Naslovnica
Naslovnica Naslovnica
Naslovna
Mapa weba
English

Kontakt:


Hrvatski sabor
Trg sv. Marka 6
10 000 Zagreb

Tel.: 01/45 69 222
e-mail:
mediji@sabor.hr
          gradjani@sabor.hr

Priopćenja  
29. 7. 2015.
Hrvatski parlament jednoglasno zatražio od Vlade izlazak iz arbitraže

Foto: Hina Zagreb - Hrvatski je parlament u srijedu jednoglasno obvezao Vladu da pokrene postupak o izlasku iz Arbitražnoga sporazuma o rješenju graničnoga pitanja sa Slovenijom.

Slovenija je "teško povrijedila" odredbe međunarodnoga ugovora i pravilo sudjelovanja u arbitraži u dobroj vjeri i zato Hrvatska drži da Arbitražni sud ne može ispuniti svoje zadaće, kaže se u obrazloženju koje je Vlada poslala Saboru uoči sjednice. "Hrvatska ocjenjuje da Arbitražni sud nije u mogućnosti na način koji se očekuje od neovisnog i stručnog međunarodnog suda ispuniti svoje zadaće", stoji u obrazloženju.

"Javno objavljeni razgovori člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija i zastupnice Slovenije, za koje je potvrđeno da su vjerodostojni otkrivaju da su temeljna načela arbitražnog postupka, načela poštenja, zakonitosti, neovisnosti i vjerodostojnosti, sustavno i teško prekršena, i to na štetu Hrvatske", kaže se u obrazloženju.

Prekršena su i pravila i povjerljivost postupka, drži Vlada i zato je predložila zaključak kojim ju je Sabor obvezao "na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije potpisanog 4. studenoga 2009., koji je na snazi od 29. studenoga 2010.".

Za donošenje bile su potrebne dvije trećine svih zastupnika u Hrvatskome saboru, a glasovao je 141 zastupnik. (Hina)

 
Sjednica Sabora  

Na temelju članka 220. i 221. Poslovnika Hrvatskoga sabora, a na zahtjev Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Sabora sazvao je 18., izvanrednu, sjednicu Hrvatskoga sabora, za

29. i 30. srpnja 2015.

Sjednica je započela u srijedu, 29. srpnja 2015. u 9.30 sati, u Sabornici Hrvatskoga sabora.

Sjednica je zaključena 29. srpnja 2015.

 dnevni red       kronologija rasprava         prijenos sjednice 

 
 
Statistike  
16. 7. 2015.
Pregled zakonodavnoga rada Hrvatskoga sabora u 7. sazivu
Hrvatski je sabor od 22. prosinca 2011. do 15. srpnja 2015. održao 17 sjednica u trajanju od 381 dan. Raspravljeno je 1458 točaka dnevnoga reda. Donesen je 781 zakon, od kojih je 265 usklađeno sa zakonodavstvom EU-a. Zastupnici su se za riječ javili gotovo 36000 puta, najviše za repliku i odgovore na repliku. Klubovi zastupnika zatražili su 192 stanke tijekom zasjedanja, a zastupnicima je izrečeno 56 stegovnih mjera.
Statistike  
16. 7. 2015.
Troškovi rada zastupnika u Hrvatskome saboru tijekom prve polovine 2015. godine
Trošak rada zastupnika u Hrvatskome saboru od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. ukupno je iznosio 5.186.127,93 kuna. U okviru ukupnoga iznosa najveća je stavka troška upotreba osobnoga automobila u službene svrhe u iznosu od 1.677.875.00 kuna. U približnome je iznosu i stavka najma stanova na koju su utrošene 1.395.776,62 kune. Stavka u najmanjem iznosu ostvarenoga troška je javni prijevoz na koji su zastupnici ukupno potrošili 28.827,27 kuna.
Statistike  
16. 7. 2015.
Sjednice radnih tijela i klubova zastupnika u 7. sazivu

U razdoblju od 22. prosinca 2011. do 15. srpnja 2015. radna tijela Hrvatskoga sabora odradila su 1622 sjednice, od čega je 155 bilo tematskih. Najveći broj sjednica održao je Odbor za zakonodavstvo (123), zatim Odbor za europske integracije/europske poslove (103), Odbor za financije i državni proračun (102) te Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav (89).

Statistike  
16. 7. 2015.
Pregled europskih i međunarodnih aktivnosti Hrvatskoga sabora u razdoblju od 2012. do srpnja 2015. godine
U okviru svoga djelovanja u međunarodnim i europskim poslovima zastupnici u Hrvatskome saboru su, između ostalih, u razdoblju od 2012. do srpnja 2015. godine, imali 152 europske aktivnosti. Predsjednik Hrvatskoga sabora je u navedenom razdoblju imao ukupno 209 različitih međunarodnih i europskih aktivnosti, od kojih je najveći broj bio tijekom 2013. godine.
Statistike  
16. 7. 2015.
Posjeti Hrvatskome saboru tijekom prve polovine 2015. godine

U razdoblju od siječnja do lipnja ove godine, prema podatcima Službe za građane, Hrvatski sabor posjetilo je 10.831 osoba u 296 organiziranih skupina, a 4.027 osoba prisustvovalo je i nekoj od plenarnih sjednica. U najvećem broju posjetitelji su bili učenici osnovnih škola (5.646), potom učenici srednjih škola (3.383) te studenti hrvatskih i inozemnih sveučilišta (839). Hrvatski sabor posjetile su još i 963 osobe u okviru posjeta građana te članova izaslanstava u radnim i službenim posjetima.

Statistike  
17. 7. 2015.
Pokazatelji posjećenosti saborskih internetskih stranica tijekom prve polovine 2015. godine
Internetske stranice Hrvatskoga sabora posjećene su 484.864 puta od početka siječnja do 15. srpnja 2015. godine. Riječ je o neznatnom porastu posjećenosti (2000 posjeta više) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Jedinstvenih posjetitelja bilo je 240.942, a oni su otvorili 1.779.384 jedinstvene stranice na kojima su se prosječno zadržali 4 minute. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, značajno je uvećan broj jedinstvenih posjetitelja (za 40 tisuća), ali i broj posjećenih jedinstvenih stranica (za 120 tisuća).
Ljudska prava  
Znate li ....

… da se u Republici Hrvatskoj, na temelju odluke Hrvatskoga sabora od 12. prosinca 2014., 2. kolovoza obilježava Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve porajmosa/holokausta?

Hrvatski sabor ovu je odluku donio na prijedlog Kluba zastupnika nacionalnih manjina. Hrvatska se tako pridružila europskim zemljama u kojima se ovaj dan, na inicijativu Europskoga parlamenta iz 2012., obilježava kao Europski dan sjećanja na romske žrtve holokausta.

U nas se 2. kolovoza održava središnja komemoracija romskim žrtvama Drugoga svjetskog rata na romskom groblju Uštica u Spomen-području Jasenovac u organizaciji Romskog nacionalnog vijeća. Dosad su imenom i prezimenom utvrđene 16 173 žrtve ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac romske narodnosti.

Iako povjesničari procjenjuju da je u Europi istrijebljeno između 250 tisuća do čak milijun Roma na prostorima vladavine nacizma u razdoblju od njemačkoga pripojenja Austrije do kraja 1944., tek se u 90-im godinama prošloga stoljeća ovo pitanje počelo sustavnije istraživati i dokumentirati. Pri tome je pred istraživačima niz problema - od toga da Romi nisu bili obuhvaćani popisima stanovništva do toga da su bili neprepoznati u okviru kategorije “ostali”. Pored toga, Romi su u vrijeme Trećega Reicha, osim u koncentracijskim logorima, sustavno uništavani i u pozadini bojišnica o čemu tek treba prikupiti povijesne dokaze.

U novije vrijeme mnogim programima inkluzije romski narod nastoji se što sustavnije uključiti u suvremene tjekove europskih društava. Pri tome je vrlo važno zamijeniti niz ukorijenjenih predrasuda o romskom narodu boljim poznavanjem njihove kulture i povijesti, ali i odati primjeren pijetet žrtvi ovoga naroda koji je u vrijeme nacizma i fašizma u Europi gotovo istrijebljen. U Hrvatskoj su Romi danas jedna od 22 nacionalne manjine priznate Ustavom RH.

6. saziv
 

Hrvatski sabor 6. saziva zaključen je 28.10.2011., a imao je 153 zastupnika. više

5. saziv
 

Hrvatski sabor 5. saziva zaključen je 12.10.2007., a imao je 152 zastupnika. više

4. saziv
 
Hrvatski sabor 4. saziva zaključen je 17.10.2003., a imao je 151 zastupnika. više
Danas u Saboru

Nema novih najava


Sjednice Sabora
sabornica_7_saziv.jpg
 
Zaključak Sabora
 
Posjetite Sabor
 
Dokumenti EU-a
 
Odbor za informiranje, informatizaciju i medije
 
O Hrvatskoj
http://www.croatia.eu
 
Europske teme
 
 
Međunarodne aktivnosti
 
Knjižnica preporučuje
 
publikacije180_5_13.jpg
 
Stranica prilagođena mobilnim uređajima
Hrvatski sabor 2015. Pravne napomene
Impressum
Powered by iSite