Pozdravna riječ predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa na otvaranju Konferencije predsjednika parlamenata država sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, Zagreb 16. travnja 2007.

seecp.jpgPoštovani predsjedniče Republike Hrvatske, poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, poštovani predsjednici parlamenata, uzvanici i dragi gosti.

Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti vas na konferenciji koja okuplja najviša parlamentarna izaslanstva zemalja sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi.

Dragim gostima i prijateljima koji su došli u Hrvatsku i u Zagreb želim najsrdačniju dobrodošlicu.

Osobito mi je drago pozdraviti među nama i visoka izaslanstva Europskog parlamenta, Parlamentarne skupštine OESS-a i Zapadnoeuropske unije. Posebnu zahvalnost za nazočnost dugujemo izaslanstvu njemačkog parlamenta, kao zemlje predsjedateljice Europskom unijom jer upravo u povezanosti s Unijom nalazimo glavni smjerokaz našeg djelovanja. 

Pozdravljam i zamjenika posebnog koordinatora Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Kao posebno pozvane goste pozdravljam predsjednika Skupštine Crne Gore, u nadi da će Crna Gora uskoro postati punopravni član našeg Procesa. Pozdravljam i predstavnika UNMIK-a.

Uvažene ekscelencije, dragi prijatelji,

čini mi se važnim uvodno podsjetiti da se naša šesta Konferencija predsjednika parlamenata, u okviru hrvatskog predsjedanja Procesom suradnje u Jugoistočnoj Europi održava u godini u kojoj Europska unija obilježava svoju pedesetu obljetnicu.

Znamo da je na izvoru te velike ideje ujedinjene Europe stajala – vizija. Povijesnu opravdanosti i političku dalekosežnost te vizije Europe utemeljene na zajedništvu u slobodi, demokraciji., jednakosti, poštivanju nacionalnih, ljudskih i manjinskih prava, te razvitka u miru, potvrdilo je upravo tih proteklih pola stoljeća.

Tih proteklih pedeset godina proteklo je u postupnom, ne uvijek lakom procesu integriranja Europe i njena proširenja. Otkako je osmislila i usvojila ideju suradnje u miru i dijalogu, Europa je otvorila novu, epohalnu stranicu svoje povijesti.

Naši su prostori, donedavno, bili isključeni iz te povijesne europske preobrazbe. Ali, raskidajući s tragedijama nedavnih ratova, oslobađajući se postupno starih predrasuda i stereotipa i potvrđujući – postupno i ne uvijek bez teškoća – spremnost da usvojimo standarde i vrijednosti Europske unije i Euroatlantske zajednice slobodnog svijeta, i naše zemlje danas sudjeluju u oblikovanju tog velikog projekta ujedinjene Europe.

Upravo o tomu želimo danas razgovarati na ovom skupu.

Upravo je to i vodeća misao i temeljni cilj hrvatskog predsjedanja Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi. Uz ostalo i zbog toga što je ta vizija preobrazbe i uzdignuća k novim standardima i vrijednostima, k društvu dijaloga, tolerancije, uvažavanja i suradnje, stožerno mjesto današnje hrvatske ukupne državne politike. Iz takve politike prirodno proizlazi upućenost na Europu i Euroatlantsku zajednicu, kao i opredjeljenje za suradnju sa susjedima i promicanje dobrosusjedskih odnosa.

Ponekad smo možda još zabrinuti zbog izazova koji stoje pred nama. Arhitektura jugoistoka Europe još nije posve dovršena. Ali, osvrnemo li se tek desetljeće iza nas, napredak je nesporan. Kao što je nesporno da je upravo ideja uključenja u Europsku uniju i Euroatlantsku zajednicu bila i ostala nezamjenjiv i najsnažniji okvir i poticaj za promjene. Potvrđuje to i primjer moje zemlje, Hrvatske. Potvrđuju to i primjeri Bugarske i Rumunjske, odnedavna novim članicama Europske unije iz redova SEECP-a, pa koristim prigodu čestitati  bugarskim i rumunjskim kolegama. Potvrđuju to i primjeri svih ostalih zemalja s prostora SEECP-a koje su na razne načine već institucionalno povezane s Europskom unijom. Ta povezanost oslobađa istodobno i nove prostore našoj uzajamnoj suradnji.

U ovoj panoramskoj slici novog političkog i društvenog krajolika europskog jugoistoka naši parlamenti imaju posebno mjesto. I o tomu ćemo danas razgovarati.

Hrvatski sabor prepoznaje novo političko vrijeme, podupire politiku pristupanja u članstvo u Europskoj uniji i politiku jačanja suradnje na jugoistoku Europe. Naš parlamentarni „Savez za Europu“ ima, usudio bih se reći, i šire poticajne dimenzije.

Imajući na umu važnost političkog trenutka u kojem smo se sastali, htio sam, uvodno, samo naznačiti okvir za naše današnje razgovore i promišljanja.

Uvjeren sam da ih dijeli i predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader, te ga molim da nam se obrati prigodnim govorom.