Održana sjednica Odbora za ravnopravnost spolova o porastu nasilja u obitelji u vrijeme korona-krize

Zagreb – Odbor za ravnopravnost spolova održao je u utorak, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenog, sjednicu na kojoj se raspravljalo o porastu nasilja u obitelji u vrijeme korona-krize. 

U raspravu se videokonferencijskim putem uključio izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor koji je govorio o izraelskim iskustvima. Istaknuo je aktivnosti centara za žrtve nasilja u Izraelu koji posljednjih godina organiziraju povorke s ciljem podizanja svijesti javnosti o problemu nasilja nad ženama. Predstavio je i primjer mjere reagiranja na nasilje u novim okolnostima, takozvani tihi poziv, koji ženama u slučaju nasilja omogućava slanje tekstualne poruke ukoliko ne mogu ostvariti telefonski poziv. Veleposlanik je rekao kako nasilje u obitelji, posebice nasilje nad ženama ima tendenciju pogoršanja u situacijama krize i stresa. – Podaci u Izraelu pokazuju da se nasilje nad ženama i djevojkama, a posebno obiteljsko nasilje, od izbijanja pandemije povećalo i intenziviralo, rekao je Mor. 

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić govorila je o izrazitom povećanju broja kaznenih djela nasilja u obitelji u Hrvatskoj. Istaknula je kako sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i prijeđe u sferu kaznenog zakonodavstva. Selak Raspudić je upozorila na činjenicu kako se podaci o nasilju u obitelji u vrijeme korona-krize koje je Odbor prikupio od organizacija civilnog društva uvelike razlikuju od podataka MUP-a. – Gotovo sve organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom žrtava obiteljskog nasilja i koje su Odboru dostavile podatke govore da je zabilježen značajan porast prijava nasilja u razdoblju od početka ožujka do kraja listopada ove godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, rekla je Selak Raspudić. Iznijela je i podatak kako su neka skloništa u vrijeme korona-krize bila u potpunosti popunjena te nisu mogla primati nove korisnike. 
Predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova Anita Matijević rekla je kako Ministarstvo raspolaže podacima prema kojima se u vremenskom razdoblju od travnja do rujna 2020. godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ukupni broj počinitelja smanjio za 11,2 posto, a žrtava za 6,3 posto. S druge strane, kako je istaknula Matijević, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen je porast kaznenih djela nasilja u obitelji za 43,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Naglasila je kako se ne može govoriti o ukupnom porastu nasilničkih ponašanja u obitelji već da se zaštita žrtava nasilja u obitelji sve više ostvaruje u okviru kaznenog zakonodavstva. –Veći broj kaznenih prijava rezultat je napora policijskih službenika u senzibilizaciji i edukaciji u svrhu prepoznavanja i pravilne kvalifikacije određenih ponašanja kroz kazneno-pravnu umjesto prekršajno-pravne reakcije na koji način se počiniteljima šalje jasna poruka o stavu države prema nasilju u obitelji, zaključila je Matijević.

Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević istaknuo je kako je utvrđeno da je od 2015. godine, kada je u Kazneni zakon vraćeno kazneno djelo nasilja u obitelji, ono u kontinuiranom i značajnom porastu, dok prekršajne prijave kontinuirano padaju. Tamara Šterk, pomoćnica ravnateljice Ureda za ravnopravnost spolova istaknula je kako je pandemija pokazala koliko su države zapravo nespremne u potpunosti zaštiti žrtve nasilja te iznijela podatak o tome kako su sve zemlje EU uvele mjere za žrtve nasilja za vrijeme pandemije. Kako je istaknula, Irska, Španjolska i Litva imaju posebne Nacionalne planove za borbu protiv nasilja, dok je nekoliko zemalja donijelo zakonsku regulativu kojom se skloništa i SOS linije proglašavaju temeljenim uslugama koje su otvorene cijelo vrijeme. 

U nastavku sjednice razgovaralo se o važnosti prevencije, senzibilizaciji društva i edukaciji službenika, ali i potrebi da se s problemom nasilja u obitelji upoznaju i učenici kroz građanski odgoj. Na kraju sjednice je predstavljen jednoglasno usuglašeni zaključak s prijedlozima Odbora za ravnopravnost spolova kojima se ukazuje na važnost procesuiranja slučajeva obiteljskog nasilja koje bi trebalo imati prioritet, s naglaskom na ubrzanje sudskih postupaka. U prijedlozima se poziva hrvatsku Vladu da osigura stambene kapacitete iz nekretnina u vlasništvu Hrvatske za privremeno, hitno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja koje su zbog pandemije korona-virusa dodatno izložene nasilju, budući da skloništa za žene žrtve nasilja nemaju kapaciteta za njihov primitak, posebno imajući u vidu nužnost izolacije žrtava ukoliko postoji sumnja na zarazu korona-virusom. 

U zaključku također stoji kako Odbor potiče Vladu da dodatno unaprijedi rad ministarstava nadležnih za borbu protiv nasilja u obitelji kroz ulaganje u stručne kadrove te poziva Nacionalni pozivni centar s SOS linijama da podnese Odboru izvješće s podacima o broju prijavljenog obiteljskog nasilja od početka rada linija. Osim toga, zaključkom se predlaže i uvođenje dodatnih načina prijave nasilja kojima bi se žrtvama olakšalo anonimno prijavljivanje u okolnostima kada nisu u mogućnosti izravno prijaviti nasilje putem aplikacija za prijavu nasilja korištenjem kodne riječi u komunikaciji s liječnicima i ljekarnicima te se predlaže Ministarstvu unutarnjih poslova da vrijedan alat na web stranici aplikaciju Kalendar nasilja unaprijedi mjesečnim prikazom podataka kako bi javnosti bila lakše dostupna usporedna analiza različitih razdoblja tijekom proteklih godina.