.png)
Zagreb – Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održao je u petak sjednicu posvećenu 70. godišnjici usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima, uoči obilježavanja 10. prosinca - Međunarodnog dana ljudskih prava.
Na sjednici su nazočili pučka pravobraniteljica Lora Vidović, zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik, predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Ministarstva zdravstva, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, Savjeta za nacionalne manjine, predstavnici UNHCR-a i UNICEF-a, Kuće ljudskih prava, Hrvatskog pravnog centra, Isusovačke službe za izbjeglice, Udruge za samozastupanje te ugledni stručnjaci s područja ljudskih prava.
Predsjednik Odbora Milorad Pupovac naglasio je da je Opća deklaracija o ljudskim pravima nastala kao odgovor na nemile događaje koji su se događali tijekom II. svjetskog rata i prvi je međunarodni dokument u području zaštite ljudskih prava. Dodao je kako je Deklaracija utjecala na sustav vrijednosti prava pojedinca i demokratizaciju društva koje baštinimo i danas.
Potpredsjednik sabora i član Odbora Furio Radin istaknuo je da Deklaracija predstavlja evoluciju u zaštiti ljudskih prava. – Njihov razvoj može se pratiti od Magne Carte preko francuskih i američkih deklaracija o pravima čovjeka, podsjetio je Radin. Istaknuo je da je Deklaracija prvi općeprihvaćen međunarodni dokument koji istodobno nije utemeljen na vjerskim ili filozofskim pretpostavkama, a njezinim usvajanjem stavlja se u središte pravo pojedinca neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi ili društvenom položaju.
- Opća deklaracija donesena je prije 70 godina, no vratimo li se u sadašnjost, sasvim je opravdano postaviti pitanje bi li ona danas mogla biti usvojena, kazala je pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Istaknula je da se nalazimo u vremenu rastućeg populizma koji diljem Europe, ali i šire, narušava temeljne vrijednosti demokracije, vladavine prava, zaštitu ljudskih prava te ugrožava neovisnost i snagu institucija koje te vrijednosti čuvaju.
Profesor Ivan Šimonović naglasio je da se ne radi o običnom dokumentu niti običnoj obljetnici te da Deklaracija nije imala obvezujuću pravnu snagu, no utjecala je na usvajanje obveze svih država koje su trideset načela Deklaracije implementirale na različite načine u svoje nacionalno zakonodavstvo. Osvrnuo se na izazove s kojima se suočava međunarodna zajednica poput globalizacije, pojave terorizma, promjene u odnosu na globalne moći, ističući pojavu izolacionizama. - Vodeći se načelima Deklaracije, globalizacija se ne može zaustaviti, međutim njome se može u svakom pogledu upravljati, kazao je Šimonović.
Zaključno je istaknuto da je Opća deklaracija o ljudskim pravima povijesni dokument koji je odigrao značajnu ulogu u podizanju razine zaštitite ljudskih prava, a jubilarna obljetnica Opće deklaracije o ljudskim pravima prigoda koja se treba dostojno obilježiti kako bi se istaknula važnost odrastanja u zajednici koja u svakodnevnom životu promiče zaštitu ljudskih prava.