.png)
Poštovana predsjednice mađarske nacionalne skupštine, gospođo Katalin Szili, cijenjene kolegice i kolege predsjednici parlamenata, gospođe i gospodo.
Izražavam svoje zadovoljstvo što Hrvatska na sastanku predsjednika parlamenata zemalja EU prvi put sudjeluje kao zemlja kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Cilj ulaska u EU nije osnovni vanjskopolitički cilj samo ove hrvatske Vlade, već i cilj svih političkih stranaka u Hrvatskom saboru. O pitanju ulaska u Europsku uniju postoji konsenzus svih stranaka te svih značajnijih političkih snaga u zemlji. Izražen je u Izjavi Vlade i Sabora o zajedničkom djelovanju u procesu pregovora s EU. U HS je također uspostavljen Nacionalni odbor, kao tijelo koje bi trebalo nadzirati tijek pregovora, a na čijem se čelu nalazi predstavnik oporbe.
Nedavno uspostavljanje Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-RH ima za RH veliko značenje. Vjerujem kako će uspostavljeni Zajednički parlamentarni odbor u tom kontekstu, koristiti svoje veliko iskustvo stečeno u prošlom procesu proširenja EU. U tom smislu, pozdravljamo zaključke prvog sastanka Zajedničkog odbora, održanog početkom ožujka, u kojima je pružena podrška hrvatskim nastojanjima za što bržim početkom pregovora. Siguran sam da će uspostavljeni Zajednički odbor postati integralni dio efikasnog političkog dijaloga putem kojeg će se suradnja između Europskog parlamenta i Hrvatskog sabora dodatno ojačati i unaprijediti. Njegov će rad zasigurno pridonijeti dodatnom boljem upoznavanju i razmjeni iskustava između političkih partnera.
Jedan od vrlo važnih područja suradnje odnosi se i na već uveliko započeti proces usklađivanja hrvatskog nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, gdje smo, sukladno postavljenoj agendi, u Hrvatskom saboru, uistinu napravili veliki posao. Hrvatska je do sad postigla značajan napredak na svim područjima političkog i gospodarskog života te na implementaciji demokratskih standarda, zbog čega je nebrojeno puta bila i isticana kao čimbenik sigurnosti u ovom području. Svojom političkom, ali i stabilnom makroekonomskom politikom, omogućen je i nastavak ostalih pozitivnih trendova u hrvatskom društvu.
RH provodi vanjsku politiku u potpunosti u skladu s našim statusom kandidata za članstvo u EU i cilj nam je kroz naš euro-atlanski integracijski proces aktivno doprinositi stabilnosti Europe, a posebice ovog njenog dijela. RH je svjesna svog zemljopisnog i geopolitičkog položaja te značaja ove regije za cijelu Europu. Također smo svjesni naše uloge u tom pogledu. Prije svega, RH čvrsto vjeruje, što se iz njezinog primjera najbolje može vidjeti, u mogućnost stvaranja pozitivnih promjena i konačnu stabilizaciju regije, vrednovanjem njezinih postignuća. Ta su postignuća jasan signal ostalim zemljama u neposrednom okruženju da se svaki napor u provođenju reformi na putu u europske i euroatlantske integracije isplati.
RH pozdravlja i potiče provođenje reformi u susjednim zemljama svog neposrednog okruženja, posebno Bosni i Hercegovini te Srbiji i Crnoj Gori. Jedinstveni je stav, na temelju iskustava iz brojnih susreta s dužnosnicima zemalja regije, kako usporavanje procesa priključenja EU bilo koje od zemalja u Jugoistočnoj Europi, nije u interesu niti jedne zemlje ove regije.
Hrvatski sabor je danas jednako otvoren jačanju parlamentarne suradnje s Europskim parlamentom i parlamentima zemalja članica EU, parlamentima zemalja-kandidata i, naravno, s zemljama procesa stabilizacije i pridruživanja.
Imajući u vidu jedinstven položaj Hrvatske u euro-integracijskom procesu, posebno smo zainteresirani za jačanje parlamentarne suradnje na svim razinama s parlamentima zemalja EU i akceptiranje njihovih iskustava. Stoga posebno poželjnim ocjenjujemo uspostavljenje još tješnje suradnje odbora – posebno Odbora za europske integracije i Odbora za vanjsku politiku s odgovarajućim odborima svih država članica EU.
Uvjereni smo da integriranje cijele regije i svih njenih zemalja u EU, predstavlja jedino rješenje za konačnu stabilizaciju ovog prostora. U tome polazimo od povijesnog iskustva stvaranja Europske unije kao projekta koji je omogućio stvaranje velike zone mira i prosperiteta na ovim, nekada turbulentnim i nestabilnim prostorima.
Gospođe i gospodo,
Nedavna odgoda početka pregovora između RH i EU kod većine hrvatskog stanovništva primljena je s nerazumijevanjem i doživljena kao određena vrsta nepravde. I to naročito stoga što je punopravno članstvo RH u veliku obitelj europskih naroda prihvaćena od velike većine građana Hrvatske. RH smatra da bi se dugoročno usporavanje hrvatskog priključenja EU negativno odrazilo na ukupne političke i gospodarske trendove, kako u RH tako i u regiji.
Uvjeravam vas da RH sve čini kako bi riješila i posljednji preostali neriješeni slučaj suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu i to onaj umirovljenog generala Gotovine. Uvjereni smo da ćemo i u tom, posljednjem, slučaju dokazati vjerodostojnost naše suradnje. Istovremeno, treba imati u vidu činjenicu da je RH od 626 zahtjeva Suda u Haagu, u potpunosti riješila njih 625! U tom smislu, RH pozdravlja osnivanje Radne skupine EU za ocjenu suradnje RH s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu. Drago nam je da se i EU uključila u proces evaulacije suradnje RH i Suda u Haagu. Očekujemo da će i uz partnersku pomoć međunarodne zajednice, i taj jedini, preostali neriješeni slučaj, prestati biti preprekom za otvaranje pregovora.
Želim naglasiti da je RH u potpunosti spremna i predana otvorenoj i punoj suradnji s međunarodnom zajednicom, a svoju budućnost vidimo na ravnopravnoj i partnerskoj osnovi u zajednici demokratski i gospodarski razvijenih zemalja ujedinjene Europe.
RH je uvjerena u svoju političku, demokratsku i gospodarsku zrelost i spremnost za otvaranje procesa pregovora s EU, a istodobno smo uvjereni da je to i u interesu EU, ali i cijele regije koja u Hrvatskoj vidi pozitivan primjer za provođenje unutarnjih reformi. Hvala vam na pozornosti!