.png)
Zagreb – Saborski Odbor za vanjsku politiku i Odbor za europske poslove održali su zajedničku sjednicu posvećenu temi proširenja Europske unije u svjetlu hrvatske vanjske politike. Uz stalne i vanjske članove dvaju odbora sjednici su nazočili predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač osvrnuo se na početku sjednice na nedavno donesenu strategiju Europske komisije za „vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu suradnju EU-a sa zapadnim Balkanom“ u kojoj je EK iznijela inicijative za nastavak proširenja EU-a na zemlje ovoga dijela Europe i dala im potporu u provođenju potrebnih reformi. – Potrebno je istaknuti ono, kazao je Kovač, na što Republika Hrvatska stavlja naglasak u vezi s proširenjem na zemlje susjedstva.
O elementima hrvatske vanjske politike vezanim uz proširenje EU-a govorio je pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Boris Grigić koji je pritom istaknuo da Hrvatska podržava proces proširenja koji je od strateške važnosti i za EU i za Hrvatsku. – Isto tako, kazao je, Hrvatska mora insistirati na tome da države koje su otvorile pregovore ispune potrebne kriterije, a krajnji cilj je transformacija društva u državama koje ulaze u Europsku uniju. Grigić je također dao prikaz napretka pojedinih zemalja kandidata u procesu pregovaranja, pri čemu je istaknuo Crnu Goru koja je do sada otvorila 30 i zatvorila 3 poglavlja. – Europska komisija kao okvirni datum mogućega ulaska u EU pojedinih država zapadnog Balkana navodi 2025. godinu, kazao je Grigić te podsjetio da se ocjenjuje isključivo individualni napredak svake pojedine zemlje.
Predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević govoreći o hrvatskim nacionalnim interesima u novom valu proširenja izdvojio je hrvatske gospodarske interese te uključivanje Hrvatske u važne infrastrukturne i energetske projekte u ovom dijelu Europe.
Sudionici sjednice posebno su se osvrnuli na položaj pripadnika hrvatskoga naroda u susjednim zemljama, posebno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji kao važnom kriteriju o kojemu Hrvatska, kao članica EU-a, treba voditi računa u ocjenjivanju napretka tih zemalja u procesu pregovaranja. Spomenut je također i novi kriterij pregovaračkog okvira EU-a prema kojemu niti jedna država neće moći ući u Europsku uniju prije nego riješi svoja granična pitanja.