.png)
OČUVANJE I PROMOVIRANJE JADRANSKOGA MORA KAO ČIMBENIKA KULTURNOGA I TURISTIČKOGA RAZVOJA U REGIJI
Jadransko more, kao integralni dio Mediteranskoga mora, zemljopisno je smješten tako da poput duboka zaljeva dijeli, ali istovremeno i spaja Balkanski i Apeninski poluotok. Jadransko more je ujedno i najdublje uronulo u europski kontinent s njegove južne strane, što mu određuje iznimno značajnu geostratešku ulogu u ovom dijelu Europe. Upravo zbog te važnosti Jadranskoga mora, a i zbog toga što je, na neki način, zatvoreno more, moramo posvetiti posebnu pažnju očuvanju njegove biološke raznolikosti, kao i održivoga razvoja njegove flore i faune. Jadransko more nije samo more onih zemalja čije obale oplakuje, nego je to i more svih ostalih europskih zemalja, pa i cijeloga svijeta, što nas dodatno obvezuje na očuvanje njegove ekološke ravnoteže. Uz Jadransko more, kao i uz cijeli Mediteran, kroz povijest se je razvijala i oblikovala posebna, prepoznatljiva kultura, čije nas vrijednosti i bogatstvo također obvezuju na očuvanje i brižno njegovanje. Ovu posebnost mediteranske kulture bih ilustrirao na jednom dijelu Jadranskoga mora, na potezu od rijeke Neretve do Boke Kotorske. Na tom relativno malom zemljopisnom prostoru, kroz povijest su se razvile i ispreplele četiri velike regije i civilizacije: jedno-kršćanske (katolička i pravoslavna) i muslimanska. Premda je to pretežito katolička vjera i civilizacija (određena s nizom kulturnih spomenika) nastavno uz nju je prisutna i pravoslavna (spomenimo manastir Zavala), muslimanska (značajni kulturni spomenici u Počitelju i Mostaru), te židovska (zastupljena Sinagogom u Dubrovniku, koja je jedna od tri najstarije u Europi).
Turizam je nakon drugoga svjetskoga rata postao snažan čimbenik razvoja svake zemlje, a poglavito naših zemalja smještenih uz Jadransko more. Međutim, turizam je vrlo osjetljiva i ranjiva privredna grana. Zahtijeva mir i stabilnost. Isključuje ratne sukobe i terorističke napade, kao minimum njegove uspješnosti. Također, ako bi došlo do narušavanja kvalitete Jadranskoga mora po bilo kojoj osnovi, umanjilo bi turističku učinkovitost, ili bi ga potpuno uništilo. Mir i suradnja među zemljama Jadranskoga mora, prožimanje kultura tolerancija raznolikosti, te čuvanje biološke ravnoteže, preduvjeti su za razvoj turizma i za razvoj cijele regije.
Jadransko more mora ostati oaza mira, civilizacijske snošljivosti i kulturnoga prožimanja svih sastavnica ove regije. Mir je drugo ime za napredak, pa tako i za napredak kulturnoga i turističkoga razvoja. Jadran i Mediteran su kolijevke ljudske kulture i civilizacije, te takvima trebaju i ostati. Oni su simboli susreta civilizacije, humanizma i renesanse. Neka i u ova krizna i recesijski rovita vremena, ostanu izvor nade i pokretač kulturnoga i turističkoga opstanka i razvoja u ovoj regiji.