Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke u prigodi 30. svibnja - Dana Hrvatskoga sabora, Hrvatski sabor, 29. svibnja 2013.

Dan Hrvatskoga sabora
Dan Hrvatskoga sabora

Poštovane gospođe i gospodo, dopustite mi da u svoje i u ime potpredsjednice i potpredsjednika, te zastupnica i zastupnika Hrvatskoga sabora posebno pozdravim:

- Predsjednika Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ivu Josipovića, 
- pozdravljam nazočne, prvu potpredsjednicu i potpredsjednike Vlade Republike Hrvatske i ministre u Vladi Republike Hrvatske, 
- predsjednicu Ustavnog suda Republike Hrvatske gospođu prof.dr.sc. Jasnu Omejec, 
- predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske gospodina Branka Hrvatina i nazočne predstavnike sudbene vlasti, 
- glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske gospodina Mladena Bajića, 
- gradonačelnika grada Zagreba gospodina Milana Bandića, 
- predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Zvonka Kusića, 
- rektore Hrvatskih sveučilišta,
- načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske general pukovnika Dragu Lovrića, 
- bivše predsjednike Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske,
- uzoritog kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog, 
- generalnog tajnika Biskupske konferencije monsinjora Enca Rodinisa,
- predsjednika Mešihata Islamske vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj muftiju Azisa efendiju Hasanovića, 
- pozdravljam predstavnike Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj gospodina prof.dr.sc. Ognjena Krausa, predsjednika, i gospodina Lucijana Mošu Prelevića, rabina,
- predstavnike Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Republici Hrvatskoj gospodina prof.dr.sc. Vladimira Šalomona, predsjednika, i dr.sc. Kote Da Dona, rabina,
- pozdravljam gospodina Branimira Bučanovića, tajnika Sinode kršćanske Kalvinske crkve u Republici Hrvatskoj, 
- gospodina Tomu Magda, glavnog tajnika Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj, 
- pozdravljam predsjednika Evanđeoske pentekosne crkve gospodina dr. Damira Špoljarića, 
- pozdravljam gospodina Branka Berića, predstavnika Evangeličke crkve u Republici Hrvatskoj, 
- pozdravljam članove diplomatskog zbora u Republici Hrvatskoj na čelu s doajenom diplomatskog zbora Apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj preuzvišenim monsinjorom Alesandrom D'Erricom,
- pozdravljam sve nazočne pravobranitelje, čelnike Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Udruga Domovinskog rata kao i čelnike sindikalnih udruga,
- pozdravljam i sve druge goste koji su svojom prisutnošću uveličali današnje obilježavanje spomendana – Dana Hrvatskoga sabora.

Sve vas srdačno pozdravljam i želim izraziti zadovoljstvo i zahvalnost što ste se odazvali pozivu na današnju, za građane Hrvatske važnu svečanost – proslavu Dana Hrvatskoga sabora.

Ovo je dan kada obilježavamo uspostavu prvog višestranačkog i demokratski izabranog Hrvatskog sabora. Bio je to, zajedno s prvim višestranačkim izborima i referendumom o neovisnosti Hrvatske, jedan od prijelomnih dana koji su označili prekretnicu u dugoj hrvatskoj povijesti. Ti dani i danas određuju hrvatsku državu i obilježavaju hrvatsko društvo – demokratskim društvom i državom.

Kao najstarija od svih hrvatskih državnih institucija Hrvatski sabor je uvijek bio čuvar suverenosti i državnosti hrvatskog naroda i u njemu su se pisale najvažnije stranice hrvatske povijesti. Tako je bilo i 30. svibnja 1990. godine, kada se upravo u Hrvatskom saboru počelo stvaranje današnje, neovisne i samostalne, moderne i demokratske hrvatske države.

Događaji koji su uslijedili – oružana pobuna dijela hrvatskog stanovništva potpomognuta odnarođenom tzv. JNA, saveznom vojskom, velikosrpska agresija na Hrvatsku, zatim okupacija dijela njenog teritorija uz strahovita razaranja bili su protiv Hrvatske. Sve su to bili pokušaji da se zatru prvi koraci demokracije na ovim prostorima. Međutim, sve to ne samo da nije slomilo volju hrvatskih građana da žive u slobodi, nego su ju naprotiv ojačali i učvrstili kao nikada prije toga.

Dan Hrvatskoga saboraBili su to dani krvi i suza hrvatskoga naroda i hrvatskih građana, ali još više to su bili dani zajedništva i odlučnosti, dani istinskog domoljublja kada su sve prodemokratske snage, bez obzira na političku, vjersku ili nacionalnu orijentaciju bile ujedinjene u obrani i oslobađanju svoje zemlje. Zato je vrijedno prisjetiti ih se. Dan Hrvatskoga sabora je prigoda za to jer nas podsjeća i potiče na ono čemu svi u Hrvatskoj moramo stremiti, a to je borba za opće dobro, za demokratski razvoj i poštivanje ljudskih prava, temeljnih sloboda i prava nacionalnih manjina.

Slijedeći volju hrvatskih građana Hrvatski sabor je već 22. prosinca 1990. godine donio Ustav, da bi 25. lipnja 1991. godine usvojio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te 8. listopada iste godine Odluku o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, što je bio konačni iskorak u hrvatsku samostalnost i neovisnost.

Osim na političkom planu, Hrvatska se za samostalnost i život u slobodi i demokraciji borila i na bojnom polju braneći se u nametnutom ratu od agresije. Upravo su hrabrost i odlučnost hrvatskih branitelja bili onaj presudni faktor, jezičac na vagi, i najsnažniji oslonac političko-diplomatskim potezima i odlukama koji su nam 15. siječnja 1992. godine donijeli dugo željeno međunarodno priznanje zemlje. U Hrvatskom saboru smo gradili demokratsku državu, hrvatsko društvo slobode i parlamentarne demokracije. Za sve ove izgrađene društvene vrijednosti dugujemo ipak najviše hrvatskim braniteljima.

Hrvatski sabor se, kao najviše predstavničko tijelo hrvatskih građana, svojim braniteljima bar malo odužio usvajanjem Deklaracije o Domovinskom ratu kojom su svi građani, državne i društvene institucije bili pozvani da štite temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata. Borba za zaštitu i očuvanje legitimiteta obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata trajala je dugo, ali s posebnim zadovoljstvom ovom prigodom podsjećam na prošlogodišnju oslobađajuću presudu haaškog suda za hrvatske generale čime su još jednom na međunarodnom planu potvrđeni politička mudrost i vizionarstvo odluka Hrvatskog sabora.

Hrvatski sabor danas je usmjeren na dogradnju i uređivanje države s ciljem dostizanja najviših demokratskih standarda i poticanja gospodarskog razvoja. Hrvatska će uskoro postati članica Europske unije, što nas u parlamentu stavlja pred nove političke izazove. Hrvatska želi biti vjerodostojna članica te će i nakon ulaska u Europsku uniju, zajedno s ostalim njezinim članicama, nastaviti razvijati pravno-gospodarski sustav u cilju napretka i poboljšanja životnog standarda građana.

Dužnost svih nas u Hrvatskom saboru je da pritom, zajedno s hrvatskim predstavnicima u Europskom parlamentu, čuvamo i štitimo naše nacionalne interese, naše nacionalne vrijednosti i dobra. Uvjeren sam da će nam Zakon o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima ostaviti dovoljno manevarskog prostora za ostvarenje tog našeg novog zajedničkog strateškog političkog cilja. Na to nas obvezuje duga prošlost Hrvatskog sabora koje se uvijek rado prisjećamo s osjećajem ponosa i slave.

Poštovane gospođe i gospodo, dragi građani Hrvatske, zahvaljujem vam na pozornosti i čestitam 30. svibnja – Dan našeg Hrvatskog sabora!