Naslovnica
Naslovnica Naslovnica
Naslovna
Mapa weba
English

Kontakt:

Hrvatski sabor
Trg sv. Marka 6
10 000 Zagreb

Tel.: 01/45 69 222
e-mail:
mediji@sabor.hr
         gradjani@sabor.hr

 
Odbor za ravnopravnost spolova
 
Izvješće Odbora za ravnopravnost spolova s rasprave o Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2016. godinu

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 15. sjednici održanoj 4. listopada 2017. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2017. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom uvodno je predstavila Izvješće koje je vrlo opširno te sadrži čak 362 stranice. U 2016. godini pravobraniteljica primila 1392 pritužbe građana, od kojih je najviše pritužbi bilo u području pristupa dobrima i uslugama te se većinom radilo o propuštanju razumne prilagodbe kao oblika diskriminacije. U Republici Hrvatskoj ukupno je 203.365 žena s invaliditetom, od čega je najviše u dobi između 60 i 64 godina. Međutim, od 82.050 žena s invaliditetom u radno aktivnoj dobi samo ih je oko 6 tisuća zaposleno. Među podacima o ženama s invaliditetom u Hrvatskoj najviše zabrinjava činjenica o niskom stupnju obrazovanja žena s invaliditetom, što utječe na njihovu mogućnost zapošljavanja pa samim time i ekonomsku neovisnost i uključenost u zajednicu na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima. Naime, više od 76% od ukupnog broja žena s invaliditetom je bez osnovne škole, nema završenu osnovnu školu ili ima završenu samo osnovnu školu. Žene s invaliditetom u realizaciji temeljnog ljudskog prava na roditeljstvo nailaze na prepreke i predrasude društva, ali i institucija i struke. Žene s invaliditetom koje se ipak odluče roditi dijete suočavaju se sa nedostatkom konkretne potpore države, i to prvenstveno u području zdravstva. Stoga je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u partnerstvu s Udrugom roditelja u akciji RODA te Hrvatskim savezom slijepih i Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske tijekom 2015. i 2016. godine provela istraživanje na temu Majčinstvo i žene s invaliditetom, u kojem je sudjelovalo 120 žena s različitim vrstama fizičkih i senzornih oštećenja iz gotovo cijele Hrvatske. Cilj je bio istražiti u kojoj je mjeri hrvatsko društvo poticajno i pruža podršku ženama s invaliditetom koje žele postati ili već jesu majke. U pogledu dostupne i sustavne podrške, ali i neodgovorenih potreba majki s invaliditetom, rezultati istraživanja ukazuju na to da Hrvatska, iako potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, ne prepoznaje ranjivost trudnica i majki s invaliditetom. Nadalje, i u području reproduktivnog zdravlja stavljene su u nepovoljniji položaj, pogotovo žene s tjelesnim invaliditetom, budući da je za obavljanje ginekoloških pregleda potrebna posebna oprema. U čitavoj Republici Hrvatskoj samo je 262 ginekološka stola prilagođena ženama s tjelesnim invaliditetom. Pravobraniteljica ističe i da su pitanja reproduktivnih prava i spolnosti često tabu-tema. Zločini iz mržnje prema osobama s invaliditetom nisu prepoznati iako postoje.

Predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku istaknula je izuzetno zadovoljstvo suradnjom s institucijom pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

U raspravi koja je uslijedila predsjednik Odbora podsjetio je na nedavno održanu tematsku sjednicu o Položaju žena s invaliditetom u Republici Hrvatskoj na kojoj se govorilo o njihovoj višestrukoj diskriminaciji, nedovoljnoj dostupnosti usluga za žene s invaliditetom koje žive u ruralnim krajevima, suočavanju s predrasudama, neznanju o problematici žena s invaliditetom ne samo u širem društvu nego i u stručnim krugovima. Upozoreno je i na nedostatak statističkih podataka i istraživanja o ovoj problematici. Statistički podaci o diskriminaciji, nisu, kao u razvijenim zemljama Europe, razlučeni u odnosu na diskriminaciju osoba s invaliditetom. Na pitanje potpredsjednice Odbora uvažavaju li se preporuke pravobraniteljica je istaknula da se u pravilu dostavljaju odgovori, a u 30% slučajeva preporuke se uvažavaju. Članice Odbora zanimala su iskustva sa zapošljavanjem osoba s invaliditetom u privatnim stranim kompanijama. Pravobraniteljica je iznijela primjere društveno odgovornih kompanija, ali je iskazala žaljenje što osobe s invaliditetom imaju neadekvatno obrazovanje koje ne prati potrebe tržišta rada. Izneseno je mišljenje kako bi, posebice prilikom financiranja, trebalo napraviti distinkciju između udruga koje pomažu (primjerice osobama s invaliditetom) od udruga koje okupljaju hobiste. Pravobraniteljica je mišljenja da bi se država trebala odrediti smatra li udruge zagovaračima prava ili onima koje osiguravaju bitne životne potrebe. Smatra da kada je država već prepustila udrugama ono što je njezina društvena odgovornost, treba udrugama dati adekvatnu financijsku potporu. Po njezinom mišljenju o radu udruga ne bi trebale ovisiti osnovne životne potrebe osoba s invaliditetom. Na pitanje predsjednika Odbora primjećuje li poboljšanje od 2008. godine, pravobraniteljica je zaključila kako su pozitivni pomaci i napredak evidentni te da postoji dobra volja, koja, međutim, nije dovoljna.

Odbor je nakon provedene rasprave jednoglasno (10 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2016. godinu.

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora i Irenu Petrijevčanin Vuksanović, potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivan Vilibor Sinčić

   


Hrvatski sabor 2017. Pravne napomene
Impressum
Powered by iSite