.png)
Zagreb - Središnja proslava 90. obljetnice priznanja islama u Hrvatskoj i 70. obljetnice rada prvog mesdžida održana je danas u zagrebačkom Islamskom centru. Svečanost je otvorio predsjednik Mešihata Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj muftija Šefko Omerbašić, a prisustvovali su reis-ul-ulema Mustafa Cerić, predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, predsjednik HSP-a Anto Đapić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, istaknuti islamski djelatnici iz Hrvatske i susjednih zemalja te predstavnici drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj.
Muftija Šefko Omerbašić je podsjetio da je Hrvatski sabor 27. travnja 1916. izglasao zakon o priznanju islama kao službene vjere u Hrvatskoj, koja je tada bila u sklopu Austro-Ugarske, a da su inicijativu bili pokrenuli zastupnici Hrvatske stranke prava. Omerbašić je kazao da je u to vrijeme u Hrvatskoj bilo 204 muslimana.
Podsjetio je da je tijekom Drugog svjetskog rata u doba NDH problem prostora bio riješen tako što je Meštrovićev paviljon na današnjem Trgu žrtava fašizma preinačen u džamiju. Tu je džamija djelovala od 1944. do 1948. godine kad je vraćena u prijašnje sjedište u Tomašićevoj ulici, nakon što je komunistička vlast Islamskoj zajednici zaplijenila imovinu. U rujnu 1987. u Zagrebu je dovršena i predana na uporabu džamija koja je, kako je kazao Omerbašić, iz korijena promijenila sudbinu Islamske zajednice u Hrvatskoj. Godine 1990., u sklopu tadašnje Islamske zajednice, u bivšoj državi osnovan je Mešihat koji će poslužiti kao okosnica brudućem radu i aktivnostima islamskih vjernika.
Reis-ul-ulema Mustafa Cerić je kazao da je Islamska zajednica u Hrvatskoj postigla svoj punopravni entitet, slobodan i odgovoran. Ona može poslužiti kao dobar putokaz muslimanima u Europi, odnosno dobar primjer iz kojega europske vlade mogu učiti kako se treba odnositi prema muslimanskim potrebama, rekao je.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić ocijenio je da je Islamska zajednica danas u Hrvatskoj aktivan i konstruktivan čimbenik međureligijskog i općedruštvenog dijaloga. Priznavanje islama službenom religijom u Hrvatskoj 1916. bio je golemi civilizacijski iskorak, taj je čin pokazao da u Hrvatskoj, unatoč stoljetnim sukobima među pripadnicima različitih vjera, postoji visoka svijest o novom društvu temeljenom na dijalogu i suživotu, rekao je Mesić.
Predsjednik Sabora Vladimir Šeks također je istaknuo važnost ovih obljetnica rekavši kako je Hrvatski sabor tada svojom odlukom pokazao da Hrvatska poštuje vjerska i nacionalna prava svih svojih građana. Dodao je da se današnja Europa mora graditi na vjerskom pluralizmu koji se temelji na toleranciji i međureligijskom dijalogu.
O važnosti jubileja Islamske zajednice govorili su i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor; predsjednik HSP-a Anto Đapić; a u ime Hrvatske biskupske konferencije, odnosno Vijeća za ekumenizam i dijalog pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić.
Na kraju večerašnje svečanosti zagrebački gradonačelnik Milan Bandić otvorio je izložbeni prostor u Islamskom centru u kojem su izloženi vrijedni ostaci sakralnih dijelova džamije, monumentalni mihrab i ostali predmeti koji su služili za održavanje islamskih vjerskih obrada.