Obraćanje predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke na dodjeli godišnjih nagrada za ljudska prava Hrvatskog helsinškog odbora za 2012. godinu, Zagreb, 10. prosinca 2012.

Poštovane članice i članovi Hrvatskog helsinškog odbora, poštovani laureati – dobitnici priznanja, gospođe i gospodo, srdačno vas pozdravljam u ime Hrvatskoga sabora i u svoje osobno ime.

Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava nije tek svečano prisjećanje na jedan u nizu važnih povijesnih događaja. Usvajanje Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima čovjeka 1948. godine bila je prekretnica u suvremenoj povijesti čovječanstva kada su se narodi svijeta, neovisno o njihovom političkom i društvenom uređenju, ekonomskoj snazi ili vjerskim razlikama ujedinile i usuglasile oko temeljnog dokumenta suvremenog svjetskog poretka, dokumenta o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. U središtu tog dokumenta jest smisao ljudskih prava, briga o čovjeku, njegovom dostojanstvu, njegovoj slobodi i pravima.

Iako općeprihvaćena kao međunarodni pravni standard, Opća deklaracija je izraz težnje čovječanstva za izgradnjom društva u kojemu će ljudi biti jednaki pred zakonom. Više od šest desetljeća nakon njenog usvajanja, ona je i danas poticaj i ideal.

Ljudska prava neiscrpna su tema, živo tkivo čovječanstva, njegov glavni motor napretka. To je vizija budućnosti - bez diskriminacije. Borba za ljudska prava seže daleko u povijest prije usvajanja Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima čovjeka. Ona je i danas izvorište niza brojnih drugih deklaracija koje temeljna ljudska prava dalje razrađuju i proširuju u skladu s time kako se svijet mijenja u političkom, društvenom, kulturnom i tehnološkom pogledu.

Mnogi današnji ljudi globalizacije misle da ljudski rad treba urediti tako da odbaci što veći profit. To je u temelju pogrešno mišljenje, jer rad je dostojanstvo čovjeka i treba čovjeku donijeti sreću, a ne samo egzistenciju. Rad je stvaranje i jedino trajno i djelotvorno zadovoljstvo čovjeka, a oslobađa ga dosade, poroka, oskudice i siromaštva. Zauzimanje za ljudska prava nije kampanja, ne može i ne smije biti samo deklarativno prihvaćanje. Ljudska prava se osvajaju, ona se žive ili se ne žive. Ljudska prava temelj su demokracije, demokratskih država i demokratskih društava. Ljudska prava su zajednička vrednota svim članovima društvene zajednice. Opća deklaracija o ljudskim pravima je alat građanima i institucijama države u njihovom uzajamnom odnosu.

Republika Hrvatska je od neovisnosti do danas učinila golem napredak na području zaštite i ostvarivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zasluge za promicanje i unaprjeđenje ljudskih prava velikim dijelom pripadaju i udrugama civilnog društva koje su u dijalogu i suradnji s tijelima državne vlasti pomogle u kreiranju odgovarajućih zakonskih okvira te osvješćivanju i senzibiliziranju hrvatske javnosti na pojedina pitanja ljudskih prava.

Današnji dan prigoda je stoga da čestitam svima u hrvatskom društvu koji neumorno i djelatno rade na promicanju ljudskih prava i na tome da ih kao svoje vlasništvo prihvate svi hrvatski građani. Kao država i kao društvo opravdali smo naše članstvo u međunarodnim organizacijama poput Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe kojima su ljudska prava okosnica djelovanja. Na vlastitom primjeru potvrdili smo i pokazali da želimo, možemo i znamo biti vjerodostojan čimbenik u međunarodnoj zajednici na području zaštite i promicanja ljudskih prava.

No, kako sam naglasio na početku, Opća deklaracija o ljudskim pravima i danas ostaje poticaj i ideal mnogim društvima, skupinama i pojedincima. Mi smo i danas na raznim krajevima svijeta suočeni s činjenicom da su ljudska prava izvor manipulacije. Borba protiv tiranije i raznih režima, nije uvijek borba za ljudska prava i temeljne slobode, već se nameću drugi režimi koji su u suprotnosti s osnovnim načelima slobode i demokracije. Jedna od velikih opasnosti za demokraciju i ljudska prava svakako je i globalna ekonomska kriza koja dovodi do širenja siromaštva u svijetu i potiranja temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Opća deklaracija o ljudskim pravima podrazumijeva razumijevanje i solidarnost među ljudima i narodima. To znači da se ni mi u Hrvatskoj ne možemo uljuljkati dosadašnjim uspjesima na području ljudskih prava. Tu imamo još mnogo posla kako u smislu ostvarivanja postojećih zakona tako i u smislu donošenja novih zakonskih okvira u cilju ostvarenja Ustavom utvrđene jednakopravnosti svih građana Hrvatske.

Uvjeren sam da ćemo u suradnji s vama, predstavnicima nevladinih organizacija i civilnog društva, vođeni dobrom voljom i željom za suzbijanjem konflikata te uklanjanjem postojećih nepravdi pridonijeti daljnjem unaprjeđenju hrvatskog društva.

Svoje obraćanje završio bih mišlju pape Benedikta XVI.: „Svaka se vlast u prvom redu ima shvaćati kao moralna snaga, sposobnost razumnog utjecaja, prihvaćena od svih, a ograničena nadležnostima i pravom“. A ja bih dodao i odgovornošću kao karakternom ljudskom osobinom i odnosom čovjeka prema čovjeku.

Na kraju, svim laureatima čestitam na dodjeli godišnjih nagrada za ljudska prava Hrvatskog helsinškog odbora za 2012. godinu.

Želim vam još mnogo uspjeha u vašem radu na promicanju ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Zahvaljujem na pažnji.