.png)
Zagreb - Hrvatska zbog svojega geografskog položaja i povijesno-kulturnog nasljeđa ima prirodni interes za aktivno sudjelovanje na Mediteranu, ne samo zbog turizma, ribarstva, brodogradnje i drugih gospodarskih djelatnosti nego i zbog niza drugih pitanja, rekao je u Nikoziji predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko.
U govoru na prvoj plenarnoj sjednici konferencije predsjednika parlamenata EU-a na temu "Uloga nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta u jačanju demokracije i ljudskih prava u trećim zemljama, s naglaskom na regiju Mediterana", Leko je tu ocjenu argumentirao i činjenicom da u sredozemnim zemljama Hrvatska ima čak 15 rezidentnih veleposlanstava. "Naša prirodna bogatstva i resursi te važnost koju za nas ima čist i siguran okoliš obvezuju nas na snažnije zalaganje za povezivanje mediteranskog i ekološkog aspekta", rekao je Leko. "Želimo biti zagovornici čistog Mediterana, naša je orijentacija –'Čisti Mediteran!'", naglasio je predsjednik Sabora.
Istaknuvši da je Sredozemlje oduvijek bilo ishodište i raskrižje civilizacija, da spaja tri kontinenta - Aziju, Afriku i Europu - i povezuje tisućljetnu povijest raznih naroda, Leko ga je nazvao "mjestom spajanja različitih kultura i civilizacija, mjestom nade za život u različitosti". Zato je, kako je ustvrdio, dužnost današnjih naraštaja da prepoznaju i očuvaju sve razlike i bogatstva kultura koje postoje na tom zajedničkom prostoru i u ime Hrvatske pružio potporu inicijativama i organizacijama poput Saveza civilizacija ili Unije za Mediteran, čiji rad potvrđuje da je "Europa uvidjela važnost proširenja okvira suradnje na zemlje južne obale Mediterana, Sjeverne Afrike i Bliskoga istoka".
Predsjednik Sabora rekao je da Hrvatska iz svoje nedavne prošlosti crpi jedinstvena iskustva vezana uz konfliktnu i postkonfliktnu demokratsku tranziciju. "Na svojem smo primjeru pokazali kako se u razmjerno kratkom razdoblju od 20 godina može prijeći put od statusa države koja je krizno žarište, središte humanitarne krize i objekt monitoringa međunarodnih organizacija do države pred ulaskom u društvo razvijenih zemalja Europske unije", naveo je Leko. Ocijenivši da je takav preobražaj primjer koji je moguće prenijeti na države koje prolaze kroz slične izazove, predsjednik Sabora kazao je da Hrvatska upravo takav scenarij priželjkuje za sve države Mediterana. "U tom smislu Republika Hrvatska svojim tranzicijskim iskustvom i aktivnom suradnjom u regiji jugoistoka Europe želi dati konstruktivnu podršku demokratskim procesima zemalja južnog Mediterana te razvoju suradnje unutar Unije za Mediteran", rekao je na kraju svojeg izlaganja Leko.
Konferencija predsjednika parlamenata EU-a, na kojoj sudjeluju predsjednici parlamenata ili voditelji parlamentarnih izaslanstava 27 zemalja članica, Europskog parlamenta, Hrvatske kao zemlje pristupnice i četiriju zemalja kandidata za članstvo (Crna Gora, Island, Makedonija, Srbija) nastavlja se u ponedjeljak drugom plenarnom sjednicom na temu "Kako približiti građane Europskoj uniji'" i posebnom "Sjednicom 1+1" o članku 13. Sporazuma o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Gospodarskoj i monetarnoj uniji, a predsjednik Sabora tijekom trajanja konferencije trebao bi imati nekoliko bilateralnih sastanaka. (Hina)