Izvješće Odbora za ravnopravnost spolova s rasprave o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2014. godinu
 

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 34. sjednici održanoj 27. svibnja 2015. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 31. ožujka 2015. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom Izvješću.

Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2014. godinu sadrži aktivnosti institucije u području promicanja načela ravnopravnosti spolova. Izvješće ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa, spolne orijentacije i rodnog identiteta u područjima rada i zapošljavanja, obitelji (uključujući obiteljsko nasilje), obrazovanja, političke participacije i medija. Bez obzira što žene u Hrvatskoj čine natpolovičnu većinu stanovništva (52%), što su u većem postotku obrazovanije od muškaraca (60%) zapravo predstavljaju najveću društvenu skupinu koja je suočena sa diskriminacijom temeljem spola u društvenoj, javnoj i privatnoj sferi.  
Žene su i dalje podzastupljene u političkim strankama i na pozicijama političkog odlučivanja. Međutim pozitivni pomak vidljiv je u izborima za Europski parlament i izboru žene za prvu predsjednicu RH, obzirom da se politika tradicionalno smatra „muškim“ zanimanjem. Ujedno se primjećuje i napredak u uključivanju žena u oružane snage, policiju i sustav državne sigurnosti, dakle u područja koja su do sada također bila tretirana kao „muško“ područje.  Spolni stereotipi i seksizam vrlo su rašireni i ne smatraju se ozbiljnim problemom i velikom preprekom ostvarivanju stvarne ravnopravnosti spolova, mediji i dalje perpetuiraju spolne stereotipe te koriste uglavnom žensko tijelo kao objekt za privlačenje pažnje na druge sadržaje, što prvenstveno ide na štetu žena, ali posljedično i na štetu cijeloga društva.

Tijekom 2014. radilo se na ukupno 2.588 predmeta što predstavlja povećanje za 21,3% u odnosu na 2013. godinu. Zadržao se trend povećanja broja pritužbi (10,6%), koje se i dalje u pretežnom broju odnose na spolnu diskriminaciju, a najviše se pritužuju žene (72,6%). Najviše pritužbi odnosi se na ostvarivanje socijalne sigurnosti (39,3%) i radnih prava (30,3%) što čini značajni udio od 69,6%, zatim na javno informiranje i medije (6,1%), zdravstvenu zaštitu (2,8%) i dr. 

Po oblicima diskriminacije bilo je: 87,6% slučajeva izravne diskriminacije, 3 slučaja neizravne diskriminacije (0,7%), dok u 11,7% slučajeva nije utvrđen niti jedan oblik diskriminacije. Po osnovi diskriminacije bilo je temeljem: spola 79,7% slučajeva, spolne orijentacije 4,6%, bračnog i obiteljskog statusa 3,3%, rodnog identiteta i izražavanja 0,5%.
 
Pravobraniteljica je, postupajući po pritužbama i osobnoj inicijativi, uputila 570 pisanih preporuka, 115 upozorenja i 37 prijedloga3, inicirala pokretanje 1 prekršajne prijave i 2 kaznene prijave5, dala inicijativu za izmjenu 1 internog propisa.  Pravobraniteljica je utvrdila da se u visokom postotku od 94,83% slučajeva u potpunosti uvažavaju upozorenja/preporuke/prijedlozi koje je uputila tijelima javne vlasti svih razina, tijelima s javnim ovlastima i drugim pravnim i fizičkim osobama postupajući po primljenim pritužbama u predmetima u kojima je utvrdila diskriminaciju u području ravnopravnosti spolova. 

Pravobraniteljica je u izvještajnom razdoblju samostalno provela 7 istraživanja: 1. Zastupljenost žena i muškaraca na upravljačkim pozicijama u poslovnim subjektima u Republici Hrvatskoj - 500 tvrtki; 2. Zastupljenost žena i muškaraca na upravljačkim i rukovodećim pozicijama u poslovnim subjektima u Republici Hrvatskoj - 100 tvrtki (ta dva istraživanja dio su PROGRESS-projekta Dismantling the Glass Labyrinth – Equal Opportunity Access to Economic Decision-making in Croatia“); 3. Poteškoće u ostvarivanju susreta i druženja djeteta s roditeljem s kojim dijete ne živi;  4. Ovršni postupci radi predaje djeteta roditelju s kojim će živjeti i o ovršnim postupcima radi ostvarivanja susreta i druženja roditelja s djetetom; 5. Uvjeti i način rada studentskih pravobranitelja/ica u RH; 6. Istraživanje tiska i Internet portala iz aspekta ravnopravnosti spolova te 7. Praksa zdravstvenih ustanova u RH u osiguranju dostupnosti legalno induciranog pobačaja.  

Na kraju veoma opsežnog Izvješća koje se sastoji od 244 stranice (čemu treba pridodati i gotovo 100 stranica priloga koji donose opise slučajeva iz različitih područja: rad i zapošljavanje, nasilje u obitelji, kazneno djelo silovanja, roditeljska skrb, reproduktivno zdravlje, kao i analizu provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja te analizu provedbe mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova) pravobraniteljica daje 64 preporuke.

U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora pohvalili su Izvješće pravobraniteljice kao i rad institucije. Ukazano je na probleme posebno ranjivih skupina žena, primjerice žena u ruralnom području. Nadalje, istaknut je problem nedovoljne suradnje koordinatora u uredima državne uprave i županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova, ali su izneseni i primjeri dobre prakse pojedinih županijskih povjerenstava. Pohvaljen je napredak u senzibiliziranju i educiranju policijskih službenika te iznesena potreba za sveobuhvatnom i kontinuiranom edukacijom pravosudnih službenika. Ukazano je i na problem pristupa reproduktivnim pravima žena u kontekstu moguće kolizije s pravom liječnika na priziv savjesti.
Predstavnica ministarstva pravosuđa najavila je javnu raspravu o potpuno novom tekstu zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji te podsjetila da je najnovijim izmjenama Kaznenog zakona vraćeno posebno kazneno djelo nasilja u obitelji.

Zaključno je predsjednica Odbora istaknula da se prateći Izvješća pravobraniteljice iz godine u godinu, vide bitni pomaci, zamjetna je bolja suradnja pravobraniteljice s Ministarstvom unutarnje politike i Ministarstvom socijalne politike i mladih, kao i sve veća senzibiliziranost društva na problematiku obiteljskog nasilja.


Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

zaključak

1. Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2014. godinu.

Za izvjestiteljice na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Nansi Tireli, predsjednicu Odbora i Sonju König, potpredsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Nansi Tireli

 
Ispis stranice