.png)
Poštovani dame i gospodo,
Uvaženi predsjednici parlamenata,
Čast mi je i zadovoljstvo biti ovdje danas s vama i raspraviti o, ja bih rekao, najvažnijoj temi 21. stoljeća, a to su klimatske promjene. Osvrnuo bih se za početak na utjecaj klimatskih promjena u kontekstu poljoprivrede u europskim razmjerima, a onda bih istaknuo nekoliko ključnih čimbenika u okviru svoje domovine, Hrvatske.
Klimatske promjene su vrlo važan faktor koji utječe na naš planet. Ključne točke razvoja naših ekonomija su ambicije Europske unije da predvodi rješavanje problema vezanih uz klimatske promjene te umanji njihov utjecaj. Poljoprivreda može puno toga učiniti po tom pitanju. Klimatske promjene vode do novih izazova i prilika za ruralno gospodarstvo. Ruralno stanovništvo i gospodarstvo trebaju biti spremni na promjene kako bi održali i poboljšali svoj dohodak i kvalitetu života. Razmjena znanja među gospodarstvima i među državama je ključna za prilagodbu klimatskim promjenama. Individualni i zajednički resursi moraju se pametno koristiti tijekom ovog procesa.
Poljoprivreda, koja snabdijeva hranom, energijom i održava ekosistem, uvelike ovisi o klimi. Čimbenici koji su vezani uz klimu, kao temperatura, sunčeva svjetlost, padaline i vlaga tla su bitni za poljoprivrednu proizvodnju i njen utjecaj na okoliš. Za očekivati je da će klimatske promjene nastaviti varirati na regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Isto tako, očekujemo da će one povećati rizik od izbijanja štetočina i bolesti te utjecati na biljke, stoku, i, što je najgore, na ljudsko zdravlje. Trebalo bi vrlo pomno razmotriti kako će društvo odgovoriti na takve opasnosti.
Osigurati sve većem broju ljudi na svijetu hranu i vodu glavni je izazov. Jasno je da će društvo, lokalno i globalno i farmeri kao takvi, imati koristi ako se prilagode klimatskim promjenama na pravilan način. Ruralna područja i poljodjelci i druge grane gospodarstva kroz promjene u ponašanju mogu se prilagoditi klimatskim promjenama kako bi poboljšali odnos između razine rizika i utrška od svoje djelatnosti. Stoga, prilagodbe su u velikom dijelu autonomne, čak i u slučaju da političke mjere ne postoje. Međutim, potrebno je poticati dugoročni održivi razvoj, primjerice po pitanju vode i resursa u tlu. Imajući to u vidu, veoma je važno da međusobno dijelimo iskustva i razvijamo suradnju. Potrebno je nastaviti razmjenu iskustva i razviti, te proširiti odgovarajuću primjenu znanja tzv. "know-how". Važan korak u tom ogromnom procesu je osigurati financiranje troškovno učinkovitih mjera.
Poljoprivreda je bila hrvatska okosnica kroz tisućljeća i uz njenu ulogu u nacionalnom gospodarstvu, poljoprivreda je oduvijek igrala veliku ulogu u zaštiti okoliša. Štetni utjecaju u klimatskim promjenama i katastrofe zbog vremenskih uvjeta sve se više javljaju u Hrvatskoj. S našom 5800 km dugom obalom posebno smo osjetljivi na moguće povećanje razine mora. To će pridonijeti salinizaciji slatkovodnih izvora na obali mora i voda na području Neretve te direktno ugroziti proizvodnju voća i povrća. Razdoblje od 1991.-2000. godine bilo je najtoplije desetljeće u 20. stoljeću u Hrvatskoj, a svake godine raste i minimalna dnevna temperatura. Ljeta su sve toplija, a količina padalina u godini se smanjuje u čitavoj zemlji, što dovodi do suše.
Dobro je poznato da je naša zemlja turistička destinacija brojnih europskih i svjetskih gostiju i sigurno nam u tom pogledu odgovara da sezona traje što duže. Prošli je vikend u Hrvatskoj na moru nalikovao onom u mjesecu kolovozu. Sezona kupanja nije još gotova i pritom ne mislim samo na one hrabrije plivače. Međutim, statistika nam ne ide u prilog, ako gledamo generalno.
U razdoblju od 2000.-2007. godine ekstremni uvjeti su na poljodjelskim urodima prouzročili štetu od 1,1 milijardu eura. Predviđanja UNDP-a za Hrvatsku govore da će 2050. godine izgubljeni dohodak samo na kukuruz biti od 6 do 16 milijuna eura. Kao buduća članica EU, Hrvatska je veoma zabrinuta zbog te situacije i odlučna je da nađe pravi način da ublaži i prilagodi mjere u poljoprivredi. Vlada RH je već poduzela neke mjere u tom smjeru. Podržala je i nedavnu studiju Programa UN-a za razvoj nazvanu „Klima za Promjenu“. Hrvatska će primijeniti zaključke ove studije, koja je važna i u kontekstu Europske unije.
Poljoprivredni sektor EU mogao bi primijeniti niz kapaciteta i tehničkih radnji da ublaži i da se prilagodi klimatskim promjenama. Oni mogu uključivati niz zakonodavnih, gospodarskih ili informativnih mjera u politici koje bi mogle spriječiti štetne navike i koje bi mogle ohrabriti i informirati farmere kako da usvoje dobre navike koje im ta politika predlaže.
Veliki niz znanstveno dokazanih podataka pokazuje da bi organski uzgoj mogao biti dobar način u prevladavanju klimatskih promjena. Istraživanje FAO-a, koje je podržala i Vlada RH također pokazuje da prijelaz na organski uzgoj može smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova, a u isto vrijeme imati pozitivne učinke na poljoprivrednu produktivnost, bruto dohodak i zaposlenje u poljoprivrednom i drugim sektorima. Potrebno je usredotočiti se na tzv. "win-win" rješenja koja se odnose na poljoprivredu, kao što je npr. korištenje bioplina iz gnojovke. Takva rješenja postoje te ih je potrebno provesti te popularizirati radi njihovog većeg korištenja.
Danas smo tu da raspravimo i o drugim rješenjima za ovo goruće pitanje i veseli me ćuti mišljenja svojih kolega o toj materiji. Stoga im prepuštam riječ.
Dragi kolege, hvala Vam na pažnji.