.png)
Zagreb - Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks primio je veleposlanika Švicarske u RH Marcusa Kaisera.
Veleposlanik Kaiser je dao kratku ocjenu hrvatsko-švicarskih bilateralnih odnosa, naglasivši kako je zbog vrlo izražene komponente solidarnosti u švicarskoj politici neutralnosti Švicarska svesrdno pomagala Hrvatskoj u teškim vremenima nakon raspada Jugoslavije. Ta se potpora očitovala kroz humanitarnu pomoć, financiranje projekata razminiranja te aktiviranje programa tehničke suradnje u ratom pogođenim područjima Hrvatske. Kako je istaknuo veleposlanik, u programima koje Švicarska financira u Hrvatskoj postupno se prelazi s humanitarnog aspekta na provedbu projekata čiji je cilj usmjeren na poticanje razvoja i stvaranje novih radnih mjesta, kako bi proces povratka bio popraćen i odgovarajućom gospodarskom infrastrukturom. Naglašeno je kako je cilj programa pomoći jačanje stabilnosti u regiji, te je s tim u vezi istaknuto zadovoljstvo što Hrvatska u regiji predstavlja čimbenik stabilnosti. Iako Švicarska nije članica EU i NATO-a, iskazana je potpora hrvatskim naporima da pristupi tim dvjema integracijama, budući da je ocijenjeno kako je to u interesu Hrvatske, ali i cijele regije.
Veleposlanik je istaknuo kako je Švicarska s posebnim zadovoljstvom pratila politiku nove hrvatske Vlade prema manjinama, jer i Švicarska kao multietničko društvo smatra da manjine nisu teret već dobitak za cijelo društvo. Pozitivnom je ocijenjena depolitizacija suradnje s haaškim tribunalom i njezino prebacivanje u pravne okvire u sklopu Ministarstva pravosuđa.
Predsjednik Šeks je zahvalio Švicarskoj na tome što je među prvima priznala RH, na velikoj humanitarnoj pomoći, posebno u prihvatu izbjeglica tijekom rata, kao i na sadašnjoj provedbi brojnih programa solidarnosti u Hrvatskoj. Potom je ukratko izvijestio veleposlanika o najvažnijim zadacima Hrvatskog sabora u nadolazećem razdoblju, koji se prije svega odnose na ubrzano usvajanje zakona koji moraju biti harmonizirani s pravnom stečevinom EU. Ostale zadaće se odnose na stvarno integriranje predstavnika manjina u politički i javni život RH, suradnju s Haagom te intenziviranje bilateralne suradnje sa zemljama u regiji i rješavanje otvorenih pitanja naslijeđenih iz bivše države. U okviru razgovora o parlamentarnoj suradnji, obje su strane iskazale želju za nastavkom i produbljivanjem parlamentarne suradnje između dviju zemalja, osobito na razini odbora.