Naslovnica
Naslovnica Naslovnica
Naslovna
Mapa weba
English

Kontakt:


Hrvatski sabor
Trg sv. Marka 6
10 000 Zagreb

Tel.: 01/45 69 222
e-mail:
mediji@sabor.hr
          gradjani@sabor.hr

Saborske povijesne zanimljivosti
 
Povijest  
Sabor u Zdencima 1478. godine

Zaključci Sabora u Zdencima 1478.Dolaskom Turaka na hrvatske granice nakon pada Bosne 1463. godine, njihovim stalnim pljačkaškim pohodima, ugroženost Slavonije rasla je iz dana u dan. Iz tog razloga mađarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin je 1472. priznao Slavoniji pravo da, radi jačanja vlastite obrane, ne plaća puni ratni porez nego samo polovicu.

Radi daljnjih obrambenih potreba Slavonije, kralj Matijaš Korvin je 18. listopada 1477. naložio da se zakaže održavanje slavonskog sabora. U tom nalogu, upućenom staležima Kraljevine Slavonije (Regnum Sclavoniae*), poručio je da se na poziv bana Ladislava Egervaryja "sakupe na saboru", dogovore o mjerama za obranu i izaberu svoga kapetana koji će surađivati s banom "kod obrane zemlje".

Ban Egervary je sazvao taj sabor za 20. siječnja 1478. u Zdencima.

Bio je to vrlo važan sabor jer su njegovi sudionici donijeli prvi poznati zakon o insurekciji (općem oružanom ustanku) u Slavoniji radi obrane od Turaka. U 18 odredaba toga zakona određeno je:

- da tko ima 25 kmetova, treba dati jednog konjanika i jednog pješaka. Konjanik mora biti "opremljen štitom, kopljem, tobolcem, lukom te dugim ili kratkim mačem". Pješak mora imati "štit, tobolac, luk, dugi ili kratki mač ili kratku sulicu". Kad se proglasi ratno stanje, svaki će "velikaš i plemić poći osobno u boj". Crkveni dostojanstvenici izuzeti su od obveze osobnog sudjelovanja u ratu. U boj nisu dužni ići ni "starci, dječaci, sirote i slabići", kao ni "oni koji su vezani zavjetom da se neće u dvoboju boriti", i to dotle dok im "taj zavjet traje". Oružani otpor "imade se voditi samo do Save, a ne dalje kako je to običaj kod vojevanja na Turke". Na banov proglas ratnog stanja svatko se treba staviti na zapovijed "k svome vođi županije". I "plemići jednoselci" moraju "osobno vojevati". Onima koji se ne odazovu bit će zaplijenjeni posjedi sve dotad "dok im kralj ne oprosti". Budući da plemići nisu mogli osigurati kapetanu "doličnu plaću i raspoložbu", tada nije izabran kapetan pa je ban, kao glavni vojskovođa, ostao do daljnjega bez toga pomoćnika.

Zbog ratnog stanja slavonski sabori su sazivani još mnogo puta u Bihaću, Zagrebu, Križevcima i Čazmi.


* Regnum Sclavoniae - Kraljevstvo Slavonije pojam je prvi put upotrijebljen u 13. stoljeću. Isprva je podrazumijevao samoupravnu zajednicu županija, koja je krajem 15. stoljeća prerasla u Kraljevinu Slavoniju. U njezinu su se sastavu nalazile Zagrebačka, Varaždinska, Križevačka i Virovitička županija.

  Autor: Internet redakcija  


Vaši prijedlozi
Predložite teme iz povijesti saborovanja:
RSS20
Hrvatski sabor 2017. Pravne napomene
Powered by iSite