Naslovnica
Naslovnica Naslovnica
Naslovna
Mapa weba
English

Kontakt:


Hrvatski sabor
Trg sv. Marka 6
10 000 Zagreb

Tel.: 01/45 69 222
e-mail:
mediji@sabor.hr

         gradjani@sabor.hr

Izvješće Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 6. sjednici, održanoj 11. ožujka 2016. godine, Prijedlog  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavljajući Prijedlog Državnog proračuna za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu, istaknuto je kako su ukupni prihodi Državnog proračuna u 2016. projektirani u iznosu od 114,9 milijardi kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 122,4 milijarde kuna, čime je manjak Državnog proračuna planiran u iznosu od 7,5 milijardi kuna ili 2,2% BDP-a.

Na poziciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta predviđena su sredstva u iznosu od 13.784.821.389 milijardi kuna za 2016. godinu što predstavlja 158.136.727 milijuna manje u odnosu na prošlu godinu, dok su na poziciji Ministarstva kulture predviđena sredstva u iznosu od 923.945.670 milijuna kuna što je 32.567.893 manje. Isto tako, Prijedlogom proračuna za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti predviđeno je povećanje sredstava, te ona prema Prijedlogu proračuna za 2016. godinu iznose 66.173.704 milijuna kuna što predstavlja 2.151.204 mil. kuna više u odnosu na 2015. godinu.  

Odbor smatra da je smanjenje proračunskih sredstava na poziciji MZOS-a, odnosno za znanost i visoko obrazovanje štetno za Republiku Hrvatsku, budući da ulaganja u znanost i visoko obrazovanje predstavljaju čimbenik gospodarskog razvoja svake zemlje. Republika Hrvatska je jedina tranzicijska zemlja koja je u vrijeme ekonomske krize smanjila izdvajanja za znanost i istraživanje, čak je i Bugarska kao jedna od najnerazvijenijih zemalja Europske unije povećala svoja izdavanja za istraživanje i razvoj u razdoblju ekonomske krize. Isto tako, Slovenija je kao nama susjedna zemlja taj postotak postupno povećavala u razdoblju ekonomske krize na 2,38% BDP-a i njihovo izdvajanje za istraživanje i razvoj tri puta je veći od Hrvatskog. Prema tome, zauzeto je stajalište kako bi smanjivanje ulaganja u znanost moglo imati dalakosežne negativne posljedice za razvoj Republike Hrvatske.

Isto tako, Hrvatska zaklada za znanost zauzima središnje mjesto u financiranju znanstvenih istraživanja u Republici Hrvatskoj, a projekcijama Proračuna za 2017. i 2018. godinu za Zakladu sredstva ostaju gotovo ista, dok se istovremeno broj financiranih projekata povećava na 100 projekata godišnje, što upućuje na zaključak da bi se gotovo istim sredstvima godišnje trebalo financirati 100 projekata više.

Naime, Zaklada već u ovom trenutku ima ugovorne obveze za projekte koji se već financiraju na razini od 99.000.000 milijuna kuna, a odobrena stavka za 2016. godinu iznosi 80.624.000 milijuna kuna, pa se postavlja pitanje kako će Zaklada pokriti već ugovorne obveze, a uz to uz gotovo ista sredstva povećati broj financiranih projekata za njih 100 u sljedeće dvije godine. Isto tako, za ugovaranje novih istraživačkih projekata u uvjetima kada se ne mogu pokriti niti već ugovorenih projekti nema baš nikakvih mogućnosti, a isto stanje ostaje i u predviđanjima za 2017. i 2018. godinu. To znači da na nacionalnoj razini u sljedećem trogodišnjem razdoblju ne možemo računati na napredak u financiranju znanstvenih istraživanja i razvoja u Republici Hrvatskoj.

Također, postojećim financiranjem smanjuje se i konkurentnost hrvatskih znanstvenika pri apliciranju na europske znanstvene projekte, budući da je riječ o kompetativnim projektima koje dobivaju samo oni znanstvenici koji postižu vrhunske rezultate u svom području, a oni se ne mogu postići uz neadekvatno nacionalno financiranje. Europski projekti nisu temelj znanstvene politike niti jedne zemlje nego su njena nadogradnja, neadekvatnim financiranjem znanosti i istraživanja na nacionalnoj razini smanjuje se konkurentnost hrvatskih znanstvenika i njihova mogućnost da iskoriste te fondove i dodatno unaprijede hrvatsku znanost.

Tako je jedan od primjera koji ilustrira ovu situaciju da iznos od 19.000.000 milijuna kuna koje će Zaklada dobiti od Ministarstva za zaštitu okoliša za projekte istraživanja vezanih uz klimatske promjene. U ovom trenutku klimatske promjene nisu od nacionalno-znanstvenog interesa, ali je svakako poželjno da se hrvatski znanstvenici uključe u navedena istraživanja. Naime, problem je što Republika Hrvatska ima premali broj znanstvenika koji bi se mogli uključiti u ta istraživanja, a ta su sredstva strogo namjenska i mogu se iskoristiti samo za taj vid istraživanja pa će zasigurno veliki dio sredstava ostati neiskorišten. Ta sredstva će se pribrojiti sumi od oko 80.000.000 milijuna kuna koja su predviđena za sva ostala znanstvena istraživanja u Republici Hrvatskoj i to će sliku o financiranju znanstvenih istraživanja u Republici Hrvatskoj učiniti ljepšom, ali sasvim nerealno. S tim u svezi, sugerirano je predlagatelju da iznađe rješenja za poboljšanje modela za financiranje Zaklade, a time i znanstveno-istraživačkog rada.

Zaklada trenutno financira znanstveno-istraživački rad oko 40 % znanstvenika u Republici Hrvatskoj što znači da više od 50% znanstvenika ne radi na znanstvenim istraživanjima u punom opsegu nego im se osigurava samo „hladni pogon“. Navedena konstatacija dovodi nas do zaključka da polovica od najobrazovanijeg stanovništva Hrvatske u ovom trenutku ne doprinosi njenom razvoju u opsegu koji je za očekivati od akademske zajednice, ali ne svojom krivicom budući da je to posljedica nedostatka osnovnih uvjeta za njihov rad, odnosno nefinaciranje znanstveno-istraživačkih projekata na potrebnoj razini.

Također, sugerirano je predlagatelju da sredstva za prijevoz učenika treba povećati budući da smanjenje sredstava za tu namjenu može onemogućiti pohađanje nastave učenika i to posebno iz manje razvijenih područja, a time se predtercijalno obrazovanje čini nejednako dostupno svima. To može imati dalekosežne posljedice za Hrvatsku jer je pristup obrazovanju i onako u sve većoj mjeri dostupan bogatijem sloju stanovništva. To znači da će ovu zemlju jednog dana voditi ljudi s diplomama ali ne nužno i oni najsposobniji jer veliki dio populacije ovakvom politikom isključujemo iz obrazovnog sustava.

Isto tako, istaknuta je primjedba na stavku proračuna koja se odnosi na financiranje znanstvene opreme odnosno višegodišnje neulaganje potrebnih sredstava, s obzirom da imamo zastarjelu znanstvenu opremu koja onemogućuje konkurentnost hrvatskih znanstvenika za povlačenje sredstava iz europskih fondova.

U pokušaju da se do nove znanstvene opreme dođe kroz infrastrukturne fondove Europske unije u sklopu izgradnje novih objekata, kao što je npr. Centar za napredne materijale i nanotehnologiju ispriječila se neučinkovita državna administracija i nemogućnost da se riješe imovinsko-pravni odnosi nad zemljištem, kao i ne integriranost sveučilišta.

U raspravi je izneseno da će ove godine iz Državnog proračuna biti izdvojeno gotovo 20 milijuna kuna samo za zaposlene Sveučilište Sjever koje broji nešto više od 3 000 studenata u odnosu na Sveučilište u Zagrebu koje broji više od 63 000 studenata.  Nedavno otvaranje Sveučilišta Sjever bilo je političko pitanje, a ne pitanje potrebe otvaranja novog Sveučilišta koje je 50 km udaljeno od Zagreba. Time je nepotrebno opterećen Državni proračun i sredstva koja bi smo danas mogli usmjeriti na istraživanje i razvoj na već postojećim sveučilištima koje ionako imamo veći broj u odnosu na broj stanovnika nego druge države, poput Italije, Španjolske, Velike Britanije, Mađarske i niz drugih zemalja. 

Također, u raspravi otvorilo se i niz drugih pitanja koja će imati nepovoljan utjecaj na razvoj znanosti i obrazovanja, kao što su pitanje smanjenja sredstava za izdavanje domaćih znanstvenih časopisa, neadekvatno financiranje novih doktoranada koji bi se zaposlili u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
Isto tako, u raspravi je ukazano na problematiku prenamjene sredstava za obrazovanje romske nacionalne manjine pri čemu se podsjetilo na amandman koji je usvojen u Hrvatskome saboru na prijedlog Državnog proračuna za 2014. godinu, a odnosio se na prenamjenu sredstava u svrhu obrazovanja odraslih osoba romske nacionalne manjine, odnosno plaćanje školarina pučkim otvorenim učilištima.

Također, u dijelu rasprave o proračunu Ministarstva kulture mišljenje je članova Odbora da se smanjenjem sredstava negativno utjecalo na razvoj audio-vizualne djelatnosti i na zaštitu spomenika kulture. 


Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 ZA i 3 SUZDRŽANA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU
S PROJEKCIJAMA ZA 2017. I 2018. GODINU

 

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je  prof. dr. sc. Gordana Rusak, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
 


                                                                                                PREDSJEDNICA

prof. dr. sc. Gordana Rusak


 

   


Hrvatski sabor 2017. Pravne napomene
Impressum
Powered by iSite