Velikani Sabora – biskup Josip Juraj Strossmayer

U Hrvatskom su saboru tijekom stoljeća djelovali mnogi hrvatski velikani. Bili su to pripadnici plemstva, ugledni građani, biskupi, publicisti, pjesnici i književnici. Biste velikana iz XIX. i XX. stoljeća danas se nalaze u predvorju saborske Velike vijećnice.

Josip Juraj StrossmayerJuraj Strossmayer

Hrvatski političar, prosvjetitelj, đakovački biskup i veliki mecena kulture, obrazovanja i umjetnosti rođen je u Osijeku 4. studenoga 1815. godine. Već sa 20 godina postaje doktor filozofije, a pet godina kasnije doktor teologije i profesor kanonskog prava na bečkom Sveučilištu. 

U hrvatski politički život ulazi već kao student podupirući politiku Narodne stranke. Tijekom revolucije 1848. podupire bana Jelačića, na čiji prijedlog 1849. godine postaje đakovačkim biskupom. U vrijeme aktivnoga bavljenja politkom smatrao je kako Austrija mora postati federativna država u kojoj će njezini mnogobrojni narodi postupno postići osamostaljenje, a slavenski se narodi ujediniti u zajedničku državu. 

U Beču je 1860. godine zahtijevao pripojenje Dalmacije Hrvatskoj, kao i uvođenje hrvatskoga jezika u upravu i škole. Nakon neuspjelih pokušaja revizije Hrvatsko-mađarske nagodbe pri čemu se zalagao za autonomiju Hrvatske oko pitanja proračuna i financija, povukao se iz aktivnog političkog života, a ponovo se javlja 1880. godine stajući uz Nezavisnu narodnu stranku Franje Račkoga. 

Kao prosvjetitelj, Strossmayer je ostavio znamenit trag u kulturi, znanosti i obrazovanju. Na njegov poticaj 1861. godine osnovana je Zaklada za osnivanje suvremenog sveučilišta u Zagrebu (Sveučilište je osnovano 1874. godine), te 1866. Jugoslavenska akademija znosti i umjetnosti - današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Pokrenuo je veliki Akademijin rječnik, poticao i potpomagao gradnju škola i crkvenih ustanova. 

Umro je 8. travnja 1905. godine u Đakovu.

Author: Internet redakcija