.png)
Bruxelles - Član Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Veljko Kajtazi sudjelovao je na međuparlamentarnom sastanku u organizaciji Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta pod nazivom „Aspekti temeljnih prava uključivanja Roma i borba protiv anticiganizma“.
Europsko vijeće u lipnju 2011. podržalo je Okvir Europske unije za nacionalne strategije uključivanja Roma do 2020. koji je usmjeren na četiri ključna područja: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje. Europska komisija protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe u svojoj Općoj preporuci politike br. 13 definirala je pojam „anticiganizam“ kao „posebnu vrstu rasizma, ideologiju koja se temelji na rasnoj superiornosti, oblik dehumanizacije i institucionalnog rasizma potpirivanog povijesnom diskriminacijom koja se izražava, među ostalim, nasiljem, govorom mržnje, izrabljivanjem, stigmatizacijom i najočitijim oblikom diskriminacije.“
Skup je okupio zastupnike nacionalnih parlamenata država članica Europske unije i Europskog parlamenta te predstavnike institucija i agencija Europske unije, međunarodnih organizacija, civilnog društva i akademske zajednice u cilju razmjene mišljenja i iskustva glede provedbe strategija za uključivanje Roma i utjecaja koji antiromstvo, odnosno širi pojam „anticiganizam“ kao posebna vrsta rasizma i netolerancije protiv Roma, ima na njihovo uključivanje u sve sfere društva.
Tijekom sastanka izražena je potpora prijedlogu Europskog parlamenta kojim se poziva Europsku komisiju da radi stvaranja ključnog uzajamnog povjerenja osnuje povjerenstvo za istinu i pomirbu na razini Europske unije, da prizna progon, isključivanje i nepriznavanje Roma tijekom stoljeća, da to zabilježi u službenoj bijeloj knjizi te da u provođenju tih zadaća surađuje s Europskim parlamentom i romskim stručnjacima.
Kajtazi je, kao jedan od ključnih govornika, sudjelovao u raspravi o unapređivanju strategija za uključivanje Roma te borbi protiv antiromstva. Iz perspektive zastupnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj informirao je nazočne o suradnji s hrvatskom Vladom i donesenim strateškim dokumentima za integraciju Roma. Naglasio je kako su dokumenti odlično detektirali probleme Roma no kako postoje nedostatci u provedbi te izostanak političke odgovornosti zbog neprovedbe.
Kajtazi smatra da bi se Europska unija i države članice trebale više usredotočiti na „goruće probleme“, prije svega otvaranje mogućnosti za značajne infrastrukturne projekte i programe izravne pomoći pojedincima, osobito mladima, dok bi Europska komisija trebala pokazati veću fleksibilnost u pogledu projekata za uključivanje Roma.
- Fokus bi s kratkoročnih soft-projekata koji su usmjereni na neformalno obrazovanje Roma, iz čega vrlo rijetko dolazi do uključivanja na tržište rada, trebalo premjestiti na konkretne projekte usmjerene na unapređenje životnog okružja u kojemu se Romi nalaze, istaknuo je Kajtazi. Zaključno je rekao da se za detektirane probleme s kojima se suočava romska zajednica trebaju ponuditi jasna rješenja, rokovi, financijska i politička odgovornost.