.png)
Zagreb - Tko se ne prisjeća svoje prošlosti osuđen je na to da je ponavlja, istaknuo je predsjednik Sabora akademik Željko Reiner na obilježavanju Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta u srijedu u Hrvatskome saboru. Taj Dan obilježava se 27. siječnja, na dan kad je sovjetska Crvena armija oslobodila zatočenike najvećega nacističkoga koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau.
Predsjednik Sabora podsjetio je na neizbrisiv trag koji su Židovi ostavili u Hrvatskoj. - Hrvatska danas ne bi bila ono što jest da nije bilo njezinih židovskih građana koji su Hrvatsku smatrali svojom domovinom, rekao je Reiner. Spomenuo je da je jedan od osnivača Radio Zagreba bio židovski advokat i novinar Ivo Stern te da je zgradu Hrvatskoga državnog arhiva projektirao Židov Rudolf Lubinsky.
Podsjetio je da su nacistički i fašistički režimi opustošili Europu materijalno, ali i u duhovnom i intelektualnom pogledu, da su ti režimi bili neoprostivi udar na europski identitet i poraz čovječanstva. No, dodao je, želja za slobodom jača je od totalitarnih režima, što pokazuje propast nacifašizma kao i komunizma.
- Ali da se više nikada nesreće totalitarnih i rasističkih ideologija ne bi ponovile, da bi Europa rasla i razvijala se u miru, u slobodi, moramo uvijek u živom sjećanju držati strahote holokausta, a prema svim žrtvama nacizma i fašizma – ne samo Židovima, već i Romima, Srbima, Hrvatima i ostalima – izražavati duboko poštovanje i suosjećanje, poručio je Reiner.
– Zapamtite i ne zaboravite, poručio je u srijedu premijer Tihomir Orešković iz Hrvatskoga sabora koji je obilježio Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta te istaknuo da je to dan sjećanja na neizmjernu ljudsku patnju, prvenstveno židovskoga naroda, ali i svih koji nisu pripadali totalitarnom arijevskom načinu razmišljanja, rekao je premijer.
- Lako je danas reći, ne ponovilo se, treba napraviti sve da se nešto takvo ne može ponoviti, kaže premijer i kao neke od instrumenata za sprječavanje povratka takvog načina razmišljanja i djelovanja naveo demokraciju, ljudska prava, međusobno praštanje, dijalog i toleranciju.