna, pitanja kao što su: povratak izbjeglica, suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu (ICTY-jem), povrat imovine, funkcioniranje pravne države i reforma pravosuđa.
Prilikom susreta s delegacijom HSLS-a, Prodi je istaknuo veliko  značenje HSLS-a u političkom životu Hrvatske. Predsjednik HSLS-a g. Dražen Budiša zahvalio je na upućenim riječima te istaknuo da su sve hrvatske relevantne političke stranke poduprle donošenje Rezolucije o priključivanju Europskoj uniji. Naveo je da kod pitanja povratka izbjeglica postoji konsenzus vladajućih i oporbe za rješavanjem  pitanja stanarskog prava. Dodao je da problem izbjeglica postoji, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini i na Kosovu koje je pod međunarodnim protektoratom, konstatiravši pritom kako je Republika Hrvatska postigla najbolje rezultate. 

Prodi je naglasio da je jedno od vrućih pitanja suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu  te da Europska komisija ne može ocjenjivati surađuje li neka zemlja sa Sudom; to može procijeniti samo Sud i UN te da ta suradnja može ubrzati proces približavanja Europskoj uniji.

Također je dodao kako će se mišljenje o hrvatskoj kandidaturi, koje se onda dostavlja Vijeću ministara,  koje na kraju donosi odluku o kandidatskom statusu i početku pregovora o punopravnom članstvu. Kandidatura Republike Hrvatske u Europsku uniju razmatrat će se shodno odgovorima na pitanja iz upitnika kojeg će uručiti premijeru Ivici Račanu. 

Visoki gost naglasio je da će svaku zemlju procjenjivati prema njezinim zaslugama i postignućima, ali i da ojačana regionalna suradnja može ubrzati cijeli postupak i omogućiti dosljednu koherentnu politiku prema cijeloj regiji. Očekuje se da Hrvatska bude primjer zemljama zapadnog Balkana, zaključio je g. Prodi.
 
Mato Arlović primio u posjet Yael Rubinstein, veleposlanicu Države Izrael u Republici Hrvatskoj
 
(Četvrtak, 10. srpnja 2003.) Potpredsjednik Hrvatskoga sabora mr. sc. Mato Arlović primio je u nastupni posjet gđu. Yael Rubinstein, veleposlanicu Države Izrael u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Beču.
Tema razgovora bili su predstojeći izbori u Hrvatskoj, zakonodavna aktivnost Sabora te mogućnost bolje gospodarske suradnje Hrvatske i Izraela.
Potpredsjednik Arlović je naglasio kako će se izbori održati u razdoblju između studenoga ove i travnja iduće godine te da će se SDP i HDZ najjače konfrontirati. Nada se ipak pobjedi svoje stranke i ostanku postojeće koalicije na vlasti. Što se parlamentarne aktivnosti Sabora tiče, pojasnio je da je ona bogata budući da se radi na usklađenju hrvatskog s europskim zakonodavstvom. Napomenuo je da će taj posao biti gotov do kraja listopada ove godine. Osvrnuo se i na ostale zakone koji trebaju biti doneseni, a odnose se na reforme u gospodarstvu, pravosuđu, upravi, zdravstvu i školstvu. Posebnu pažnju sugovornici su posvetili gospodarskim odnosima naših zemalja, a potpredsjednik Arlović je istaknuo da je Hrvatska posebno zainteresirana za bolje prometno povezivanje s Izraelom, što bi i izraelskom narodu bilo od koristi jer bi ga povezalo s istočnom i srednjom Europom. U sklopu posjeta Hrvatskom saboru gđu. Yael Rubinstein, veleposlanicu Države Izraela u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Beču, primile su i odvojeno zastupnice u Hrvatskom saboru gđa. Ljubica Lalić i dr. sc. Vesna Pusić. U oba razgovora teme su bile predstojeći izbori u Republici Hrvatskoj, aktualna politička situacija u obje zemlje, hrvatska nastojanja glede pridruživanja Europskoj uniji te mogućnost još bolje suradnje Hrvatske i Izraela. Naglašeno je da će sve stranke na izborima u Hrvatskoj nastupiti samostalno te da se ne očekuju bitni pomaci na političkoj sceni. Što se pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji tiče iskazan je stav da taj put neće biti lagan, tim više što je rok 2007. godina. No, jasna je spremnost svih stranaka da zadani cilj bude ostvaren. Kao zajedničke interese i polja na kojima naše zemalja mogu graditi još bolje odnose, sugovornice su istaknule turizam te pristup tržištu Europske unije. Gđa. Rubinstein je rekla kako joj je zadatak produbiti odnose Hrvatske i Izraela na političkom i gospodarskom planu te da nakon ovih razgovora vidi kako prostora za suradnju ima. Utorak, 7. srpnja 2003. Potpredsjednik Hrvatskoga sabora, mr. sc. Mato Arlović primio je u posjet gospodina Williama A. Jeffersa, direktora Misije U.S. Agencije za međunarodni razvoj Veleposlanstva SAD-a. Mr. Arlović istaknuo je dobru suradnju Hrvatske sa SAD-om, koja je vidljiva i kroz značaj i doprinos ove Agencije u hrvatskom društvu. Zahvalio je na pomoći koju je Hrvatska primila, kako na humanitarnoj osnovi, za povrat izbjeglica i prognanika, tako i onoj za razvoj ljudskih prava, demokracije i političkog sistema. Želja Hrvatske je postati punopravni član EU 2007. godine, u čemu će daljnja pomoć Agencije biti itekako dobrodošla. Potpredsjednik Arlović rekao je da sve institucije Hrvatske podupiru napore koje Agencija ulaže na području razvoje demokracije i civilnog društva.  

Gospodin Jeffers rekao je da će Agencija u Hrvatskoj biti do 2008. godine, iako su financirani do 2006. godine. Naglasio je da država treba sve više preuzimati ulogu regulatora u društvu, a sve manje aktivnog čimbenika, posebice u gospodarstvu. Izrazio je želju daljnje suradnje Agencije i institucija hrvatskog društva u cilju što skorijeg približavanja Hrvatske pragu EU, a kao najznačajniji cilj Agencije spomenuo je suradnju američkog i hrvatskog naroda na svim područjima ljudskog stvaralaštva.    Potpredsjednik Hrvatskoga sabora, mr. sc. Mato Arlović primio je u radni posjet veleposlanika ANTOIN MAC UNFRAIDHA, šefa Promatračke misije EU u Republici Hrvatskoj.

Mr. Arlović osvrnuo se na nedavne izbore za vijeće  nacionalnih manjina na koje je izašao mali broj građana, što je on osobno i očekivao. Smatra da su na taj način pripadnici nacionalnih manjina iskazali svoju svijest da žele biti zastupljeni i kao građani i kao nacionalna manjina. Drži da bi najbolje rješenje bilo ono po kojem bi sve nacionalne manjine bile razmjerno zastupljene u Parlamentu, na način da se biraju sa građanskih i političkih lista, razmjerno uspjehu svake liste.

Otvorenih političkih pitanja kad je riječ o nacionalnim manjinama nema, sva su riješena Ustavom i Ustavnim zakonom, naglasio je mr. Arlović, pa su tako i u Izbornom zakonu prihvaćena rješenja koja su tražili predstavnici nacionalnih manjina. U Hrvatskoj još uvijek ima 130 tisuća prognanika i izbjeglica iz BiH ili iz Hrvatske, koji se ne mogu vratiti svojim kućama. Hrvatska se zalaže za višesmjerni povratak, iako stvarna situacija daje druge pokazatelje. Tako se u Hrvatsku vratilo više od 70 tisuća ljudi, a u BiH svega 10 tisuća. Mr. Arlović naglasio je da je od 19 tisuća nekretnina 13 tisuća već vraćeno građanima srpske nacionalnosti, te da je premijer Račan javno pozvao Srbe da se vrate svojim kućama.    

Gospodin ANTOIN MAC UNFRAIDH primijetio je da je ipak vidljiv nedostatak suradnje lokalnih vlasti, unatoč, kako je rekao, znatnim naporima koji su uloženi na nacionalnoj razini i u sferi legislative. Još uvijek postoji jaz između namjere zakonodavca i provedbe u stvarnom životu, te je najvažnija zadaća u budućnosti, ocijenio je, premostiti taj jaz.

   
Izvješća o aktivnostima saborskih dužnosnika, lipanj 2003.
Marijan Maršić primio Kim Chong-Hoha, zastupnika u Nacionalnoj skupštini Republike Koreje

(Petak, 27. lipnja 2003.) Zastupnik u Hrvatskom saboru g. Marijan Maršić je u ime predsjednika Hrvatskoga sabora g. Zlatka Tomčića primio u radni posjet g. Kim Chong-Hoha, zastupnika u Nacionalnoj skupštini Republike Koreje i osnivača i počasnog predsjednika Svjetske skautske parlamentarne unije.
Tema razgovora bilo je pitanje izviđača u Republici Hrvatskoj te je gospodin Maršić pojasnio kako je u Hrvatskom saboru prije dvije godine osnovana Hrvatska parlamentarna izviđačka udruga. Pojasnio je da se u njoj nalazi trećina saborskih zastupnika te joj je cilj pomoći mladima kroz uključivanje u razne izviđačke i druge društvene aktivnosti. Kao značajnu aktivnost udruge naveo je i suradnju s udrugama izviđača parlamentaraca drugih država. Spomenuo je i kandidaturu Republike Hrvatske za organizaciju Pete svjetske skupštine izviđača.
Gospodin Chong-Hoh podržao je ta hrvatska nastojanja ponudivši pomoć te iskazavši želju za boljom budućom suradnjom dviju zemalja na području izviđačkih organizacija.


Zdravko Tomac primio Tyronnea Fernanda, ministra vanjskih poslova Demokratske Socijalističke Republike Šri Lanke

(Četvrtak, 26. lipnja 2003.) Tyronne Fernand, ministar vanjskih poslova Demokratske Socijalističke Republike Šri Lanke, posjetio je Hrvatski sabor. Susreo se s dr. sc. Zdravkom Tomcem, potpredsjednikom sabora i predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku. U razgovoru je postignuta suglasnost o tome da postoji kriza međunarodnog pravnog poretka i da valja vratiti snagu UN, a ako je potrebno i reformirati tu svjetsku organizaciju. Isto tako su zaključili da treba uspostaviti međuparlamentarnu suradnju Hrvatske i Šri Lanke. Dr. Tomac je gosta informirao o stanju u regiji, te o rješenju pitanja nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Također je iznio da će dati potporu kandidaturi ministra Fernanda za glavnog tajnika UN.


 Zdravko Tomac primio veleposlanika Japana Kaname Ikeda

(Četvrtak, 26. lipnja 2003.) Kaname Ikeda, veleposlanik Japana, bio je u nastupnom posjetu Hrvatskom saboru i razgovarao s dr.sc. Zdravkom Tomcem, potpredsjednikom sabora i predsjednikom Odbora za vanjsku politiku. U razgovoru je istaknuta potreba jačanja suradnje, osobito u pogledu visoke tehnologije i znanosti. Istaknuta je i mogućnost razvoja turizma, kao i uspostave sveučilišnih veza. Veleposlanik Ikeda je ukazao na važnost postavljanja ciljeva i povezanosti države, sveučilišta i gospodarstva. Potrebno je primijeniti nove oblike suradnje i uključiti se u multinacionalne kompanije, rekao je dr. Tomac. Sugovornici su se suglasili i o potrebi zajedničkih nastojanja u antiterorističkoj borbi. Dr. Tomac je iznio da Sabor očekuje uzvratni posjet izaslanstva japanskog parlamenta.


Zdravko Tomac  primio Hoanga Vana Nhaea, veleposlanika Socijalističke Republike Vijetnama

(Četvrtak, 26. lipnja 2004.)  Dr. sc. Zdravko Tomac, potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku primio je u oproštajni posjet Nj.E.g. Hoanga Vana Nhae, veleposlanika Socijalističke Republike Vijetnama u Republici Hrvatskoj, sa sjedištem u Beču.
U razgovorima je istaknuto da Hrvatska i Vijetnam nemaju otvorenih pitanja, dapače, s obzirom na prijateljske političke odnose treba intenzivirati gospodarsku razmjenu, te unaprijediti svaku drugu suradnju na bilateralnom i multilateralnom planu, posebice kroz institucije UN-a.

Obje su zemlje u procesima reforme, kako na planu transformacije gospodarstva u tržišno, tako i sveukupne demokratizacije života i vladavine prava, te integracije država u regiju i svijet.

Kao zemlje koje su prošle užase rata, Hrvatska i Vijetnam mogu i trebaju biti značajni čimbenici širenja svjetskog mira jačanjem svog angažmana u UN-u. Na kraju je istaknuto da iako je globalizacija nezaustavljiva, male zemlje moraju naći najbolji put za svoje uklapanje u svjetski poredak, smanjujući negativne efekte globalizacije što je više moguće.


Baltazar Jalšovec primio veleposlanika Finske Ilpoa Manninena

(Srijeda, 18. lipnja 2003.) Veleposlanik Finske Ilpo Manninen posjetio je Hrvatski sabor. U razgovoru s Baltazarom Jalšovcem, potpredsjednikom Sabora, razmatrana su pitanja suradnje na područjima brodogradnje, drvne industrije i turizma, te je istaknuta potreba uspostave veze među skupinama hrvatsko-finskog prijateljstva i parlamenata.

Finski veleposlanik je razgovarao i s potpredsjednikom Sabora akademikom Vlatkom Pavletićem koji je uvodno rekao da je Finska Hrvatskoj uzor kako se dolazi do slobode i uspješnim razvojem do blagostanja. U svezi s pristupom Hrvatske Europskoj uniji Manninen je istaknuo da Finska podržava povećanje Unije i u sklopu toga ulazak Hrvatske u tu zajednicu i spremna je pružiti pomoć radi ispunjavanja uvjeta za članstvo. Iznio je važnost obrazovanja za razvitak, što pokazuje finsko iskustvo.


Hrvatski sabor posjetilo Zajedničko izaslanstvo entitetskih i Državnog parlamenta Bosne i Hercegovine te predstavnika civilnog društva Bosne i Hercegovine

(Srijeda, 18. lipnja 2003.) Zajedničko izaslanstvo entitetskih i Državnog parlamenta Bosne i Hercegovine te predstavnika civilnog društva Bosne i Hercegovine posjetilo je Hrvatski sabor. Delegacija sudjeluje u projektu “Zakonodavstvo i građani”, a u Saboru su njeni članovi razmijenili mišljenja sa Snježanom Bigom-Friganović, predsjednicom Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku i više saborskih zastupnika. Gosti su obaviješteni o novim zakonskim rješenjima za položaj nacionalnih manjina, razmatrana su pitanja povratka prognanika i izbjeglica pa je istaknuto kako je to u obostranom interesu, kao i pitanje rješavanja isplata mirovina. Iznesen je i prijedlog da se sastanu parlamentarni odbori  nadležni za pitanja obrane i sigurnosti, jer i u vezi s tim pitanjima postoji mogućnost suradnje. 


Baltazar Jalšovec primio ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine Franka Ortona

(Utorak, 17. lipnja 2003.) Frank Orton, ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine, posjetio je Hrvatski sabor i razgovarao s Baltazarom Jalšovcem, potpredsjednikom Sabora, a u razgovoru je sudjelovao i Ante Klarić, pučki pravobranitelj RH.

Izneseno je kako pravobranitelji Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine već dugo surađuju u rješavanju sličnih problema, a to su socijalna pitanja, pitanja prognanika i izbjeglica te njihovog povratka. Istaknuto je da je položaj ombudsmana u Bosni i Hercegovini nadnacionalan i poglavito posvećen zaštiti ljudskih prava. Što se tiče povratka prognanika u Republiku Srpsku, Frank Orton je rekao kako se to pitanje sporo rješava, ali da ima pozitivnih pomaka. Na kraju susreta izražena je težnja za suradnjom svih pravobranitelja u regiji jer će takve veze omogućiti rješavanje niza problema koji su zajednički.


Baltazar Jalšovec primio Jozyefa Totha, gradonačelnik XIII. okruga Budimpešte i zastupnika u Parlamentu Republike Mađarske

(Utorak, 10. lipnja 2003.) Hrvatski sabor je posjetio dr. Jozyef Toth, gradonačelnik XIII. okruga Budimpešte i zastupnik u Parlamentu Republike Mađarske, s izaslanstvom. Primio ga je Baltazar Jalšovec, potpredsjednik Sabora. U razgovoru je obostrano istaknuto kako su odnosi Hrvatske i Mađarske uzorno prijateljski. Gosti su dobili informaciju o radu Sabora i o aktualnim pitanjima, koja su slična u obje države. Dr. Toth je govorio o ulaganjima u Mađarsku i intezivnoj stambenoj izgradnji uz brigu za zelene površine. Ukazano je i na nove mogućnosti turističke suradnje nakon skorog dovršenja autoceste Goričan – Rijeka. U Mađarskoj se sada veća pažnja posvećuje ulaganjima u hotele visoke kategorije. Dotaknuto je i pitanje Roma. Dr. Toth je kazao da se taj problem u Mađarskoj rješava organiziranjem dječjih vrtića i školovanja za romsku djecu, te su zahvaljujući tome i financijskoj potpori, ostvareni zapaženi rezultati.


Mato Arlović i Ivica Kostović primili Ilpo Manninena, veleposlanika Finske u Republici Hrvatskoj

(Utorak, 10. lipnja 2003.) Potpredsjednici Hrvatskog sabora, mr.sc. Mato Arlović i dr.sc. Ivica Kostović primili su u posjet gospodina Ilpo Manninena, veleposlanika Finske u Republici Hrvatskoj.

U razgovorima je istaknuto da su odnosi dviju država izvrsni,  ali bi gospodarski odnosi i robna razmjena trebali biti intenzivniji.

Veleposlanik Finske rekao je da Finska snažno podupire približavanje Republike Hrvatske EU, te da ova potpora nije samo politička i verbalna, već i praktična. Broj finskih turista koji dolaze na hrvatsku obalu je prilično mali, no stalno raste pa gospodin Manninen vjeruje da će u budućnosti hrvatsko priobalje postati privlačno odredište za finske turiste.

Potpredsjednik Arlović naglasio je da je strateški cilj hrvatske vanjske politike ulazak u EU i NATO, te da je Hrvatska spremna za aktivnu suradnju sa Haaškim sudom. Pitanje nacionalnih manjina je pravno potpuno riješeno i Republika Hrvatska je svim svojim manjinama osigurala ravnopravnost i kulturnu autonomiju.

Također, Hrvatska želi imati dobre odnose sa svim svojim susjedima. Zalaže se za individualni pristup vrednovanju država u procesu približavanja Europskoj uniji, a u tom smjeru Hrvatska će poduprijeti i ostale države Jugoistočne Europe.  

Dr. Kostović naglasio je da sve parlamentarne stranke imaju podudarna stajališta što se tiče puta u europske i euroatlantske integracije, a svi međunarodni sporazumi koje je Hrvatska potpisala, bit će poštovani.

Gospodin Manninen zanimao se za nedavni pohod Svetog Oca Hrvatskoj i značaj koji mu daje hrvatska politika. Oba potpredsjednika Hrvatskog sabora ocijenila su ovaj posjet izuzetno uspješnim i važnim, kako na političkoj razini, tako i na onoj široko društvenoj. Vatikan je pomogao Hrvatskoj prilikom njenog osamostaljenja i priznavanja države, a tako i sada, snažno podupire nastojanja hrvatske politikeu približavanju Europskoj uniji. S druge pak strane, poruke koje je Papa donio, a tiču se poštovanja svake osobe, duha tolerancije, pomirdbe i suživota, koegzistencije religija i naroda, ekumenizma - od izuzetnog su značenja za hrvatsko društvo i sve građane Republike Hrvatske na daljnjem putu izgrađivanja mira i demokracije.


Zdravko Tomac primio Alvara Sebastiana De Ericea, veleposlanika Kraljevine Španjolske

(Srijeda, 4. lipnja 2003.) Dr. sc. Zdravko Tomac, potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, primio je u nastupni posjet gospodina ALVARA SEBASTIANA DE ERICE, veleposlanika Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj.U srdačnom razgovoru naglašeno je da Hrvatska i Španjolska kao mediteranske zemlje imaju interes za produbljivanje suradnje, posebice na području turizma i ulaganja španjolskih tvrtki na hrvatskoj obali. Dr. Tomac istaknuo je da je Hrvatskoj izuzetno stalo da Španjolska kao značajna članica EU pomogne Hrvatskoj u njenim nastojanima za primitak u EU. Sugovornici su se suglasili da postoji zajednička želja za unapređenjem parlamentarne suradnje i uopće suradnje na svim drugim poljima. Gost je podsjetio je da je Španjolska jedna od prvih zemalja koja je ratificirala Sporazum o pridruživanju, u nadi da će Republika Hrvatska što prije ući u članstvo EU.


Zdenko Haramija primio izaslanstvo mladeži CDU-a

(Utorak, 3. lipnja 2003.) Hrvatski sabor posjetilo je izaslanstvo mladeži CDU-a, članovi Mlade unije iz različitih  mjesta Baden-Würtemberga. U ime predsjednika Sabora primio ih je zastupnik Zdenko Haramija. Gosti su se interesirali za političku i gospodarsku situaciju u Republici Hrvatskoj, kako se rješava problem nezaposlenosti, koliko mladi sudjeluju u radu Hrvatskoga sabora. Bilo je riječi i o aktualnoj temi - kako se Hrvatska nosi s oprečnim zahtjevima Sjedinjenih Američkih Država  i Europske unije u vezi sa suradnjom s Međunarodnim sudom za ratne zločine odnosno izručivanjem osumnjičenih. Razgledali su zgradu Sabora i upoznali se s poviješću Sabora i njegovim radom.


Zdravko Tomac i Mate Granić primili potpredsjednika Odbora za vanjsku politiku, obranu i sigurnost Parlamenta Republike Bugarske

(Ponedjeljak, 2. lipnja 2003.) Odbor za vanjsku politiku, obranu i sigurnost Parlamenta Republike Bugarske na poziv prof. dr. sc. Zdravka Tomca, potpredsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, u službenom je posjetu Republici Hrvatskoj od 1. do 3. lipnja 2003. godine.

Bugarsko izaslanstvo, na čelu s g. Dimitrom ABADŽIEVIM, potpredsjednikom Odbora za vanjsku politiku, obranu i sigurnost Parlamenta Republike Bugarske razgovaralo je sa članovima Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, na čelu sa predsjednikom Odbora, dr. sc. Zdravkom Tomcem i s dr. Mate Granićem, predsjednikom Odbora za europske integracije Hrvatskog sabora.

U razgovorima je istaknuto da su veze Republike Hrvatske i Republike Bugarske izrazito prijateljske, kako u prošlosti, tako i danas, te  da su obje države  čimbenici stabilnosti u regiji.

U tom kontekstu, priključenje NATO-u je vrlo bitno, što uključuje suradnju u sklopu Partnerstva za mir, kao i bilateralnu suradnju dviju država.

Bugarska snažno podržava težnje Republike Hrvatske za priključenje europskim i transatlantskim integracijama, koje su zajednički cilj obiju država. Isto tako, Bugarska vrlo visoko ocjenjuje napore koje Hrvatska ulaže na tom putu.

Zajednički stav je da je proširivanje EU preduvjet za stabiliziranje cijele regije. Bugarska podržava težnje RH da do 2007. godine, zajedno sa Bugarskom i Rumunjskom, uđe u EU.

Gosp. Dimitar ABADŽIEV naglasio je da se regionalna suradnja ne bi smjela suprotstavljati integracijskim procesima. Bugarska se zalaže za tzv. načelo regate i isto kao i Hrvatska ne želi biti talac regionalnog pristupa, te će dati punu podršku težnjama Republike Hrvatske da se priključi NATO-u i EU temeljem individualnog vrednovanja dostignuća na gospodarskom i političkom planu.

Obje države mišljenja su da će njihovo pristupanje EU pospješiti proces približavanja i ostalih država regije, odnosno da se regionalna suradnja ne protivi individualnom pristupu.

U razgovoru s dr. sc. Matom Granićem naglašeno je da Bugarska u potpunosti podržava želju Hrvatske da proces približavanja EU bude ubrzan, pa da i Hrvatska 2007. godine postane član EU. U tom smislu, Hrvatska može očekivati bugarsku pomoć i dobru suradnju na svim poljima.

   
Izvješća o aktivnostima saborskih dužnosnika, svibanj 2003.
Komisija za međunarodna i vanjska pitanja Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine posjetila Sabor
(Četvrtak, 29. svibnja 2003.) Tijekom uzvratnog službenog posjeta Hrvatskom saboru, članovi Komisije za međunarodna i vanjska pitanja Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koje je predvodio predsjedatelj Martin Raguž, sastali su se s članovima saborskih odbora za vanjsku politiku i za europske integracije, na čelu s predsjednicima dr. sc. Zdravkom Tomcem i dr. sc. Matom Granićem. U razgovoru s članovima Odbora za vanjsku politiku izraženo je zadovoljstvo što su i parlamentarna Komisija Bosne i Hercegovine i saborski Odbor za vanjsku politiku u punom sastavu te naglašeno da dvije zemlje imaju dobre odnose, koje treba i dalje poboljšavati. Obostrano je izražena spremnost na otvorene razgovore o svim pitanjima o kojima još nije postignuta suglasnost. Ponajprije, to su imovinsko-pravna pitanja; sporazum o slobodnom tranzitu iz luke Ploče; dvojno državljanstvo. Među temama od zajedničkog interesa gosti su naglasili projekte ulaganja u infrastrukturu, moguće zajedničke nastupe na stranim tržištima (osobito u obnovi Iraka i sl.). Članovi saborskog Odbora za vanjsku politiku iskazali su zadovoljstvo što je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine konsenzusom izrekla opredjeljenje za put prema europskim integracijama i na isti način dala podršku ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Izaslanstva su se suglasila oko sadržaja rješenja u vezi s potvrđivanjem Sporazuma o slobodnom tranzitu iz luke Ploče i prolazu kroz teritorij Bosne i Hercegovine u Neumu te odredila rok od tri mjeseca u kojemu bi se pripremio protokol o provedbi Sporazuma, koji bi Hrvatski sabor potvrdio zajedno sa Sporazumom. U razgovoru s članovima Odbora za europske integracije, gosti su saslušali iskustva koja je Hrvatska stekla na putu prema europskim integracijama i koji će Bosni i Hercegovini pomoći da lakše savladava prepreke na putu koji je Hrvatska već prešla i, kako očekuju, ispuni uvjete za ulazak u Europsku uniju 2009. godine.

Hrvatski sabor službeno je posjetio ministar vanjskih poslova Kraljevine Norveške

(Srijeda, 28. svibnja 2003.) Hrvatski sabor službeno je posjetio ministar vanjskih poslova Kraljevine Norveške Nj.E. g. Jan Petersen te razgovarao s potpredsjednikom Hrvatskoga sabora i predsjednikom Odbora za vanjsku politiku dr.sc. Zdravkom Tomcem i s članovima Odbora.

Dr. Tomac zahvalio je na pomoći koju je Norveška pružala tijekom hrvatske borbe za samostalnost ali  i daljnjoj financijskoj pomoći koja će Hrvatskoj pomoći u ispunjavanju uvjeta za pristupanje Europskoj uniji.

Nj.E. g. Petersen istaknuo je da se kao dugogodišnji oporbeni političar te zastupnik u parlamentu (20 godina) najbolje osjeća u parlamentarnom okruženju. Dodao je da iako su dvije zemlje geografski udaljene zbližava ih interes u vezi s ulaskom u Europsku uniju. G. Petersen je slučaj Norveške kao nečlanice Europske unije opisao kao paradoksalan iz dva razloga. Norveška nije članica EU ali je za nju gospodarski vezana Sporazumom s Unijom o ekonomskoj suradnji, što znači da ona nije politički, ali je ekonomski integrirana. Drugi je paradoks da su Norvežani za to da se Unija i dalje proširuje ne uključujući Norvešku.

Hrvatski sabor posjetio je g. Michael Leigh, zamjenik glavnoga direktora RELEXA (Ured za vanjske poslove Europske komisije) te razgovarao s dr.sc. Matom Graićem, predsjednikom saborskog Odbora za europske integracije i članovima Odbora.

Dr. Granić objasnio je ulogu Odbora na području legislativnog usklađivanja sa EU. Naglasio je da na hrvatskoj političkoj sceni postoje nesuglasja o određenim pitanjima, no nema nikakvih dvojbi o ulasku Hravtske u Euroopsku uniju. Dodao je da, primjerice, postoje određene rasprave o odnosima s SAD-om kao i o prijedlogu SAD-a o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu. Hrvatska je dosta učinila u približavanju Europskoj uniji i ispunila određene standarde zaštite nacionalnih manjina i dobrosusjedskih odnosa. Jedan od prioriteta je borba protiv organiziranog kriminala. Kad je riječ o povratku izbjeglica u Republiku Hrvatsku naglasio je da to nije  političko, već ekonomsko pitanje.

G. Leigh objasnio je proceduru koja predstoji Hrvatskoj za ulazak u Europsku uniju, a zanimala ga je procedura parlamentarne harmonizacije zakonodavstva sa acquisom EU. Naglasio je da će o mišljenju Komisije sljedeće godine, ovisiti ulazak Republike Hrvatske u EU te, iako je hrvatsko gospodrastvo jako napredovalo, za ulazak u Uniju bit će presudni politički kriteriji

Članovi Odbora objasnili su da su takvi zakoni prioritetni te se donose po hitnom postupku. Dr. Granić je ustvrdio da je za Republiku Hrvastku bitno da postane kandidat za ulazak u EU do sredine sljedeće godine jer Hrvatska može imati važnu ulogu za cijelu regiju.


Akademik Ivo Šlaus primio David Granita, veleposlanika Države Izrael

(Utorak, 27. svibnja 2003.) Prilikom oproštajnog posjeta Hrvatskom saboru,  NJ.E. g. David Granit, veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj (sa sjedištem u Beču), uz susret s predsjednikom sabora g. Zlatkom Tomčićem, razgovarao je i s članom saborskog Odbora za vanjsku politiku akademikom Ivom Šlausom. Naglasio je važnost nastavka odlične suradnje između dviju zemalja.

Akademik Šlaus je gosta podsjetio na vrlo uspješan posjet hrvatskog predsjednika Izraelu tijekom prošle godine te je spomenut skori posjet saborskog parlamentarnog izaslanstva Izraelu.


Hans Ewe, šef Ureda promatračke misije Europske unije u Republici Hrvatskoj u posjetu Hrvatskom saboru

(Ponedjeljak, 19. svibnja 2003.) Hans Ewe, šef Ureda promatračke misije Europske unije u Republici Hrvatskoj, bio je u radnom posjetu Hrvatskom saboru. Interesirao se o stanju u Hrvatskoj, posebno o zakonodavnoj djelatnosti u Saboru.

Potpredsjednik Sabora mr.sc. Mato Arlović informirao ga je o problemima sa nezapamćenom sušom koja će izazvati velike štete, ali i potaknuti na ulaganja u sustav navodnjavanja.

Što se tiče zakonodavstva, izvijestio je da će uskoro stupiti na snagu zakoni o strancima i o azilu, da predstoji donošenje zakona o medijima i niz drugih zakona. Istaknuo je da se ulaže velik napor kako bi se donijeli svi zakoni koji su uvjet za ulazak u EU, te da će se oni donositi po hitnom postupku. U tom cilju planira se zasjedanje Sabora i izvan  roka za redovne sjednice.

Što se tiče prava nacionalnih manjina, naglasio je da su riješena na visokoj razini i da se nastoji ostvariti reciprocitet sa zemljama u kojima žive Hrvati. 

U vezi sa slabim odazivom na izbore za vijeća nacionalnih manjina, mr. Arlović je rekao da je to posljedica opredjeljenja za građansku opciju i odbijanja da se ljudi identificiraju kao pripadnici manjine. Očito je da pripadnici nacionalnih manjina imaju drugačiji  stav od onih koji se javljaju kao njihovi predstavnici, istaknuo je Arlović.

Kad je riječ o odnosima u koaliciji, naveo je da se radi o različitim interesima stranaka, ali da to neće dovesti u pitanje ostanak vladajuće koalicije i izrazio uvjerenje da će ona u sličnom sastavu zadržati vlast i nakon izbora.

Na kraju je još iznio stav da u Hrvatskoj ima previše političkih stranaka i da će se broj parlamentarnih stranaka smanjiti nakon izbora.


Josip Leko primio u posjet Klausa-Petera Willsha, povjerenika njemačkog Parlamenta za odnose s Hrvatskim saborom

(Srijeda, 14. svibnja 2003.) Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora Josip Leko i članovi Odbora primili su u radni posjet Klausa-Petera Willsha, povjerenika njemačkog Parlamenta za odnose s Hrvatskim saborom.
Gospodin Leko je u upoznao gosta s radom Odbora za zakonodavstvo i njegovim zadaćama i predstojećim aktivnostima. Posebno je naglasio kako Odbor očekuje velik posao u vezi s usklađivanjem naših zakona sa zakonodavstvom zemalja Europske unije.

Gospodin Willsh je iskazao zadovoljstvo činjenicom da Klubovi zastupnika svih parlamentarnih stranaka podržavaju pridruživanje Hrvatske NATO-u i Europskoj uniji, što, kaže, dokazuje kako se naša zemlja opredijelila za zapadnoeuropske vrijednosti. U tom smislu ponudio je svaku moguću pomoć.
Drago nam je da su naše želje prepoznali prijatelji iz Europske unije, zaključio je gospodin Leko. Klaus-Peter Willsh susreo se i s potpredsjednikom Hrvatskoga sabora mr. sc. Matom Arlovićem.


Ante Markov primio u posjet visoku delegaciju Ministarstva obrane Slovačke Republike

(Utorak, 13. svibnja 2003.)  Predsjednik, Ante Markov i članovi Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora primili su u službeni posjet visoku delegaciju Ministarstva obrane Slovačke Republike na čelu sa slovačkim ministrom obrane, dr. Ivanom Šimkom. Gospodin Markov naglasio je da je Hrvatska pred reformom vojnog sektora i Ministarstva obrane, a ova reforma je jedna od najvažnijih i najkompleksnijih reformi uopće koje stoje kao zadaća Hrvatske u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Dr. Ivan Šimko izjavio je da su slovačka iskustva u tom pitanju slična te da je poželjna i bliska suradnja i koordiniranost akcija dviju država i u budućnosti. Smatra da Slovačka i Hrvatska imaju puno zajedničkih interesa, a politička pitanja su ona prioritetna, jer reforme od njih kreću.
Slovački ministar obrane naglasio je da reforme u vojnom sektoru Slovačka ne radi stoga što to želi NATO savez, već prije svega zbog samih sebe, koncepcije isključivo profesionalne vojske za koju se opredijelila slovačka javnost. Naime, napuštena je koncepcija sveobuhvatnog vojnog sukoba, jer je zaključeno da on više nije izgledan, za razliku od porasta regionalnih sukoba koji prijete destabilizaciji čitavih regija.
Reforma slovačkih oružanih snaga seže do 2010. godine, računa sa smanjenjem broja, ali povećanjem efikasnosti oružanih snaga, te u tom smjeru potrebitom preustroju i modernizaciji. Od 2006. godine Slovačka će imati profesionalnu vojsku, i više neće biti obveze služenja vojnog roka.
Predsjednik Ante Markov izjavio je da je Hrvatski sabor protekle tri godine, odstupanja na vlast koalicije donio dva ključna dokumenta u toj oblasti: Strategiju obrane RH i Strategiju nacionalne sigurnosti. Istaknuo je da reforma u Ministarstvu obrane mora uvažavati činjenicu da je Hrvatska nedavno izašla iz Domovinskog rata. Stoga je i zadaća ovog saborskog Odbora voditi brigu o reformama koje su nužne ali u isti mah i o načinu zbrinjavanja onih koji neće naći mjesto u tim reformama. Gospodin Markov objasnio je da je budućnost ustroja hrvatske vojske predmet brojnih diskusija u hrvatskom društvu, jer se smatra potrebitim da široka javnost izloži svoje stavove o tom važnom pitanju.
Slovački ministar obrane suglasio se s ovim stavom, naglasivši da bez podrške javnosti nema načelnih reformi.

   
Izvješća o aktivnostima saborskih dužnosnika, travanj 2003.

Mato Arlović primio Johna Hucera

(Srijeda, 30. travnja 2003.) Potpredsjednik Hrvatskog sabora, mr. sc. Mato Arlović, primio je u radni posjet gospodina Johna Hucera, višeg stručnjaka za nacionalna ljudska prava u institucijama pučkog pravobranitelja, u okviru projekta koji sponzorira misija OESS-a u Republici Hrvatskoj i OESS-ov ured za demokratske institucije i ljudska prava.
Gospodina Johna Hucera zanimao je ponajprije odnos pučkog pravobranitelja u Republici Hrvatskoj i Hrvatskoga sabora. Drži  očiglednim da institucija pučkog pravobranitelja ima kredibilitet u hrvatskom društvu, ali i da postoje određeni problemi na relaciji Hrvatski sabor – pučki pravobranitelj.
Mr. sc. Arlović naglasio je da je pučki pravobranitelj ustavna kategorija i da je isključivo odgovoran hrvatskom Parlamentu. U tom smislu dužan je podnositi i godišnja izvješća. U posljednjem izvješću, oko kojeg su i nastale određene nesuglasice, izneseni su neki netočni podaci, što je korigirano u dodatnom izvješću, te je problem otklonjen.  Hrvatski sabor izuzetno cijeni ulogu i značaj Pučkog pravobranitelja, no Hrvatska je nedavno izašla iz rata te da je potrebno određeno vrijeme da zažive sve demokratske institucije i da se u punoj mjeri poštuju zajamčena ljudska prava.
Potpredsjednik Arlović problem vidi u metodologiji sastavljanja izvješća pučkog pravobranitelja po sistemu iznošenja pojedinih primjera, pa se na taj način dobiva negativna slika, a ne ona realna.
Napomenuo je da Hrvatska ima problem sa ostvarivanjem kulturne autonomije nacionalnih manjina i da se to nikada nije skrivalo, ali to nije politički problem, već isključivo ekonomsko, financijsko i socijalno pitanje, odnosno, problem sredstava.
Naglasio je da Hrvatska, što se tiče nacionalnih manjina, nema otvorenih političkih pitanja. Njihova su prava na razini države zajamčena Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, te izbornim zakonodavstvom.
U Hrvatskom sabora sada  pet  zastupničkih mjesta  pripada nacionalnim manjinama, a u slijedećem sazivu bit će ih osam, od čega tri za predstavnike srpske nacionalne manjine,   neovisno o tome koliko građana će za njih glasati jer će se zastupnici nacionalnih manjina birati u posebnoj izbornoj jedinici. Drži da se tu radi o prikrivenom dvostrukom pravu glasa, jer će većina pripadnika nacionalnih manjina glasati za političke stranke, a tek manji broj u posebnoj izbornoj jedinici, ali će ipak dobiti zagarantirani broj mjesta u Hrvatskom saboru.
Arlović smatra da pučki pravobranitelj objektivno treba više ljudi i sredstava da bi mogao pokriti sve poslove koji su mu Ustavom dani u nadležnost. Parlament je zadovoljan njegovim radom, jer ulaže goleme napore, posebice na području povrata imovine i povratka kućama raseljenih osoba. Istaknuo je da je suradnja parlamentarnih odbora i Pučkog pravobranitelja vrlo dobra, dodavši da u posljednjem izvješću Pučki pravobranitelj nije iznio ni jednu povredu prava na lokalnu samoupravu, ni ljudskih prava vezanih uz vojsku i sigurnosne službe. Dodao je da je u zakonodavnoj proceduri  Zakon o pučkom pravobranitelju za djecu, koji će najvjerojatnije biti samostalna institucija te da je u tijeku reforma državne uprave i pravosuđa, koja će zasigurno zahvatiti i instituciju Pučkog pravobranitelja, na način da ju osnaži i poboljša


Zdravko Tomac primio Ljiljanu Ravlić

(Utorak, 29. travnja 2003.) Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr. sc. Zdravko Tomac primio je u radni posjet zastupnicu u Parlamentu Zapadne Australije, hrvatskog podrijetla, gđu Ljiljanu Ravlić.
Dr. Tomac naglasio je da je Australija domovina velikog broja Hrvata koji su vrlo cijenjena etnička skupina, o čemu se osvjedočio posjetivši službeno tu zemlju 1993. godine. Naglasio je da je obveza hrvatskog parlamenta da uspostavi čvršće veze s Australijom.
Zastupnica Ravlić zahvalila je na toploj dobrodošlici u ime Hrvata Zapadne Australije, dodavši kako su oni dali velik doprinos u gospodarskom razvoju Zapadne Australije pogotovo u područjima građevinarstva, proizvodnje vina, sporta, trgovine. Drži da je posebno važno razvijati gospodarske, kulturne i druge veze između Hrvatske i Australije. Naglasak je stavila na moguću suradnju u području trgovine stokom te ponudila pomoć u izradi projekta sređivanja katastarskih i zemljišnih knjiga. 

Ivan Ninić primio izaslanstvo Ministarstva obrane Republike Mađarske

(Četvrtak, 24. travnja 2003.) Potpredsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora Ivan Ninić, primio je u službeni posjet izaslanstvo Ministarstva obrane Republike Mađarske, predvođeno ministrom obrane, gospodinom Ferencom Juhaszom.

Izaslanstva su se složila u ocjeni da je, iako se ministri mijenjaju, potreban kontinuitet vlada u području obrane i nacionalne sigurnosti, te stvaranja korektnih međunarodnih odnosa.

Ocijenjeno je da je moguća i poželjna suradnja na području preustroja oružanih snaga. Mađarska delegacija ponudila je svoju pomoć u tom vidu, naglasivši da granica Europe ne može ostati između Mađarske i Hrvatske.

Ivan Ninić izjavio je da Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost podržava Vladu u pitanjima preustroja oružanih snaga, koje znači približavanje NATO-u. To, međutim,  znači i brojno smanjivanje za oko 13 tisuća, što nije zahvalan posao, pogotovo u izbornoj godini.

Mađarski ministar napomenuo je da je mađarska vojska najvećim dijelom prošla taj proces, od 150 tisuća smanjena je na 40 tisuća vojnika, a taj broj će se u skoroj budućnosti smanjiti na 25 do 27 tisuća. Također je intencija i smanjivanje osoblja u ministarstvu za 20%. Preustroj je bolna točka, ali pitanje je koliko vojska može biti socijalna institucija, naglasio je mađarski ministar.

U razgovorima je istaknuta dobra suradnja i korektni odnosi dvaju zemalja na području obrane, a članovi saborskog Odbora naglasili su da računaju na mađarsku potporu za ulazak Hrvatske u europske integracije, EU i NATO.


Zdravko Tomac primio izaslanstvo trgovinskog pododbora i zajedničkog Odbora za vanjske poslove, obranu i trgovinu australskog federalnog Parlamenta

(Srijeda, 16. travnja 2003.) Prof.dr.sc. Zdravko Tomac, potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku sa članovima Odbora, te Hrvatsko-australska parlamentarna skupina prijateljstva, primili su u radni posjet izaslanstvo trgovinskog pododbora i zajedničkog Odbora za vanjske poslove, obranu i trgovinu australskog federalnog Parlamenta, predvođeno gospodinom Bruce Bairdom, zastupnikom u Parlamentu i predsjedavajućim Odbora za vanjske poslove, obranu i trgovinu.
Prof. Zdravko Tomac izrazio je srdačnu dobrodošlicu australskoj delegaciji, napomenuvši da će predsjednik hrvatskog Parlamenta uskoro posjetiti prijateljsku Australiju, kao gost predsjednika australskog Parlamenta.
Suradnja Hrvatske i Australije značajna je već samom činjenicom da u Australiji postoji brojna i jaka hrvatska zajednica. Gospodin Baird rekao je da australsko društvo odaje priznanje koje je Hrvatska postigla na gospodarskom planu među tranzicijskim zemljama, posebice stoga što iza sebe ima iskustvo minulog rata.
Zastupnik i član australskog izaslanstva, Davied Jull, izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je australsko - hrvatska grupa prijateljstva vrlo jaka u Canberri.
Australsko izaslanstvo zanimao je položaj srednje klase u Hrvatskoj, je li ojačana njena pozicija, a time i poboljšan njen standard i način života, a sve u kontekstu razvoja trgovine između dviju država. Mr. Zlatko Mateša odgovorio je da je Hrvatska, čak i u bivšoj Jugoslaviji, imala vrlo razvijenu srednju klasu, razvijeno malo i srednje poduzetništvo, turizam i otvorene komunikacije. Istaknuo je da je poradi rata standard te srednje klase nešto pao, kao i BDP, ali u zadnje vrijeme primjetan je rast standarda, što se ogledava i u broju prodanih novih vozila, 300 tisuća kuća za odmor na Jadranu i unutrašnjosti, te brojkom od 120 tisuća ljudi koji rade u sektoru poduzetništva. U gospodarskom smislu srednja klasa ima sve veću ulogu, zaključio je mr. Mateša.
Mr. Ivo Škrabalo (LIBRA), predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju izjavio je da Hrvatska puno očekuje od srednje klase i malog poduzetništva, hrvatska Vlada stimulira taj razvoj, pa tako imamo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo.
Tonči Žuvela (SDP), predsjednik Odbora za proračun i financije ustvrdio je da je potrošnja u Hrvatskoj značajna, a tome dobrim dijelom pridonosi bankarski sektor, koji je izuzetno stabilan i daje podršku toj potrošnji.
Australsko izaslanstvo zanimala je i hrvatska kandidatura za članstvo u EU, a s njom povezana pitanja reforme pravosuđa, povratka izbjeglica, te suradnje Hrvatske sa Haaškim sudom.
Mirjana Ferić-Vac (SDP), član hrvatsko-australske skupine prijateljstva, istaknula je da je ova vlast preuzela na sebe obavezu reforme pravosuđa, što je dugotrajan proces, ali s već vidljivim znacima poboljšanja. Izjavila je da smo sve više izloženi kao zemlja i ilegalnim tranzitnim migracijama, što stavlja nov zadatak pred naše sudstvo, pravosudne organe, kao i policiju.
Kada je u pitanju suradnja sa sudom u Haagu, Hrvatska zna koje su njene obveze, i njih izvršava. Po pitanju povratka izbjeglica, Mirjana Ferić-Vac naglasila je da je Hrvatska uspješno riješila 98 tisuća povrata građana srpske nacionalnosti koji se iz Srbije i Crne Gore vraćaju u RH. Istaknula je da je Hrvatskoj u interesu da se svi građani koji se žele vratiti u Hrvatsku vrate, što traži ogromna financijska sredstva, koja najvećim dijelom daje sama Hrvatska.
Bruce Baird pitao je koja su glavna područja infrastrukture na kojima Hrvatska radi i želi surađivati sa Australijom. Odgovor je dao akademik Ivo Šlaus (SDP), rekavši da je vrlo značajno pitanje suradnje na planu obrazovanja, posebice onog visokoškolskog, pri čemu je istaknuo problem nedostatka tih kadrova u Hrvatskoj. Bruce Baird obećao je suradnju na tom planu. Zaključno je čestitao Hrvatskoj na svemu što je postigla, posebice na planu gospodarstva, izrazivši uvjerenje da je suradnja moguća i dobrodošla kako na planu trgovine i ulaganja, tako i obrazovanja, zdravstva, te informacijskih znanosti i visoke tehnologije.

Furio Radin i Zdenka Babić-Petričević primili delegaciju Hrvatskog građanskog društva Crne Gore

(Utorak, 15. travnja 2003.) Na poziv predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina g. Furia Radina i predsjednice Pododbora za hrvatsku manjinu i Hrvate izvan domovine, gđe Zdenke Babić-Petričević u posjet Hrvatskom saboru po prvi put došla je delegacija Hrvatskog građanskog društva Crne Gore. Na sastanku sudjelovali su i predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva prosvjete i športa, pravni stručnjaci i ostali.

Izraženo je obostrano zadovoljstvo susretom te je predsjednik Odbora g. Radin istaknuo da Hrvatska ima ustavnu obvezu brinuti se o manjinama izvan granica Hrvatske no to je nedovoljno sve dok neće postojati zakon o Hrvatima izvan domovine.

Delegacija je iznijela probleme s kojima se Hrvati u Crnoj Gori susreću a to su komunikacijske barijere s domovinom, nedostatak hrvatske škole i velike poteškoće pri dobivanju domovnice.

Don Branko Sbutega naveo kako je do 1991. godine hrvatska nacionalna manjina  bila potpuno odvojena od korpusa matične domovine te je uz takvu minimalnu komunikaciju i bezizlaznost jedini izlaz tada bila biskupija. No, nakon 1996. godine stvari su se počele mijenjati na bolje. Također je ukazao na zanemarivanje i prešućivanje hrvatske manjine i od strane hrvatske vlasti kroz primjerice bilateralne odnose između Hrvatske i Jugolsavije.

Predstavnik Ministartsva vanjskih poslova najavio je da će kao pomak u zaštiti manjina između dviju država uskoro uslijediti potpisivanje Sporazuma o zaštiti manjina između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore.


Zdravko Tomac primio Josette Durrieu

(14. travnja 2003.) Josette Durrieu, predsjednica Monitoring odbora Parlamentarne skupštine Vijeća Europe posjetila je Hrvatski sabor. Interesirala se o stanju slobode medija, povratku prognanika i izbjeglica i o lokalnoj i regionalnoj upravi i samoupravi. Dr. Zdravko Tomac, potpredsjednik Sabora, s kojim je najprije razgovarala, istaknuo je kako je cilj Hrvatske da se 2007. nađe u EU, na što je Durrieu odgovorila da se Hrvatska još ne spominje uz Bugarsku i Rumunjsku koje će ući u drugom krugu primanja novih članica. Dr. Tomac je govorio o napretku u gospodarstvu, zakonodavstvu, kao i o povratku 98 000 izbjeglih Srba u Hrvatsku. Istaknuo je veliki problem nemogućnosti povratka prognanih Hrvata u Republiku Srpsku.

Što se tiče medija naglasio je da u nas postoji velika sloboda medija koja se očituje u bezpoštednoj kritici vlasti. Informirao je gošću o novom Vijeću HRTV u kojem će biti profesionalne, nestranačke osobe. Josette Durrieu je to komentirala kao originalno rješenje koje će biti dobro ukoliko Vijeće izmakne utjecaju politike.

Mirjana Ferić Vac, voditeljica saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini VE govorila je o djelovanju izaslanstva, medijima i povratku izbjeglica i prognanika. Članovi izaslanstva su dali informaciju o lokalnoj upravi i županijama i uvođenju statističke regionalizacije. Naglašeno je opredjeljenje svih političkih stranaka i velike većine građana za članstvo u EU.

Josette Durrieu je konstatirala kako je Hrvatska ostvarila velik demokratski napredak i da joj treba dati potporu da prva u regiji uđe u EU, a da je za probleme povratka izbjeglica zaslužila financijsku pomoć.

 

Nakon razgovora s potpredsjednikom Hrvatskoga sabora i predsjednikom Odbora za vanjsku politiku dr.sc Zdravkom Tomcem te sa saborskim Izaslanstvom u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, predsjednica Monitoring odbora gđa Josette Durrieu razgovarala je s predsjednicima klubova zastupnika vladajuće koalicije, predsjednicima klubova zastupnika oporbenih stranaka te s članovima Kluba zastupnika nacionalnih manjina.
Gospođu Durrieu zanimala je struktura i odnosi u vladajućoj koaliciji; njen odnos s opozicijom; manjinsko pitanje i sustav predstavljanja manjina u Parlamentu; Zakon o HRT-u te uloga Programskog vijeća HRT-a i odabir njegovih članova; zatim pitanje decentralizacije; vlasništva i povrata imovine, suradnje sa Haaškim sudom i kandidature Hrvatske za članstvo u EU.
Milanka Opačić, potpredsjednica Kluba zastupnika SDP-a, Mario Livaja u ime Kluba zastupnika Liberalne stranke, mr.sc. Ivo Škrabalo, predsjednik Kluba zastupnika LIBRE,
Luka Trconić, predsjednik Kluba zastupnika HSS-a te Vesna Pusić, predsjednica Kluba zastupnika HNS-PGS-SBHS-a, upoznali su gđu Durieu sa stanjem na spomenutim područjima.
Predstavnici oporbenih klubova zastupnika naveli su da ne dvoje oko ulaska RH u euroatlantske integracije jer ulazak u Europsku uniju za Hrvatsku znači osamostaljenje i odlazak s Balkana. Kad je riječ o preostalim neispunjenim obvezama prema Vijeću Europe, kao glavnim pitanjima izvjestiteljice, naveli su kao zakonodavni i politički napredak u poimanju demokratskih principa u Hrvatskoj, usvajanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kojim se omogućuje da predstavnici manjina budu zastupljeni u Saboru sa 5 do 8 zastupnika. Oporba drži da je pitanje povrata imovine ograničeno teškim ekonomskim trenutkom u Hrvatskoj, a kad je riječ o suradnji s Haškim sudom, treba je temeljiti na partnerskoj osnovi. Što se tiče decentralizacije vlasti, smatraju da je učinjen disbalans između potrebnih financijskih sredstava i zakonske ovlasti lokalne uprave i samouprave.
Predstavnici manjina u parlamentu zadovoljni su prihvaćenim Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, no nisu zadovoljni što izbornim zakonom nije omogućena pozitivna diskriminacija manjina. Naveli su da će Vlada ovih dana raspisati dopunske izbore na lokalnoj razini, a u svibnju će biti raspisani izbori za Vijeće nacionalnih manjina.
Gđa Durrieu izrazila je žaljenje što na sastanku, uz predstavnike talijanske te češke i slovačke nacionalne manjine, nije bio predstavnik srpske nacionalne manjine, na kojeg bi se odnosila glavnina pitanja.

 


Potpredsjednik Sabora, mr.sc. Mato Arlović primio izaslanstvo kineskog crvenog križa

(Utorak, 10. travnja 2003.) Izaslanstvo kineskog crvenog križa, predvođeno glavnom tajnicom  Su Juyiang, posjetilo je Hrvatski sabor. Mr. sc. Arlović , potpredsjednik Sabora, informirao je goste o Saboru i o Hrvatskom crvenom križu.  Glavna tajnica kineskog crvenog križa naglasila je kako su hrvatska iskustva korisna za kinesku organizaciju, koja broji 17,5 milijuna članova i ima  posebno je važnu ulogu u vrijeme elementarnih nepogoda. Spomenuto je i da je Hrvatski crveni križ poklonio kineskom crvenom križu veliki uređaj za  pročišćavanje vode. Prihvaćen je poziv da  izaslanstvo Hrvatskog crvenog križa posjeti Kinu.  


Radni posjet Hrvatskom saboru članova Vojno-diplomatskog zbora veleposlanstava stranih država u RH

(Srijeda, 9. travnja 2003.) Članovi Vojno-diplomatskog zbora, koji rade u veleposlanstvima stranih država u RH, predvođeni doajenom kapetanom bojnog broda Dariom Pattijem, bili su u radnom posjetu Hrvatskom saboru. Sudjelovali su u radu sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost kojim je predsjedao predsjednik Odbora Ante Markov. Gosti su informirani o djelovanju Odbora i njegovim zadaćama, a dobili su odgovore na postavljena pitanja o radu obavještajnih službi, reformi Hrvatske vojske, budućem Vijeću za građanski nadzor nad obavještajnim službama, kao i o sudjelovanju jedinica u vojnim akcijama UN i NATO-a. Časnici članovi Vojno – diplomatskog zbora obavješteni su o povijesti Sabora i radu Sabora, te su prisustvovali saborskoj sjednici.


Hrvatski sabor posjetilo parlamentarno izaslanstvo skupine ukrajinsko-hrvatskog prijateljstva Vrhovne Rade Ukrajine

(Utorak, 8. travnja 2003.) Hrvatski sabor je posjetilo parlamentarno izaslanstvo skupine ukrajinsko - hrvatskog prijateljstva Vrhovne Rade Ukrajine, predvođeno Oleksandrom Šefčenkom. U razgovoru s mr. Ivom Škrabalom, predsjednikom saborske skupine prijateljstva Hrvatska - Ukrajina i dr. Zdravkom Tomcem, potpredsjednikom Sabora, te članovima Odbora za međuparlamentarnu suradnju i vanjsku politiku, razmatrana su pitanja suradnje na području, vojne tehnike i brodogradnje. Uz ukrajinsko izaslanstvo došli su i istaknuti ukrajinski gospodarstvenici.
Istaknuta je važnost ukidanja viza što bi pospješilo razmjenu poslovnih ljudi i turista, a naglašena je i potreba političke potpore u međunarodnim organizacijama.
Ukrajinski parlamentarci i gospodarstvenici će imati razgovore i u Hrvatskoj gospodarskoj komori.


Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, mr.sc. Mato Arlović primio u posjet francuskog senatora Alexa Türka

(Utorak, 8. travnja 2003.) Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, mr.sc. Mato Arlović primio je u posjet gospodina Alexa Türka, francuskog senatora, povjerenika državnog povjerenstva za informatiku (teoriju obavijesti) i za slobode, člana zajedničkog nadzornog tijela za Europol i Schengen.
Uvodno, mr.sc. Mato Arlović rekao je da je Hrvatska promjenama Ustava, iz polupredsjedničkog sustava zakoračila u parlamentarni. Osvrnuo se na strukturu hrvatskog Parlamenta, koji je jednodoman, za razliku od francuskog, i u čijem sastavu će po novom izbornom zakonodavstvu 8 zastupničkih mjesta biti rezervirano za nacionalne manjine, koje će svoje predstavnike birati u posebnoj izbornoj jedinici. Srpska nacionalna manjina tako bi imala 3 zastupnička mjesta.
Mr. Arlović naglasio je da je sada pitanje nacionalnih manjina potpuno zakonodavno zaokruženo.
Gospodin Türk izjavio je da se u francuskom Parlamentu ozbiljno razmišlja o modificiranju uloge i značaja Senata, koji bi još više trebao predstavljati lokalnu razinu i baviti se pitanjima lokalne uprave. Francuska sveučilišta iznijela su stav da bi temeljni posao Senata trebao biti analiza zakonodavstva, a uz to on bi trebao što je moguće više biti uronjen u razmatranje svakodnevnog života.
Potom se govorilo o problematici osobnih podataka. Mr.sc. Arlović rekao je da je Zakon o zaštiti osobnih podataka u pripremi za treće čitanje. Naglasio je da hrvatski Ustav propisuje da se osobni podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo na temelju privole građanina na koga se oni odnose, ili na temelju zakonskih propisa koji uvjetuju njihovo prikupljanje, obradu i korištenje. Ovaj zakon je krovni zakon i usklađen je sa Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i sloboda. Mr. Arlović rekao je da na tom području legislative postoji nekoliko zakona, a osnova svega je Zakon o matičnom broju, čije izmjene su upravo donesene.
Njima se propisuje da na osobnim ispravama matični broj ne smije biti vidljiv, on mora biti prekriven šifrom, ako se uopće unosi. Na javnim ispravama pak matični broj mora biti zaštićen.
Mr. Arlović naglasio je da se izmjenama Zakona o matičnom broju nije ukinuo matični broj, već se samo zaštićuje. On i dalje ostaje kod policije, i ona ga može dati u tri slučaja, ako to traži građanin, ako građanin odbije dati svoj matični broj, a po sili zakona bi ga morao dati, i konačno, ako se radi o sigurnosnim pitanjima i obrani zemlje.
Zakon o zaštiti osobnih podataka koji je pred trećim čitanjem treba zaštititi prava čovjeka i građanina s jedne strane, a s druge strane ustavni poredak i nacionalnu sigurnost zemlje. Mr. Arlović naglasio je da se u središte stavlja građanin, da se njegovi osobni podaci ne mogu staviti u službu protiv njega, izuzev kada je potrebito, što mora biti regulirano zakonom, ili odobreno voljom samog građanina.
U tu svrhu konstituiralo bi se Vijeće koje bi pratilo provedbu Zakona o zaštiti osobnih podataka, a ono bi odgovaralo samo Parlamentu. U tom Vijeću, kao nacionalnom kontrolnom tijelu, moraju biti isključivo neovisni stručnjaci. Također bi se oformilo još jedno tijelo, Agencija, koja bi stručno obrađivala ovu problematiku, te bi opsluživala Vijeće podacima, dakle, bila bi podređena Vijeću.
Agencija će informirati Vijeće ukoliko otkrije neku povredu zakona. Vijeće će tada to raspraviti i ako utvrdi povredu zakona, ukoliko je ona kazneno djelo, obavještava tužiteljstvo ili druge državne institucije koje se bave zaštitom prava, a ukoliko se radi o lakšoj povredi koja nije kazneno djelo, tada će Vijeće imati mogućnost izricanja svojih mjera, od novčanih kazni, do nekih drugih.
Treće čitanje Zakona o zaštiti osobnih podataka biti će na saborskim klupama u svibnju, a Zakon bi mogao stupiti na snagu tijekom mjeseca lipnja.


Češki veleposlanik u Hrvatskom saboru

(Ponedjeljak, 7. travnja 2003.) Potpredsjednik Hrvatskoga sabora dr. sc. Zdravko Tomac primio je u posjet Petra Burianeka, veleposlanika Republike Češke. Veleposlanik je u razgovoru ponudio suradnju kojom će se prenijeti iskustva za ulazak u EU i NATO. Dr. Tomac je istaknuo zainteresiranost Hrvatske za veze sa zemljama srednje Europe. Sugovornici su se suglasili s potrebom uspostave međuparlamentarne suradnje, a što se tiče Europe, potrebom za zajedničkom politikom u ovom nestabilnom razdoblju.


Radni posjet veleposlanika Republike Finske

(Ponedjeljak, 7. travnja 2003.) Dr. Tomac je primio u radni posjet veleposlanika Republike Finske Ilpo Ilmari Manninena. Naglasio je kako su skandinavske zemlje uzor demokracije i da se Hrvatska zalaže da postane kandidat za ulazak u EU s Rumunjskom i Bugarskom, a da ostale zemlje u regiji dobiju položaj kakav ima Turska u EU. Finski veleposlanik je istaknuo da se Finska zalaže za proširenje EU, a da Hrvatska ima dobre izglede za kandidaturu jer je naprednija od ostalih zemalja u regiji. Dr. Tomac je na pitanje o koaliciji nakon izbora odgovorio da je važno okupiti demokratske snage lijevog i desnog centra kao ”hrvatsko – europske demokrate” i diferencirati se na temelju budućnosti, a ne prošlosti. Informirao je veleposlanika o djelovanju udruge ”Forum” koja okuplja i niz istaknutih stranačkih ljudi, a koja se zalaže za zajedništvo potrebno za stvaranje stabilne vlasti i provođenje reformi neophodnih za ulazak u EU i NATO. Finski veleposlanik je napomenuo da bez konsenzusa nema ostvarenja potrebnih reformi.


Veleposlanik Islamske Republike Iran u radnom posjetu Hrvatskom saboru

(Ponedjeljak, 7. travnja 2003.) Potpredsjednik Tomac je primio u radni posjet i Jafara Shamsiana, veleposlanika Islamske Republike Iran, i istaknuo kako je zajednička izjava prilikom posjeta iranskog izaslanstva doprinijela učvršćivanju stava Hrvatske prema ratu u Iraku. Dr. Tomac i iranski veleposlanik suglasili su se kako je potrebno poduzeti mjere da se ponovno uspostavi svjetski pravni poredak na čelu s UN. Veleposlanik je naglasio da nakon završetka rata valja omogućiti iračkom narodu da uspostavi vlast uz nadzor UN-a. Od Hrvatske očekuje dobru suradnju na međunarodnom planu. Uspješna međuparlamentarna suradnja nastavit će se posjetom saborskog izaslanstva Iranu u rujnu ove godine.

   
Izvješća o aktivnostima saborskih dužnosnika, ožujak 2003.

Radni posjet glavnog  tajnika NATO-a Lorda Georga Robertsona Hrvatskom saboru

(31. ožujka 2003.) U okviru posjeta Republici Hrvatskoj, glavni tajnik NATO-a Lord Georg Robertson, sudjelovao je na zajedničkoj sjednici saborskih odbora za vanjsku politiku i za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Lord Robertson izrazio je zadovoljstvo napretkom što ga je Hrvatska učinila tijekom proteklih godina. Istaknuo je da pred Hrvatskom stoji nekoliko izazova, ujedno i uvjeta za ulazak u NATO, a to je pravosudna i vojna reforma, suzbijanje korupcije, povratak izbjeglih i prognanih te suradnja sa Haaškim sudom. 


Potpredsjednik Sabora dr. sc. Zdravko Tomac razgovarao s veleposlanikom Republike Poljske

(25. ožujka 2003.) Prilikom oproštajnog posjeta Saboru veleposlanik Republike Poljske Jerzy Mieczyslaw Chmilewsky razgovarao je s potpredsjednikom Sabora dr. Zdravkom Tomcem. Istaknuta je dobra suradnja Hrvatske i Poljske, te da Hrvatska podržava povezanost zemalja Riške skupine i Višehradske skupine i da im se želi pridružiti kao pridružena članica. Veleposlanik je istaknuo da Poljska podržava ulazak Hrvatske u EU 2007. godine. Na kraju se dr. Tomac u svoje ime, kao i u ime predsjednika Sabora Tomčića, zahvalio poljskom veleposlaniku na šestogodišnjem uspješnom djelovanju na unapređenju hrvatsko-poljskih odnosa, kao i na djelovanju u okviru diplomatskog zbora.


Mato Arlović primio u radni posjet potpredsjednicu Europskog parlamenta, Catherine Lalumiere

(20. ožujka 2003.) Potpredsjednik Hrvatskog sabora, mr. sc. Mato Arlović primio je u radni posjet potpredsjednicu Europskog parlamenta, gospođu Catherine Lalumiere.

U središtu pozornosti bila je iračka kriza te stav međunarodne zajednice, posebice država europskog kontinenta, kada je riječ o vojnoj akciji.

Gospođa Lalumiere naglasila je da Europski parlament ne isključuje silu, ali tek onda kada su posve isključena sva mirna sredstva. Dodala je da se sve treba odvijati u pravnom okviru.

Hrvatska u potpunosti podržava ovakvo tretiranje iračke krize. Gospodin Arlović i gospođa Lalumiere suglasili su se da posljednji događaji pokazuju kako je važno da Europa bude ujedinjena i nastupa zajedno. U tom smislu trebalo bi ubrzati proces pridruživanja i primanja novih članica, naravno onih koje u potpunosti zadovoljavaju sve uvjete koje pred njih stavlja Europska zajednica.

Gospođa Lalumiere konstatirala je da je posljednja kriza oko Iraka proizvela dosta ozbiljne posljedice po jedinstvo EU. Izašle su na vidjelo velike razlike u stavovima, jer iako je Vijeće ministara još ranije zauzelo zajednički stav, Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolska potom su počeli samostalno nastupati. Gospođa Lalumier izjavila je da, bez obzira na trenutnu situaciju, želi biti optimist.

Gospodin Arlović naglasio je da je Hrvatska u potpunosti na strani EU, a da je SAD-u dala dopuštenje samo za prelete, slijetanja na hrvatske aerodrome, te punjenje gorivom civilnih zrakoplova, i to isključivo u slučaju izvanrednih prilika. Hrvatska je svejedno doživjela kritiku od američkog veleposlanika, zbog hrvatskog stava da vojna akcija može biti isključivo vezana uz odluke, odnosno odobrenje UN-a.

”Hrvatska je željela izraziti svoj stav da je borba protiv međunarodnog terorizma legalna i legitimna, ali u okviru odluka koje donosi međunarodna zajednica.”, naglasio je Arlović.


Posjet Christophera Pattena Hrvatskom saboru

(13. ožujka 2003.) Povjerenik Europske komisije za vanjske odnose, Nj.E.g. Christopher Patten, nazočio je zajedničkoj sjednici saborskih odbora za vanjsku politiku i za europske integracije. 

Predsjednik Odbora za europske integracije, dr. Granić upoznao je gosta sa stanjem na hrvatskoj političkoj i gospodarskoj sceni, istaknuvši za Hrvatsku važan nadolazeći summit Europske unije u Solunu.

Istaknuti gost, Chris Patten, naglasio je da jučerašnje ubojstvo srbijanskog premijera  ne smije ugroziti stabilnost  te zemlje, a u interesu je i Europske unije i Republike Hrvatske da daju jaču potporu i  žešće porade na daljnjem nastavku institucionalnog i  demokratskog razvoja Srbije. Govoreći o Hrvatskoj, istaknuo je da i usprkos napretku mora inzistirati na vladavini prava i suradnji s Haaškim tribunalom, povratku izbjeglica i nastavku započetih reformi.


Posjet Elizabeth Rehn saborskom Odboru za ravnopravnost spolova

(10. ožujka 2003.) Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova gđa Milanka Opačić, zajedno s članovima Odbora, primila je u posjet nezavisnu stručnjakinju UNIFEM-a Elizabeth Rehn.
Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova gđa Milanka Opačić, zajedno s članovima Odbora, primila je u posjet nezavisnu stručnjakinju UNIFEM-a Elizabeth Rehn.
Gđa. Rehn izrazila je zadovoljstvo predstavljenim zakonodavnim pomacima u promicanju ravnopravnosti spolova i prava žena u Republici Hrvatskoj objasnivši kako je njezin posjet potaknut radom na izvještaju UN-a o položaju žena u ratom pogođenim zemljama u svijetu te pritom obznanivši da je imenovana predsjednicom I. stola Pakta o stabilnosti koji se, među ostalim, bavi pitanjima iz područja ravnopravnosti spolova. Posebno je istaknula, kao neprihvatljiv fenomen današnjice, trgovinu ženama.
Milanka Opačić istaknula je da je Hrvatska nedavno usvojila Konvenciju o sprečavanju trgovine ženama. Također su u tom smislu izvršene izmjene Kaznenog zakona, a u saborskoj proceduri je donošenje Zakona o sprečavanju nasilja u obitelji.


Zdravko Tomac primio polaznike VIII. jednogodišnjeg stručnog diplomatskog studija Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske

(7. ožujka 2003.) Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr.sc. Zdravko Tomac primio je u posjet polaznike VIII. jednogodišnjeg stručnog diplomatskog studija Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr.sc. Zdravko Tomac primio je u posjet polaznike VIII. jednogodišnjeg stručnog diplomatskog studija Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Dr. Tomac kao predsjednik Odbora za vanjsku politiku izrazio je želju da Hrvatska ima stručnu, sposobnu i profesionalnu diplomaciju naglasivši potrebu pomlađivanja diplomacije, stvaranja karijernih diplomata i jačanja gospodarske diplomacije. Stoga diplomacija, sukladno njezinoj važnosti, mora biti neovisna o tome koja je stranka na vlasti. Dodatno je objasnio i značaj parlamentarne diplomacije čija je važnost sve veća u diplomatskom svijetu.


Zdravko Tomac primio u radni posjet otpravnika poslova Veleposlanstva Arapske Republike Egipat

(7. ožujka 2003.) Zdravko Tomac, potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku primio je u radni posjet otpravnika poslova Veleposlanstva Arapske Republike Egipat u Republici Hrvatskoj, gospodina Saida Hindama.

U vrlo srdačnom razgovoru razmijenjeni su pozivi za međusobne posjete. Odbor za vanjsku politiku primio je službeni poziv Egipatskog parlamenta za posjet u svibnju ove godine.

Egipat svesrdno podupire napore koje Hrvatska ulaže u integracijske procese u NATO i EU, te podupire aktivnu ulogu koju zauzima u Mediteranskom forumu. U razgovorima je istaknuta značajna uloga koju mediteranske zemlje imaju u sadašnjem trenutku iračke krize.

Sugovornici su bili suglasni da je proces razoružanja Iraka počeo, da ga treba provesti do kraja, ali valja dati više vremena da se to učini mirnim putem, sustavom verifikacije i inspekcije, naoružanja timova UN-a.

Odbor inzistira na svjetskom poretku u kojemu nitko nema pravo odlučivati o ratu i miru bez mjerodavnih odluka Ujedinjenih naroda. Valja uložiti sve napore da se pokuša sačuvati mir, i sve zemlje Mediterana pozvane su da odigraju važnu ulogu stupova stabilnosti i glasova razuma protiv ratne opcije.

Međusobni odnosi Egipta i Hrvatske su dobri, ali mogu biti puno bolji, istaknuo je dr. Tomac, kako na multilateralnoj razini, unutar kruga mediteranskih zemalja, tako i na bilateralnoj, gdje trebaju jačati gospodarski odnosi.


Posjet veleposlanika Grčke Saboru

(6. ožujka 2003.) Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr. sc. Zdravko Tomac primio je u radni posjet veleposlanika Grčke u Republici Hrvatskoj g. Dimitrisa Vidourisa. 

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr. sc. Zdravko Tomac primio je u radni posjet veleposlanika Grčke u Republici Hrvatskoj g. Dimitrisa Vidourisa .

Gost je hrvatski zahtjev za prijem u punopravno članstvo EU ocijenio značajnim poglavljem hrvatske vanjske politike, dodavši da je Grčka posebno usredotočena na Hrvatsku kao zemlju regije koja daje pozitivan primjer integracijskih procesa. Od RH očekuje blisku suradnju na zakonodavnoj i izvršnoj razini, te je napomenuo da je nedavno predani zahtjev instrument  pomoću kojeg RH može dokazati da je napredovala na praktičnoj razini.

Dr. Tomac zahvalio je na dosadašnjoj pomoći Grčke u procesu približavanja naše zemlje EU te istaknuo da Hrvatska želi jačati mediteransku komponentu u kojoj se nalazi i Grčka,  podsjetivši da je na zadnjem sastanku OESS-a u Madridu osnovan Mediteranski forum. Izrazio je želju za većom aktivnošću Jadransko-jonske inicijative i za skorijim završetku Jadransko-jonske autoceste. Podsjetio je da je Grčka kao zemlja jugoistočne Europe već 22 godine članica EU i sada predsjedava tom organizacijom pa očekuje da će biti oslonac svim zemljama jugoistočne Europe. Smatra da je značajan programski prioritet Grčke da kao zemlja inicira razmišljanje o mogućnosti širenja EU. Također je ukazao na strahove vezane uz shvaćanje Hrvatske kao zemlje Zapadnog Balkana, koja može ispuniti sve zadane uvjete, no uvijek ju se stavlja u ”ladicu” gdje bi dijelila sudbinu preostalih zemalja Zapadnog Balakana.

Također podržava stavove zemalja članica EU oko prevladavanja podjele zemlja oko krize u Iraku.

Veleposlanik Vidouris je ponovio riječi svojih sunarodnjaka, premijera i ministra vanjskih poslova, da će se svaka zemlja kandidat za EU procjenjivati prema vlastitim zaslugama te naglasio da je Grčka zainteresirana za suradnju s Republikom Hrvatskom u održavanju stabilizacije u regiji, dodavši da je zahtjev za članstvo sam po sebi poboljšao situaciju Hrvatske  kao zemlje koja najbrže može ispuniti uvjete za ulazak u EU. Također je rekao da je potrebno ispuniti uvjete zadane sporazumom iz Kopenhagena i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju te da slučaj Gotovina i Bobetko mogu imati negativan učinak na proces približavanja Hrvatske  Europskoj Uniji. Sljedeći je korak u procesu približavanja EU izvještaj Europske komisije o RH koji će uslijediti krajem ožujka.


Posjet glavnog tajnika Vijeća Europe Waltera Schwimmera Saboru

(3. ožujka 2003.) U okviru posjeta Republici Hrvatskoj, glavni tajnik Vijeća Europe Walter Schwimmer sastao se s članovima Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe koje je predvodila Mirjana Ferić-Vac, voditeljica Izaslanstva.
U okviru posjeta Republici Hrvatskoj, glavni tajnik Vijeća Europe Walter Schwimmer sastao se s članovima Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe koje je predvodila Mirjana Ferić-Vac, voditeljica Izaslanstva. U razgovoru su sudjelovali i predsjednici (ili predstavnici) klubova zastupnika u Hrvatskom saboru. G. Schwimmer je i ovaj put naglasio oprdijeljenost Vijeća Europe za Europu jednakopravnih partnera, bez obzira na to jesu li pojedine zemlje članice Europske unije ili izvan nje, jesu li male ili velike, bogate ili siromašne. Vijeće Europe cijeni kulturne različitosti i vodi dijalog i s Europskom unijom i s Organizacijom ujedinjenih naroda i s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju.
Na prigovor predstavnika klubova zastupnika HDZ-a i HSLS-a da kao najveće oporbene stranke nemaju predstavnika u Izaslanstvu Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, Schwimmer je ponovio opredijeljenost  za načelo predstavljanja cijelog spektra političkih stranaka svake članice, ali se to ne može osigurati u svakom trenutku, osobito u okolnostima cijepanja stranaka.
Na kraju razgovora g. Schwimmer je izrazio uvjerenost da će članstvo Hrvatske u Vijeću Europe olakšati ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

   
Izvješća o aktivnostima saborskih dužnosnika, veljača 2003.

Veleposlanik Države Izrael David Granit susreo se s Matom Arlovićem i Pavlom Kalinićem

(25. veljače 2003.) U sklopu radnog posjeta Republici Hrvatskoj, veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Beču, David Granit razgovarao je s članom Odbora za ratne veterane i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Pavlom Kalinićem te potpredsjednikom Hrvatskog sabora mr. sc. Matom Arlovićem.
Najnovije političke prilike u Izraelu, uspostavljanje boljih gospodarskih odnosa Hrvatske i Izraela te mogućnost rata u Iraku bile su teme razgovora uglednog gosta s gospodinom Kalinićem. Gospodin Granit je posebno napomenuo kako stojimo pred povijesnim trenutkom rješavanja iračke krize te da bi eventualna vojna intervencija ekonomski potresla cijeli Bliski istok budući da se tu nalazi 60 do 70 posto svjetskih zaliha nafte.
Razgovor Davida Granita i potpredsjednika Arlovića započeo je konstatacijom  kako su Hrvatska i Izrael u mnogočemu slične države te da se suradnjom na načelu komparativnih prednosti može učiniti jako puno. Naglašena je i zajednička želja za članstvom u Europskoj uniji te pitanje razgraničenja sa susjedima. Što se iračke krize tiče, sugovornici su se složili da treba ustrajati na diplomatskom rješenju. Razgovor je završio sa željom da se suradnja dviju zemalja uskoro podigne na što višu razinu.


Ukrajinski ministar rada i socijalne politike posjetio Hrvatski sabor

(25. veljače 2003.) Hrvatski sabor posjetio je ministar rada i socijalne politike Ukrajine Mikhaylo Papiyev, s članovima izaslanstva. Primio ga je, u ime Hrvatskoga sabora, i izrazio dobrodošlicu, potpredsjednik Sabora mr. Mato Arlović te predsjednica saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Snježana Biga-Friganović, s članovima Odbora.

Gosti su objasnili da je glavni razlog posjeta razmjena iskustva u vezi s mirovinskom reformom kao i upoznavanje s pristupom tom problemu kroz zakonodavnu djelatnost te s problemima u fazi praktične primjene mirovinskih zakona.

Također su ih zanimali kriteriji prema kojima je izabran sustav mirovinskog osiguranja, koji je model korišten pri njegovom izboru i kakve su zakonodavne implikacije.

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora objasnio je u kratkim crtama na koji način funkcionira hrvatski mirovinski sistem uz obrazloženje da je upravo u proceduri zakon koji bi regulirao treći stup mirovinskog osiguranja.

Biga-Friganović naglasila je da je Hrvatska nakon brojnih izmjena mirovinskih zakona u posljednjih 10 godina napustila sustav solidarnosti koji zbog nepovoljnog omjera radno aktivnog i uzdržavanog stanovništva više nije mogao opstati.


Saborski odbori za vanjsku politiku i za unutarnju politiku o iračkoj krizi

(18. veljače 2003.) Na zajedničkoj (zatvorenoj za javnost) sjednici,  saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Odbor za vanjsku politiku proveli su raspravu o Izvješću o iračkoj krizi  koje su podnijeli predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivica Račan i ministar vanjskih poslova Tonino Picula.

Sjednici su, uz članove odbora, prisustvovali i predsjednik i potpredsjednici Hrvatskog sabora, predsjednici pojedinih klubova zastupnika te zainteresirani zastupnici.

U odvojenom izjašnjavanju, članovi Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost poduprli su (6 glasova «za» i 3 «suzdržana» stajalište Vlade o iračkoj krizi, od 13. veljače ove godine.

Stajališta Vlade nisu dobila podršku Odbora za vanjsku politiku (za potporu je bilo pet pripadnika stranaka koalicije, zastupnici HDZ-a, HSP-a, DC-a i HB-a bili su suzdržani, a dva člana HSLS-a glasovala su protiv).

Vlada Republike Hrvatske i dalje treba pratiti sva zbivanja u vezi s iračkom krizom i o tome stalno obavještavati odbore za vanjsku i za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Odbori će prosuditi jesu li nastupili razlozi zbog kojih bi bilo nužno provesti raspravu na plenarnoj sjednici i to predložiti predsjedniku Hrvatskoga sabora. 
 


Posjet izaslanstva iranskog parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku Hrvatskom saboru

(10. veljače 2003.) U uzvratnom posjetu Hrvatskom saboru bilo je izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku Iranskog parlamenta, predvođeno Mohsenom Mirdamadijem, predsjednikom Odbora. U razgovoru s dr. Zdravkom Tomcem, predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku, i članovima Odbora, gosti su upoznati s ustrojem Hrvatskog sabora i političkim životom u Hrvatskoj. U Iranskom parlamentu političke stranke su podijeljenje na reformiste, koji su u većini, i konzervativne. Razmatrajući aktualno pitanje rata u Iraku oba izaslanstva su se suglasila kako treba ustrajati na mirnom rješenju i razoružanju jer bi se vojni sukob mogao proširiti i imati teške posljedice za čitav svijet. Ukazano je na odlučnu ulogu UN koja se ne smije zaobići jer bi to narušilo svjetski poredak i ugrozilo razvitak demokracije.

Naglašeno je da međuparlamentarna suradnja doprinosi razumjevanju i razmjeni iskustava i saborskom izaslanstvu je upućen poziv da ponovno posjeti Iran.


Posjet izaslanstva parlamentarne skupštine OESS-a Hrvatskom saboru

(10. veljače 2003.) Hrvatski sabor posjetilo je izaslanstvo Parlamentarne skupštine OESS-a na čelu s Ritom Süssmuth, potpredsjednicom skupštine.

Najprije su razgovarali s dr. Zdravkom Tomcem, potpredsjednikom Sabora i članovima izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a. Dr. Tomac ih je informirao o tome što Hrvatska poduzima da bi individualno ušla u EU, kao i sa stanjem u regiji. Istaknuo je da je Hrvatska sada u stanju sama rješavati svoje probleme i da bi rad misije OESS-a u Hrvatskoj trebalo privoditi završetku. Obavijestio je goste o značajnim koracima: donošenjem Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, Zakona o HRT-u, te o problemu povratka izbjeglica koji je vezan uz financijske mogućnosti. Naglašeno je da za stanje u novinama odgovaraju strani vlasnici tih medija.

U razgovoru s Lukom Trconićem i članovima Odbora za pravosuđe razmotreno je stanje u sudstvu, te je ukazano na pozitivne promjene. Vode se kazneni postupci za zločine počinjene u Domovinskom ratu, a pristupilo se i reformi pravosuđa.

Dr. Mate Granić, predsjednik Odbora za europske integracije, je izaslanstvo OESS-a informirao o radu i ulozi Odbora. Istaknuo je kako u Hrvatskoj postoji jedinstvenost u pogledu članstva u EU, kao i da će Hrvatska ispuniti obveze koje su uvjet za to članstvo, te da je problem poljoprivreda koja nije restruktuirana.

S gostima je razgovarao i mr. Mato Arlović, potpredsjednik Sabora. Govorilo se o povratku izbjeglica, pitanjima njihova državljanstva, podacima o gospodarskom položaju Hrvatske i pozitivnim pomacima. Također je mr. Arlović iznio pitanje lokalne i regionalne samouprave i ukazao na teškoće u reformi pravosuđa.

Potpredsjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Jadranka Reihl Kir s članovima Odbora razgovarali su s izaslanstvom OESS-a o stanju ljudskih prava i promjeni zakona na tom području. Ukazano je na složenost povratka izbjeglica za koje postoji politička volja ali valja još riješiti niz problema. Spomenut je i problem s Romima i rješenja koja se pripremaju.

   


Hrvatski sabor 2018. Pravne napomene
Powered by iSite