.png)
Vilnius - Treća sjednica Konferencije predsjednika parlamenata Europske unije, koja se održava u litavskom parlamentu, započela je videoporukom predsjednika ukrajinske Vrhovne rade i v.d. predsjednika Ukrajine Oleksandra Turčinova, koji je zbog najnovijih zbivanja u Donjecku i Harkovu otkazao dolazak u Vilnius.
-Pred nama su novi izazovi. Rusija je neviđenim činom agresije anektirala dio ukrajinskog teritorija i sada uvodi svoje zakone na Krimu. Ukrajina to nikada neće prihvatiti, poručio je Turčinov. Ocijenio je kako je cilj svih akcija Rusije destabilizirati zemlje Istočnog partnerstva (Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju) te stvoriti postsovjetski imperij. Dodao je kako manevri ruske vojske na ukrajinskoj granici ukazuju na veliku mogućnost daljnje ruske intervencije. -Ovo nije samo agresija na jednu zemlju, ovo je brutalni napad na globalnu sigurnost i postojeći svjetski poredak. Ne mogu ne primijetiti sličnosti s 1938. godinom kad je Europa gurnuta u krvavi svjetski rat, rekao je Turčinov. Zahvalio je svima koji su osudili rusku intervenciju te naglasio važnost prijevremenih predsjedničkih izbora u Ukrajini koji će se održati u svibnju, a na kojima će zemlje EU-a imati svoje promatrače u sklopu misije OESS-a. Turčinov je zahvalio Europskoj uniji na potpori ukrajinskim građanima koji su, kako je rekao, „vođeni idejom ujedinjene Europe, izašli na ulice i srušili kriminalni režim.“ Istaknuo je važnost potpisivanja političkog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Ukrajine i EU-a te se zauzeo za liberalizaciju viznog režima.
Predsjednica parlamenta Litve Loreta Graužiniene potom je pozvala sve sudionike konferencije da minutom šutnje odaju počast žrtvama u Ukrajini, kazavši kako su ti ljudi izgubili svoje živote samo zbog želje da žive s nama u Europi. U svom govoru Graužiniene je pozvala EU da pruži potporu i europsku perspektivu zemljama Istočnog partnerstva te naglasila kako je njihovo suvereno pravo odlučiti o svojim političkim i gospodarskim integracijama.
Uvodni govor održala je i predsjednica parlamenta Latvije Solvita Albotina koja je najavila da će Istočno partnerstvo biti u fokusu latvijskog predsjedništva Europskom unijom u 2015. godini. -Dvadeset godina živjeli smo u zabludi vjerujući da je hladni rat gotov. Ne želimo novi hladni rat, ne želimo sukob s Rusijom, ali kršenje međunarodnog prava zahtijeva našu reakciju, rekla je Albotina, dodavši kako Rusija očito pokazuje svoj geopolitički interes u regiji što je, ističe, pravi izazov za EU na koji treba odgovoriti „jednim glasom“. -Njihova je sloboda i naša sloboda, njihova je sigurnost i naša sigurnost, zaključila je Albotina te pozvala europske kolege na potporu europskoj perspektivi Ukrajine, Moldavije i Gruzije.
Predsjednici parlamenata članica EU-a održali su i sjednicu o iskustvima provjere supsidijarnosti u parlamentima tijekom pet godina od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora. U raspravi je sudjelovao i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko koji je rekao kako Hrvatski sabor u ovih devet mjeseci članstva u EU-u još nije proveo nijedan postupak provjere poštovanja načela supsidijarnosti nad nekim nacrtom zakonodavnog akta. -Priključili bismo se onima koji smatraju da osam tjedana za taj postupak nije dovoljno, posebno kad je riječ o manjim parlamentima s relativno ograničenim stručnim kapacitetima, rekao je Leko. On je dobrodošlima ocijenio inicijative parlamenata Nizozemske i Danske, kao i onu Odbora za Europsku uniju britanskog Doma lordova, koje se zauzimaju za jačanje uloge nacionalnih parlamenata u procesu odlučivanja u EU-u. Leko naglašava da to treba ostvariti bez ulaženja u reviziju Temeljnih ugovora Unije.
Na margini konferencije Leko se odvojeno sastao s novim predsjednikom estonskog parlamenta Eikijem Nestorom. Potvrdili su dobre odnose Hrvatske i Estonije te se suglasili s prijedlogom da zemlje Jugoistočne Europe, kao i Istočnog partnerstva, trebaju imati europsku perspektivu sukladno sa svojim mogućnostima i ambicijama.