.png)
Zagreb - Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku u petak je na tematskoj sjednici raspravljao o problemu endometrioze u Hrvatskoj.
O tome kako poboljšati pristup ovoj bolesti, kakvi su suvremeni zahtjevi i potrebe njezina liječenja govorili su predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predstavnika iz reda stručnjaka specijalista ginekologije, opstetricije i fetalne medicine te predstavnice udruge žena oboljelih od endometrioze.
–Današnju tematsku sjednicu sazvali smo na inicijativu Udruge žena oboljelih od endometrioze „Ja sam 1 od 10“ kako bismo čuli više o endometriozi, bolesti od koje boluje jedna od deset žena te da bismo čuli više o mogućim razlozima zašto je u prosjeku potrebno tako puno vremena kako bi se endometrioza dijagnosticirala, rekla je uvodno predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac te dodala kako je to bolest s mnogo lica koju ponekad nije lako prepoznati, a ženama, među ostalim, godinama uzrokuje nesnosne bolove, dovodi do ponavljajućih operacija i uzrokuje neplodnost.
Problematiku endometrioze kao medicinskog problema pobliže je predstavila specijalizantica ginekologije i opstetricije Klinike za ženske bolesti i porode Vendy Zajec koja je naglasila kako između 21 i 65 posto žena s problemom neplodnosti ima endometriozu, a tek 2 do 10 posto žena s endometriozom može zatrudnjeti u jednom ciklusu. Iznijela je podatak kako u Hrvatskoj od endometrioze boluje više od 90 000 žena te kao najveći problem s liječničke strane navela je kasno postavljanje kliničke sumnje na endometriozu. –Prosječno trajanje simptoma od dijagnoze endometrioze je 9 godina, rekla je Zajec te dodala da uz to postoje i drugi problemi kao što su podcjenjivanje stanja kod ginekoloških pregleda, osjetljivosti i kompleksnosti operativnih zahvata koji nerijetko uključuju više specijalizacija kao i činjenice da žene nemaju adekvatnu hormonsku terapiju. –Ne postoji lijek za endometriozu, a ženama se daju kontracepcijske pilule koje su njima jedini lijek, istaknula je Zajec te upozorila na probleme kirurškog odstranjivanja endometrioze kojim se narušavaju mogućnosti za trudnoću jer se odstranjuje i dio zdravog tkiva.
Predstavila je i djelatnosti Referentnog centra Ministarstva zdravstva za endometriozu Klinike za ženske bolesti i porode te tim liječnika koji se bavi ovim problemom naglašavajući kako nedostaje liječnika sa subspecijalizacijom iz ovog područja. –U Petrovoj imamo jednog liječnika, doktora Ćorića, koji se bavi ovim operacijama i radi u ekspertnoj Ambulanti za endometriozu koja je osnovana 2020. godine, rekla je Zajec te dodala kako od 2017. godine postoji i Hrvatsko društvo za endometriozu koje radi na sustavnoj edukaciji i pomoći u oživljavanju timova i centara za ovu bolest. Zajec je također predstavila i glavne ciljeve pristupa pacijenticama i njihovoga liječenja naglasivši kako se prvenstveno trebaju osnažiti timovi Referentnog centra, ali i stvaranje regionalnih centara na razini cijele Hrvatske koji bi se na subspecijalističkoj razini bavili endometriozom. – Uz sustavnu edukaciju, dovoljan broj subspecijalizacija, potrebe promjene vrednovanja i financiranja operacija endometrioze, potrebna je veća skrb i njega pacijentica putem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uvrštavanje endometrioze u kronične bolesti kao i formiranje registra pacijentica, zaključila je Zajec.
Predsjednica i dopredsjednica Udruge žena oboljelih od endometrioze „Ja sam 1 od 10“ Valerija Đurđević i Nika Bašić Bunić predstavile su ovu inicijativu koja je prerasla u udrugu te iznijele osobna i emotivna iskustva dugogodišnje borbe s ovom bolešću, kao i iskustva drugih žena u Hrvatskoj. Đurđević je istaknula neke od problema poput činjenice da ova bolest nije klasificirana kao kronična bolest, da ne postoje ni Strategija ni Nacionalni plan prevencije i pravilnog liječenja endometrioze, da šira javnost, pa ni same žene, nisu u dovoljnoj mjeri osviještene o ovome problemu te da, iako postoji mjesec svjesnosti o endometriozi (ožujak), u Hrvatskoj ne postoji službeni Dan podizanja svijesti o ovoj bolesti. –Stoga ćemo uputiti službeni zahtjev da se 1. ožujka proglasi Danom borbe protiv endometrioze kojim ćemo nastojati podizati svijest i senzibilizirati javnosti o ovoj bolesti, kazala je Đurđević te dodatno ukazala na kompleksnost ove bolesti ističući kako ona znatno utječe na kvalitetu života, uzrokuje tjelesna oštećenja, u nekim slučajevima nesposobnost za rad te može utjecati i na mentalno zdravlje.
Govoreći o iskustvima žena Đurđević i Bašić Bunić su se posebno osvrnule na potrebu bolje sustavne skrbi osnaživanjem bolničkih potencijala, da im se omogući temeljita obrada uz suvremene kirurške pristupe, da im se pruži psihološka potpora navodeći kako se među oboljelima ženama javljaju problemi vezani uz stigmu i sram, sekundarnu viktimizaciju, te su izložene psihološkim traumama, da se lijekovi izdaju na teret HZZO-a, odobre bolovanja, poveća broj IVF postupaka za oboljele žene koje su suočavaju s neplodnošću i druge. –To su samo neki od ciljeva udruge kojima nastojimo pomoći ženama koje boluju od endometrioze i zahvaljujemo na ovoj prilici da približimo javnosti kako se s ovom bolesti živi, zaključila je Đurđević.
Predstavnica Ministarstva zdravstva Vera Katalinić Janković izrazila je potporu aktivnostima, ciljevima i iskoracima udruge „Ja sam 1 od 10“ kao i nastojanjima da se ovoj bolesti dodijeli mjesto koje joj i pripada naglašavajući kako će Ministarstvo zdravstva, u okvirima svoje nadležnosti, pružiti potrebnu potporu i pomoć u promicanju i otkrivanju ove bolesti kao i njezinoga liječenja. Irena Barišić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dala je podatke o hospitaliziranim ženama u posljednjih 5 godina navodeći kako je zbog endometrioze na bolničkome liječenju u prosjeku završilo 480 žena godišnje, a u dnevnim bolnicama 36 žena godišnje. –Prema podacima baze Centralnog zdravstvenog informatičkog sustava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti godišnje je u Hrvatskoj prosječno 3700 žena s dijagnozom endometrioze od čega 95 posto u generativnoj dobi od 15 do 49 godina, rekla je Barišić.
Predstavnica Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje Tatjana Pandak dala je podršku nastojanjima senzibilizacije javnosti o ovoj bolesti navodeći posebnu podršku osnivanju referentnih centara izvrsnosti, dok je Jelena Vrkljan dala preporuke na koji način iskoristiti modele vrednovanja i plaćanja operativnih zahvata endometrioze kao i rješavanja problema nadoplate lijekova za endometriozu.
Nakon rasprave je, među ostalim, zaključeno kako će Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku podržati inicijativu proglašenja 1. ožujka Danom podizanja svijesti o endometriozi u Hrvatskoj.