11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici održanoj 9. srpnja 2025. Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2024., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbama članka 37. Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, broj 25/20. i 155/23.) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. lipnja 2025. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetno Izvješće na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako je Državni zavod za statistiku, kao glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike, u suradnji s ostalim nositeljima službene statistike: Hrvatskom narodnom bankom, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Ministarstvom financija, izradio predmetno Izvješće. 

Izvješće pruža osnovne informacije o sustavu službene statistike, pregled aktivnosti za svako statističko područje s naglaskom na prikaz razvojnih aktivnosti kao i detaljan prikaz planiranih i provedenih statističkih aktivnosti u 2024.

Govoreći o planiranim aktivnostima, predstavnica predlagatelja pojasnila je kako je od planiranih 299 statističkih aktivnosti uspješno provedeno 297. Jedna aktivnost u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nije provedena u 2024. te je zbog kašnjenja u provedbi javne nabave odgođena za 2025., dok je druga aktivnost u nadležnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo djelomično provedena zbog toga što nije postignut potpuni obuhvat u prikupljanju podataka pa su rezultati djelomično objavljeni.

U nadležnosti Državnog zavoda za statistiku bila je 251 statistička aktivnost, odnosno 84%, dok je u nadležnosti drugih nositelja bilo 50 statističkih aktivnosti odnosno 16%. Dvije statističke aktivnosti imale su po dva zajednička nositelja – DZS i Ministarstvo financija.

Državni zavod za statistiku uz ostala područja provodi i statistiku turizma te je tijekom 2024. godine uspješno provedeno svih 10 planiranih aktivnosti. Među njima su i razvojne aktivnosti koje uključuju izradu metodološke i tehnološke podloge za statističko praćenje djelatnosti iznajmljivanja plovila s pružanjem usluge smještaja gostiju primjenom administrativnog izvora podataka te rad na Eurostat-ovim darovnicama vezanima za razvoj statistike turizma korištenjem inovativnih izvora podataka.

Ostale statističke aktivnosti u području turizma u 2024. koje je provodio Državni zavod za statistiku su: turistička aktivnost stanovništva Republike Hrvatske, izvještaj o pristupačnosti građevina turističkog smještaja osobama smanjene pokretljivosti, mjesečni izvještaj o dolascima i noćenjima turista, izvještaj o putničkim agencijama, izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma, izvještaj o dolascima i noćenjima turista u nekomercijalnom smještaju te izvještaj o dolasku stranog broda na kružnom putovanju. 

Državni zavod za statistiku provodi također i aktivnost pod nazivom Satelitski računi turizma, koji se koristi za procjenu izravnog ekonomskog doprinosa turizma nacionalnom gospodarstvu, a koji nudi pregled ponude i uporabe roba i usluga za različite vrste turizma i njihovu važnost za domaće zapošljavanje, platnu bilancu, državne financije te osobne i poslovne prihode. 

Državni zavod za statistiku prijavio je i projekt za unaprjeđenje statistike turizma uvođenjem inovativnog izvora podataka, primarno korištenjem podataka mobilnih operatera (“Mobile positioning data held by mobile network operators as a source to produce tourism statistics.”), a u svrhu unaprjeđenja istraživanja o Turističkoj aktivnosti domaćeg stanovništva.

U području statistike turizma provodi se intenzivna međunarodna suradnja radi razmjene iskustava i unaprjeđenja statistike turizma te će Državni zavod za statistiku u listopadu 2025. biti domaćin 110. Konferencije čelnika nacionalnih statističkih ureda (DGINS konferencije).  Središnja tema biti će „Europska statistika turizma: napredan i inovativan odgovor na potrebe korisnika 21. stoljeća“, a održat će se u Splitu, zaključila je predstavnica predlagatelja. 

U raspravi je istaknuto kako su podaci Državnog zavoda za statistiku izrazito važni za ukupno javno mnijenje, a posebno za akademsku i stručnu zajednicu prilikom objava različitih publikacija. Usklađenost i suradnja sa Eurostat-om također je ocijenjena je kao vrlo dobra, a posebno su podržane nove metode prikupljanja statističkih podataka i uvođenje inovativnih izvora podataka. 

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je jednoglasno (sa 10 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2024.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Sanja Radolović 

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 5. prosinca 2024. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. studenoga 2024.        
Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je kazala kako se predloženim izmjenama produžuju rokovi važenja privremenih rješenja propisanih Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti najdulje do 31. prosinca 2026. kako bi se omogućilo obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga u objektima koji su u postupku ozakonjenja i uređivanja prava vlasništva u zemljišnim knjigama. U slučaju neproduljenja roka važenja privremenih rješenja, ista bi prestala važiti po sili zakona, što bi dovelo do poremećaja u gospodarstvu zbog smanjenja smještajnih kapaciteta u turizmu, a time i do smanjenja prihoda za državni proračun i gubitka radnih mjesta u ugostiteljskim objektima.

S obzirom da je 1. siječnja 2024. stupio na snagu Zakon o turizmu na osnovi kojega predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave temeljem plana upravljanja destinacijom i izračuna prihvatnog kapaciteta, a u skladu s prostornim planovima mogu donijeti odluke o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave i odluke o kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji, potrebno je izmijeniti pojedine odredbe Zakona radi usklađenja na način da je nadležno upravno tijelo prilikom izdavanja rješenja sukladno ovom Zakonu dužno donijeti rješenje u skladu s odlukom jedinice lokalne samouprave. Također, izmijenit će se i dopuniti odredbe Zakona koje definiraju iznajmljivača te uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje usluga iznajmljivanja smještaja turistima u višestambenim i stambeno-poslovnim zgradama. Odredbe Zakona uskladit će se i s odredbama Zakona kojima se uređuje upravljanje i održavanje zgrada, a kojima se propisuje obveza prikupljanja pisane prethodne suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam stana s obzirom na to da se iste odnose i na najam stanova u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost odnosno pružaju ugostiteljske usluge u višestambenim i stambeno-poslovnim zgradama, kao i s obzirom na to da takav oblik najma utječe na kvalitetu stanovanja svih suvlasnika u tim zgradama, ali i na smanjenje stambenog fonda za dugoročno rješavanje stambenog pitanja.
Uvodi se i uži pojam domaćina, definiran kao iznajmljivač koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi objekt u kojem pruža usluge smještaja u domaćinstvu u sobi, apartmanu ili kući za odmor. 

U raspravi su neki zastupnici izrazili zabrinutost brojem nelegalnih objekata čija je legalizacija u tijeku, oko 15 000, a što je oko 12 posto ukupnih pružatelja usluga iznajmljivanja. Ti su objekti većim dijelom građeni kao objekti koji bi se iznajmljivali u turizmu, a ne kao objekti kojima bi se rješavalo stambeno pitanje, istaknuli su zastupnici. Također su podsjetili na veliki broj primjedbi na javnom savjetovanju o Zakonu, izrazivši  nezadovoljstvo hitnim postupkom donošenja, unatoč nezadovoljstvu velikog dijela javnosti.  Konstatirali su kako se moglo ići s izmjenama samo u dijelu produljenja rokova važenja privremenih rješenja za nelegalne objekte. 
Predstavnica predlagatelja je podsjetila kako se ukida mogućnost predaje novih zahtjeva za izdavanje privremenih rješenja te dodala vezano uz hitnost donošenja, da je u ovom trenutku važno obaviti i usklađivanje sa Zakonom o turizmu koji je na snazi od početka 2024. godine.

Zastupnici su izrazili nezadovoljstvo i s definicijom pojma domaćina te istaknuli niz primjera gdje se objekt za iznajmljivanje nalazi u istoj županiji, primjerice Splitsko–dalmatinskoj, a domaćin živi u Splitu i ima objekt za iznajmljivanje na Visu te neće moći pružiti adekvatnu uslugu „gostoljubivog domaćina“ s obzirom da veze sa otokom koji se nalazi u istoj županiji nisu učestale. Pojam domaćina bi trebalo drugačije urediti, smatraju neki zastupnici. 
Članovi Odbora referirali su se i na postavku kako je kratkoročni najam zbog volumena počeo značajno utjecati na cijene nekretnina u zemlji, smanjio njihovu dostupnost i podigao cijenu za dugoročni najam, odnosno stanovanje te da nekontroliran rast smještaja koji uglavnom posluje u jednom dijelu godine (sezonalni smještaj) stvara sve veći pritisak na prostor. Iluzija je kako je moguće Zakonom koji se bavi ugostiteljskom djelatnošću djelovati na suštinske stvari kao što su očuvanje prostora ili priuštivo stanovanje, smatraju neki zastupnici.

Zaštita lokalnog stanovništva i prostora od štetnih posljedica turizma su ključni momenti o kojima treba voditi računa, neovisno o političkom predznaku, ističu neki članovi Odbora. Podsjećaju kako ovako definiran pojam domaćina, otvara mogućnost da domaćin može biti rentijer sa 10 apartmana unutar županije u kojoj živi, a rentijer onaj koji izvan svoje županije izmamljuje 2 apartmana.  Prilikom definiranja ovog pojma trebalo je uzeti u obzir i kriterij prihoda iznajmljivača, naglasili su zastupnici. Posebno je istaknuta problematika „iznajmljivanja objekata na crno“ koji nisu nigdje prijavljeni niti kategorizirani kao i kažnjavanje neregistrirane djelatnosti. 

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je sa (6 glasova „za“ i 4 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora.                       

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Sanja Radolović

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 5. prosinca 2024. Konačni prijedlog Zakona o upravljanju i održavaju zgrada, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2024. godine. Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja dao je uvodno obrazloženje Zakona. U okviru reforme stanovanja i vlasničkih odnosa iz 1997. godine u Republici Hrvatskoj je uređeno i pitanje stanovanja, održavanja i upravljanja stambenim zgradama. Navedeno pitanje riješeno je tako Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Donesena je i Uredba o održavanju zgrada kojom su dodatno uređena pitanja namjene sredstava zajedničke pričuve radi održavanja zgrada u suvlasništvu, vrste i način poduzimanja hitnih i nužnih popravaka na zgradama i pitanja u svezi dostavljanja podataka o stanovima. Cilj ovog Zakona je promjena odnosa između sudionika u području upravljanja zgradama na način da se određuju zajednički dijelovi zgrade, minimalni iznos i način plaćanja zajedničke pričuve, održavanje zajedničkih dijelova zgrade, upravljanje zgradom, te prava, obveze i odgovornosti suvlasnika, predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrade. Pravno zadiranje u međuvlasničke odnose nije bio cilj ovog Zakona, tako da Zakon o vlasništvu ostaje u svojoj punoj snazi. U nastavku je predstavnik predlagatelja istaknuo osnovna pitanja koja se rješavaju Zakonom, a to su, između ostaloga: zajednički dijelovi zgrade i njihovo održavanje, dodjele osobnog identifikacijskog broja (OIB) zajednici suvlasnika i osnivanje Registra zajednica suvlasnika i Registra upravitelja zgrada, vrste održavanja zgrade i njihovo pobliže definiranje, hitni i nužni popravci zgrade te investicijsko održavanja zgrade, povezivanja s propisima iz područja gradnje i ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine zajedničke pričuve te njezin minimalni iznos i način plaćanja, osiguranje zgrade, osnovni sadržaj ugovora o upravljanju zgradom, obveze donošenja i pridržavanja kućnog reda, način i pobliže definiranje odluka o upravljanju zgradom koje donose suvlasnici na sastancima suvlasnika, obveza suvlasnika i uređivanja pitanja vezanih uz predstavnika suvlasnika, određivanja prinudnog upravitelja zgrade, određivanja prinudnog predstavnika suvlasnika, sufinanciranja ugradnje dizala u postojeće zgrade, obveza suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam stana i najam stana za više osoba, mogućnost obavljanja tihih i mirnih djelatnosti u stanovima te prekršajne kazne za upravitelja zgrade i suvlasnika za povredu Zakona. 

U raspravi su neki zastupnici istaknuli kako je predmetni Zakon napredak u odnosu na postojeće stanje i da će dovesti do poboljšanja, ali je i izvor potencijalnih konflikata među stanarima.  Kao problem ističu dvotrećinsku suglasnost suvlasnika koju je potrebno prikupiti za kratkoročni najam u zgradama te predlažu model prema kojemu bi se reguliralo koje su to zgrade stambene, a koje nisu.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako su zgrade vlasništvo suvlasnika koji upravljaju zgradom i ovim Zakonom se nastojalo što manje zadirati u njihove međuvlasničke odnose. 

Zastupnici su se osvrnuli i na podatke kako u Hrvatskoj danas nedostaje oko 230 000 stambenih jedinica, a istovremeno broj praznih nekretnina iznosi oko 600 000 te je postavljeno pitanje koji je konkretni izvor navedenih podataka. Predstavnik predlagatelja kazao je kako su navedeni podaci o praznim nekretninama javno objavljeni i dolaze od Državnog zavoda za statistiku koji iste objavljuje nakon svakog popisa stanovništva. Ministarstvo je nastojeći provjeriti te podatke također zatražilo od HEP-a da kumulativno po gradovima izlista koliko stambenih brojila nema potrošnju, odnosno ima minimalnu potrošnju tijekom godine i dobili smo slične podatke kao i Državni zavod za statistiku. Što se tiče podatka o nekretninama koje nedostaju u Hrvatskoj uspoređivali smo podatke iz 3 različita izvora i  3 različita pristupa, a jedan od njih je i MMF koji je početkom godine u svom Country Reportu objavio slične brojke. Također, izrađena je i dubinska analiza stanovanja u Hrvatskoj u okviru koje je Ekonomski institut iz Zagreba izračunao svojom metodologijom  vrlo slične brojke, pojasnio je predstavnik predlagatelja.  

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 3 PROTIV“ i  1 “SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o upravljanju i održavaju zgrada

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Sanja Radolović

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 12. studenoga 2024. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine. Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila Prijedlog zakona. Sagledavajući tržište stambenih nekretnina i stambenog najma u Republici Hrvatskoj uočene su prekomjerne neravnoteže zbog kojih su nastali negativni učinci u područjima stanovanja i turizma pri čemu se izdvaja nemogućnost trajnog rješavanja stambenog pitanja studenata, mladih i mladih obitelji, uslijed značajnog rasta cijena nekretnina. Predložene izmjene i dopune Zakona o lokalnim porezima odnose prije svega na: izmjenu postojećeg naziva poreza iz „porez na kuće za odmor“ u „porez na nekretnine“ te preciziranje predmeta oporezivanja, propisivanje poreza na nekretnine kao obveznog lokalnog poreza, povećanje zakonski propisanog raspona visine poreza na nekretnine i to ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi, (od 1. siječnja 2025. godine JLS trebaju odrediti porez na nekretnine u rasponu od 0,60 do 8,00 eura po m²), izmjenu odredbi o oslobođenjima prilikom plaćanja poreza na nekretnine, izmjene pripadnosti prihoda od poreza na nekretnine (prihod se dijeli na 80% udjela JLS-a na čijem području se nekretnina nalazi, a preostalih 20% uplaćuje se u državni proračun i koristi za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisivanje obveze razmjene podataka o nekretnini i poreznom obvezniku između Porezne uprave, JLS-ova i drugih nadležnih poreznih tijela te na povećanje visine novčanih kazni za prekršaje ukoliko se ne dostave podaci za utvrđivanje poreza na nekretnine.

Predstavnik Ministarstva turizma i sporta podsjetio je kako Vlada RH provodi sveobuhvatnu reformu upravljanja razvojem turizma, koja se provodi međuresorno u okviru prostorne, porezne i turističke politike, a dio aktivnosti usmjeren je i na politike koje se provode na  lokalnoj razini. Osvrnuvši se na Prijedlog zakona u dijelu koji se odnosi na porez na nekretnine, upozorio je kako kratkoročni najam stanova turistima i rentijerstvo ugrožavaju održivi turizam te generiraju još veću sezonalnost. Istaknuo je podatak kako je ove godine ponuđeno oko 26 tisuća novih kreveta za kratkoročni najam, što je značajno utjecalo na umanjenost popunjenosti postojećih apartmana kao i na prihode od turizma. Takav vid turizma bitno utječe na smanjenje kvalitete života lokalnog stanovništva koji sve više iskazuju nezadovoljstvo. Popunjenost smještajnih kapaciteta pada u smještajnim objektima, radi se manje i manji su prihodi, stvara se ugroza cjenovne politike što u konačnici dovodi i do promjene u strukturi gostiju. 
Vezano uz konkretne mjere koje idu u prilog razvoju održivog turizma na nacionalnoj razini, podsjetio je na Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, zatim izmjene poreznih zakona te kao treći korak do kraja godine i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. 
S ovim izmjenama dajemo snažan doprinos održivoj strukturi smještajnih kapaciteta s posebnim fokusom na zadovoljstvo i kvalitetu lokalnog stanovništva, a također smo napravili i ono na što smo se obvezali Programom Vlade u ovom mandatu, zaštitili smo i sačuvali domaćina u pravom obiteljskom smještaju, kao dio naše tradicije i dodane vrijednosti naše turističke ponude, kazao je predstavnik Ministarstva turizma i sporta.

Osvrnuvši se na eksplozivan rast stanova za iznajmljivanje, zastupnici su u raspravi posebno istaknuli pitanje važnosti izmjena zakonodavnog okvira kojim se uređuje prostorno planiranje s obzirom da je Hrvatska davno premašila kapacitete utvrđene u prostornim planovima. Potrebno je redefinirati uvjete za pokretanje građevinskih projekata, broj stanovnika kontinuirano pada a građevinske zone se šire, istaknuli su članovi Odbora. Zastupnici su podsjetili i na Pravilnik o prostornim planovima od prošle godine koji omogućuje gradnju stanova za mješovite namjene, odnosno za povremeno stanovanje, a taj problem nije rješiv poreznom politikom. 

Nadalje, zastupnici su s obzirom na neusklađenost katastara kao i problem neevidentiranih nekretnina, predložili umjesto poreza na nekretnine uvođenje poreza na imovinu. Otvorili su i pitanje administrativnih kapaciteta Porezne uprave i nadležnih poreznih tijela na lokalnim razinama, a vezano uz donošenje novih poreznih zakona, posebice za utvrđivanje i naplatu lokalnih poreza. Neki članovi Odbora osvrnuli su se i na problem sezonalnosti, za koji ocjenjuju kako nije samo prouzročen malim privatnim iznajmljivačima, nego ističu i podatak kako je samo 15 posto hotela na obali otvoreno tijekom cijele godine. 

U nastavku je bilo riječi i o konkretnim postupcima odvajanja rentijera od domaćina, a 
neki članovi Odbora upozorili su i na problem raspona visine poreza po metru kvadratnom, kao i na odredbe o oslobođenjima prilikom plaćanja poreza na nekretnine, konkretno dugoročnom najmu u trajanju od 10 mjeseci, a kao posebni problem istaknuto je moguće dizanje cijena iznajmljivanja za preostala dva mjeseca kratkoročnog najma. Dodatno je upozoreno kako u Programu Vlade RH za razdoblje 2024.-2028. nisu bile predviđene porezne izmjene. 

Osvrnuvši se na dodatna pitanja vezana uz moguću zbrku oko utvrđivanja i naplate poreza na nekretnine, predstavnica predlagatelja pojasnila je kako ne očekuje probleme u tom dijelu s obzirom da je riječ o transformaciji već postojećeg naziva iz „poreza na kuće za odmor“ u „porez na nekretnine“. Također je dodala kako se navedenim izmjenama predlaže promjena pripadnosti prihoda od naplate poreza na nekretnine, pri čemu bi porez na nekretnine postao zajednički porez čiji se prihod dijeli između države i JLS-a na čijem području se nekretnina nalazi. Vezano uz administrativne kapacitete Porezne uprave, predstavnica predlagatelja je potvrdila kako ista raspolaže sasvim dostatnim kapacitetima za predviđene radnje. Govoreći o definiranju poreza na imovinu, podsjetila je kako porez na nekretnine jest porez na imovinu. 
Prijedlog poreza na nekretnine ne uključuje samo plaćanje po metru kvadratnom nego jedinica lokalne samouprave može propisati visinu poreza ovisno o mjestu, ulici ili zoni, kazala je.

U raspravi je bilo riječi i o poreznim tijelima koja su ovlaštena izvoditi dokazne postupke radi utvrđivanja porezne obveze. Predstavnica predlagatelja pojasnila je kako su porezni obveznici koji osporavaju poreznu obvezu dužni podastrijeti prikladne dokaze, pri čemu posebno napominje da se prijava prebivališta na adresi nekretnine ne smatra dokazom stalnog stanovanja ukoliko porezno tijelo iz drugih dokaza u skladu s Općim poreznim zakonom dokaže da se obveznik nije stvarno i trajno naselio u predmetnoj nekretnini. 

Završno je predstavnica predlagatelja ustvrdila kako je ključni cilj porezne reforme ujednačavanje poreznog opterećenja, pravedniji porezni sustav i prebacivanje tereta oporezivanja s rada na imovinu. 

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 PROTIV“ i  2 “SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA

1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da         ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora. 
                                                                                                                     

PREDSJEDNICA ODBORA 
                                                                 
     dr. sc. Sanja Radolović
 

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 12. studenoga 2024. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine.         
Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je obrazložila Prijedlog zakona s posebnim osvrtom na nove raspone za određivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja. Prijedlogom zakona nastavlja se daljnje porezno rasterećenje rada te se predlaže, između ostaloga, propisati nove raspone za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova prema indeksu turističke razvijenosti koji se određuje prema propisima o turizmu. Pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa nekretnina određuje se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, budući da se pri pružanju usluge najma koriste resursi JLS-a u kojoj se nekretnina nalazi. Prema trenutno važećim odredbama pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu poreznog obveznika. Predloženim izmjenama izjednačit će se pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa s prihodima po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima. Kod dohotka od imovine propisuje se pravilo da je najamnina i zakupnina ostvarena i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine (ugovora o najmu ili zakupu) te iznimke u kojim slučajevima se ne smatra da je ostvarena najamnina i/ili zakupnina zbog čega ne nastaje obveza poreza na dohodak, pojasnila je predstavnica predlagatelja. 

U raspravi su neki zastupnici podržali novo paušalno oporezivanje iznajmljivanja. Također su upozorili i na potrebu očuvanja opstojnosti manjih jedinica lokalne samouprave kao i na važnost razvijanja dodatnih mehanizama za poticanje investicija. 
Govoreći o porezu na dohodak kao glavnom porezu lokalnih jedinica te rasterećenju građana i investitora, predstavnica predlagatelja kazala je kako će lokalne samouprave dobiti još jedan alat za povećanje svojih prihoda jer će im biti omogućeno oporezivanje viška stambenog prostora. 

Nadalje, ukazano je i na činjenicu kako se predloženi zakon mijenja peti put u šest godina što može dovesti do nesigurnosti u poreznoj politici. Zastupnici su se osvrnuli i na oslobađanje od poreza na dohodak kao demografsku mjeru. Predstavnica predlagatelja kazala je kako bi navedena mjera trebala potaknuti povratak iseljenih hrvatskih državljana koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine te kako bi ih se motiviralo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj predlaže se propisati oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak kojeg isti ostvare od nesamostalnog rada - plaće na razdoblje od pet godina.
Neki zastupnici su ustvrdili kako navedena mjera neće polučiti očekivani učinak. 

Članovi Odbora osvrnuli su se i na neravnomjerno razvijen turizam, posebice u kontinentalnom dijelu zemlje iz čega proizlazi nepravedno oporezivanje koje fizičke osobe ostvaraju od iznajmljivanja. Predstavnica predlagatelja istaknula je kako će se korištenjem indeksa turističke razvijenosti pri oporezivanju fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima postići veća pravednost u oporezivanju te će se na taj način stvoriti stabilniji uvjeti za obitelji i zaposlene u područjima s izraženom sezonalnošću najma.
Budući da je indeks turističke razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave temeljen na stvarnim brojkama (primjerice: ukupan broj posjetitelja, broj turističkih dolazaka, noćenja, smještaja i sl.) isti relevantno odražava pravo stanje i rangira jedinice lokalne samouprave prema tom indeksu u pet kategorija od najrazvijenije do nerazvijene (I., II., III., IV. i 0). U kategoriju I. svrstane su turistički najrazvijenija područja, a u kategoriju 0 najslabije razvijena područja, zaključila je predstavnica predlagatelja. 

Nakon provedenog glasanja sa (6 glasova „ZA“, 3  PROTIV“ i  3 “SUZDRŽANA“) 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

nije dobio potrebnu većinu. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora. 
                                                                                                                     

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                 
      dr. sc. Sanja Radolović

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici održanoj 10. listopada 2024. Stajalište Republike o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/2302 radi djelotvornije zaštite putnika te pojednostavnjenja i pojašnjenja određenih aspekata Direktive COM (2023) 905 koje je Odboru za turizam sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 8. listopada 2024. godine.  
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA: 022-03/24-07/302, URBROJ: 50301-21/06-24-3 na sjednici održanoj 10. rujna 2024. godine.

Stajalište Republike Hrvatske uvodno je izložio predstavnik Ministarstva turizma i sporta kazavši kako je Direktiva o putovanjima u paket-aranžmanima integrirana u hrvatsko zakonodavstvo Zakonom o pružanju usluga u turizmu. Podsjetio je kako je Europska komisija usvojila prijedlog izmjena Direktive o putovanjima u paket-aranžmanima u studenom 2023. 

Prijedlogom se izmjenjuje Direktiva (EU) 2015/2302 radi jačanja zaštite potrošača, među ostalim u slučaju velike krize, te istodobno poboljšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta u sektoru putovanja u paket-aranžmanima.
Kao ključni problemi izdvojeni su poteškoće s povratom novca za otkazane aranžmane, posebice tijekom velike krize. Zatim plaćanja koja putnici izvršavaju unaprijed, a koja nisu dovoljno zaštićena u slučaju nesolventnosti organizatora. Te poteškoće u provedbi Direktive o putovanjima u paket-aranžmanima zbog nejasnih i složenih odredbi, a što dovodi do nejednake razine zaštite potrošača i narušavanja tržišnog natjecanja u EU-u, istaknuo je predstavnik Ministarstva. 

Govoreći o otvorenim pitanjima za RH, predstavnik Ministarstva posebno je izložio prijedlog koji se odnosi na plaćanje putnika, u dijelu tumačenja kada se može zatražiti veći predujam od predloženih 25 posto cijene paket-aranžmana (koji se može zatražiti ako je nužno za organizaciju i izvršenje paket-aranžmana) s time da organizatori ne smiju tražiti cjelokupnu uplatu ranije od 28 dana prije početka paketa. -Ne podržavamo uvođenje ograničenja te izražavamo zabrinutost u vezi plaćanja putnika kada se može zatražiti veći predujam od predloženih 25% cijene paket-aranžmana te smatramo da ograničavanje visine i roka uplate predujma također posredno utječe i na poslovanje pružatelja usluga kojima se transferiraju uplaćeni predujmovi prije pružanja usluge. Također, vezano uz provedbu prijedloga koji se odnosi na regresnu naknadu i povrat od pružatelja usluga u roku od 7 dana ako otkažu uslugu putovanja ili ako ona nije pružena, kako bi organizatori putovanja mogli izvršiti povrat novca putnicima u roku od 14 dana, nije jasno kako će se navedena odredba provoditi u praksi, osobito ako su pružatelji usluga iz trećih zemalja, no mogli bi podržati predloženu odredbu s dužim rokom povrata, zaključio je predstavnik Ministarstva.

U raspravi je istaknuto pitanje zaštite davatelja svih usluga u putovanjima od nesolventnosti, odnosno potreba zaštite u kontekstu definiranja prava na povrat sredstava od osiguravajućih kuća u roku od 3 mjeseca. Države članice smatraju da je rok od 3 mjeseca prekratak te su podijeljene oko toga koliko dugačak bi taj rok trebao biti. Članovi Odbora predlažu kraće rokove kako bi manje kompanije održale likvidnost. 

U nastavku su članovi Odbora podržali predložene izmjene te njihov krajnji cilj, a to je jačanje zaštite potrošača, posebice u kriznim situacijama. 

Odbor za turizam je sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (sa 7 glasova „ZA“ ) utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/2302 radi djelotvornije zaštite putnika te pojednostavnjenja i pojašnjenja određenih aspekata Direktive COM (2023) 905.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Sanja Radolović