.png)
Zagreb – Na današnjem obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, uz predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leku, prisustvovali su predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Vlade Zoran Milanović, predstavnici Koordinacije židovskih općina, članovi Židovske vjerske zajednice Bet Israel, predstavnici ostalih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, saborski zastupnici i ministri, predstavnici diplomatskog zbora te uglednici iz javnog i društvenog života.
Predsjednik Sabora Josip Leko u svom obraćanju podsjetio je i na koncentracijski logor u Jasenovcu koji je nastao po uzoru na druge nacističke logore. Upitao je zašto je Ujedinjenim narodima trebalo čak 60 godina da proglase Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta te ustvrdio da su druge europske države dugo vremena zatvarale oči pred krvavim događajima u Njemačkoj kao što su zatvarale oči i pred krvavim događajima na našim prostorima 1990-ih, sve do pokolja u Srebrenici. -Žrtava holokausta prisjećamo se da se više nikad ne bi ponovili ratovi i genocid, da nas više nikad ne obuzme zaborav, zaključio je Leko. Istaknuo je da je holokaust opomena da se mora odgovorno i odlučno štititi slobodu, mir i jednakopravnost građana.
Obraćajući se okupljenima, predsjednik Vlade Zoran Milanović holokaust je nazvao najgorom stvari u povijesti čovječanstva „koju je jedna politička klika nametnula njemačkoj naciji u trenutku duboke krize, apatije i beznađa“. Ustvrdio je da do travnja 1941. u Europi nije bilo koncentracijskih logora ni masovnih egzekucija po osnovi vjere i porijekla. -To se u tom travnju mijenja osnivanjem Nezavisne Države Hrvatske koja je u nekoliko tjedana krenula s masovnim ubojstvima ljudi druge vjere i nacije. Prvo Srba, a odmah nakon toga i Židova. To se dogodilo nekoliko mjeseci prije napada na Sovjetski Savez. Tek nakon tog trenutka, krajem lipnja 1941. u istočnoj Europi počinju masovna ubojstva, prije svega Židova, ustvrdio je Milanović.
Naglasio je da su protiv takve NDH ustale deseci i stotine tisuća Hrvata. -Zbog toga je i danas u kriznim vremenima jako bitno da imamo i građanski odgoj i svijest djece o različitosti, pravu da budeš drugačiji, pravu da drugačije razmišljaš dok god se u tu zajednicu prema općim načelima uklapaš, dodao je.