Naslovnica
Naslovnica Naslovnica
Naslovna
Mapa weba
English

Kontakt:


Hrvatski sabor
Trg sv. Marka 6
10 000 Zagreb

Tel.: 01/45 69 222
e-mail:
mediji@sabor.hr
         gradjani@sabor.hr

Zastupnici 9. saziva
 
Arhiva izvješća o aktivnostima saborskih dužnosnika
 
 
Arhiva izvješća o aktivnostima saborskih zastupnika - studeni 2017.
 
Priopćenja  
6. 11. 2017.
U Saboru održana konferencija o upravljanju javnim dobrima u Republici Hrvatskoj

Zagreb -  U Hrvatskome saboru je u organizaciji potpredsjednika Hrvatskoga sabora Siniše Hajdaš Dončića i Centra za mirovne studije održana u ponedjeljak konferencija pod nazivom "Upravljanje javnim dobrima u Republici Hrvatskoj". 

Na konferenciji je, među ostalim, predstavljeno istraživanje o upravljanju HEP-om te analize upravljanja Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) i upravljanja komunalnim uslugama u četiri hrvatska grada. - Cilj tih analiza je da se stvori podloga za raspravu o tome može li se samo privatizacijom poboljšati upravljanje u velikim javnim sustavima ili postoje drugi inovativni modeli koji postoje u mnogim zemljama Europske unije koje su krenule putem modela vraćanja privatiziranih usluga u javni sektor, kazala je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije.

Naglasila je da u Centru za mirovne studije smatraju da je pristup javnim zajedničkim uslugama, poput pristupa zdravstvenim uslugama, obrazovanju i električnoj energiji, jedna od ključnih poluga ne samo borbe protiv siromaštva već preživljavanja siromaštva, posebice uzevši u obzir činjenicu da u Hrvatskoj ima više od milijun osoba koje žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključivosti. Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Siniša Hajdaš Dončić kazao je da u Hrvatskoj treba osvijestiti pitanje upravljanja javnim sustavima jer, kako je rekao, od javnog monopola nad javnim dobrima gori je jedino privatni monopol.

Vedran Horvat s Instituta za političku ekologiju predstavio je istraživanje upravljanja HEP-om u kojem se propituje je li privatizacija toga poduzeća jedino riješenje za bolje upravljanje njime ili postoje i alternative da HEP ostane u javnim rukama, a da se istodobno poboljšaju upravljanje i usluge. Ustvrdio je da je HEP jedno vrlo tromo, veliko javno poduzeće ovisno o političkim promjenama koje ne koristi svoj društveni utjecaj na najbolji način, ali i da privatizacija sa sobom donosi velike rizike. Kao rizike privatizacije HEP-a nabrojao je, među ostalim, porast cijena usluga i manji utjecaj na formiranje cijena, nedostatak ulaganja u infrastrukturu, gubitak i eroziju javnih funkcija. -Privatizacija je vrlo često nepovratan proces i u slučajevima kada su u Europi neke nacionalne elektroprivrede bile privatizirane, a građani odlučili vratiti ih u javne ruke, što je jako puno koštalo, kazao je. Kao alternativu privatizaciji preporučuje priključivanje HEP-a europskom trendu prelaska na obnovljive izvore energije, demokratiziranje sustava upravljanja na način da se više otvori prema građanima i korisnicima i bolje odgovara na njihove potrebe, kao i jačanje društvene kontrole i nadzora.

- Privatizacija nije riješenje ni za zdravstveni sustav koji grca u dugovima, smatra Maja Bobinac sa Sveučilišta u Rijeci koja je predstavila analizu upravljanja HZZO-om.- Iz perspektive jednakosti pristupa zdravstvenim uslugama i pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama privatizacija u zdravstvu nije riješenje, kazala je. Dodala je da Hrvatska izdvaja relativno malo novaca za zdravstvo i kada bi izdvajala više generirala bi manju proračunsku rupu. - No, misliti da ćemo privatnim osiguranjima nadomjestiti dio te proračunske rupe znači da ćemo nekim slojevima društva dodatno onemogućiti pristup zdravstvenim uslugama, istaknula je. Kao primjer izdvojila je Slovačku koja je privatizirala dio zdravstvenih usluga, ali, kako tvrdi, to nije dovelo do bolje kvalitete zdravstvenih ishoda.

Na konferenciji je predstavljena i analiza upravljanja komunalnim uslugama u četiri hrvatska grada; Osijeku, Zagrebu, Dubrovniku i Puli, na temelju koje je izrađeno 30 preporuka za bolje upravljanje tim uslugama i onemogućavanje koruptivnih praksi, primjerice u sferi zapošljavanja, odabira uprave, javne nabave. Među preporukama je tako povlačenje iz procedure takozvanog "lex šerifa", odnosno izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te jačanje nadzornih odbora i njihovo proširivanje s predstavnicima korisnika, potrošača i organizacija civilnog društva.

Zaključci konferencije, na kojoj su sudjelovali predstavnici organizacija civilnog društva, stručnih udruženja iz zdravstva i energetike kao i predstavnici sindikata, bit će upućeni saborskim zastupnicima i svim saborskim klubovima, resornim ministarstvima, ali i javnosti kako bi se otvorila javna rasprava o toj tematici.

  Autor: Hina/Služba za medije  


Priopćenja
Hrvatski sabor 2017. Pravne napomene
Impressum
Powered by iSite