Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa na Međunarodnoj konferenciji Paneuropske unije - Zagreb, 22. listopada 2005.

Poštovani počasni predsjedniče PEU, uvaženi predsjednici međunarodne i hrvatske PEU, cijenjeni sudionici Konferencije, gospođe i gospodo!

Srdačno Vas pozdravljam u ime Hrvatskoga sabora i svoje osobno ime. S velikim zadovoljstvom prihvatio sam pokroviteljstvo nad ovom međunarodnom konferencijom Hrvatske paneuropske unije, čija je tema više nego važna i aktualna za perspektivu europskog procesa ujedinjavanja odnosno za budućnost ujedinjene Europe.

U hodogramu hrvatskog euro-integracijskog puta mjesec listopad 2005. označava  ključnu prijelomnicu, posebice nakon prošlogodišnjeg vala proširenja s deset novih članica i nakon što je u nekim sredinama zavladao osjećaj premorenosti, suzdržanosti i straha od daljnjeg proširenja.

Odluka Vijeća ministara EU predstavlja jedno novo međunarodno priznanje Hrvatske – potvrdu zrelosti i odgovornosti Hrvatske u dostizanju političkih, demokratskih i gospodarskih standarda Europske unije.

Hrvatska je i do sada „išla ispred vremena“, ne čekajući formalne odluke Europske unije. Proces usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s s europskim odavno je počeo i u  punom je tijeku - gotovo 160 zakona  usklađeno je s pravnim stečevinama EU.

To će uvelike olakšati i ubrzati proces screeninga, koji je prije nekoliko dana već optočeo za područje znanosti. Isto tako smo izvršili  temeljite, pravodobne i kvalitetne operativno – tehničke pripreme i u Hrvatskom saboru i u Vladi Republike Hrvatske.

Hrvatski pregovarački tim, sastavljen od vrsnih eksperata, i službeno je 20. listopada započeo svoj rad u Bruxellesu. Hrvatski sabor, putem Nacionalnog odbora za praćenje pregovoranja, ostvaruje funkciju nadzora, kontrole, i što je vrlo važno, predstavlja snažni osigurač u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa u procesu pregovaranja.

Hrvatska je definitivno zakoračila u završnu fazu priključenja EU, čime je započelo jedno novo razdoblje života hrvatskog društva.

Bez imalo euforije, s optimizmom i vjerom u vlastite sposobnosti, nastavljamo provoditi složenu i odgovornu zadaću dosljednog i odlučnog dovršetka svih planiranih reformi i provedbi svih preuzetih obveza.

Uvjeren sam da će pozitivan razvoj odnosa RH i EU dati snažan poticaj i ostalim zemljama u regiji, da i one, poučene hrvatskim iskustvom i spoznajom o korisnosti i isplativosti provođenja reformi, što brže ostvare napredak u europskim integracijama.

Hrvatska se zalaže da proces europskog ujedinjenja treba ići dalje i čvrsto vjeruje u europsku perspektivu država jugoistoka Europe.

Hrvatska ima interes da svojim primjerom i svojim pozitivnim iskustvima pomogne i doprinese jačanju demokratskih standarda, društvenoj i političkoj stabilnosti u državam našeg neposrednog okruženja.

Milenijski projekt ujedinjene Europe ostvariv je tek nakon dovršetka europskih integracija na cijelom zemljopisnom prostoru Europe.

Jedino ujedinjena i povezana Europa, prožeta zajedništvom civilizacijskih vrijednosti, je jamac miru, stabilnosti i napretku.

U tom smislu želim naglasiti da snaga Europe leži u zajedništvu država, ali država koje će istodobono čuvati nacionalne interese, sačuvati svoje identitete, svoju prepoznatljivost, svoju osobitost. U današnjem svijetu sveobuhvatne globalizacije, upravo su bogatstvo i vrijednost autohtonih raznolikosti brana brojnim opasnostima što ih donose globalizacijski procesi.

Poštovani sudionici Konferencije,

Ravnopravnost, međusobno uvažavanje i razumijevanje između država članica  su conditio sine qua non uspješne europske politike.

U tom kontekstu smatram vrlo važnim današnju raspravu o europskom ustavu, u okolnostima interne institucionalne krize u EU, nastale odbacivanjem Ustava za Europu na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.

U vezi s prevladavanjem postojeće krize i neizvjesnosti nastavka ustavnog procesa, danas se vode brojne rasprave o tome što je uzrok nastalom zastoju i kako izići postojeće institucionalne krize. Kao temeljni uzroci navode se politčke krize u pojedinim država članicama, dubinske promjene u nacionalnim politikama pojedinih EU članica, zatim nedovoljne rezultate zajedničke monetarne politike. Jedan dio analitičara drži  da je zastoja „projetka Europa“ došlo zbog nepovoljne percepcije javnosti kao posljedica nedovoljne komunikacije i približavanja „europske agende“ građanima.

Unatoč tome, danas  prevladava jedinstveni stav da projekt  Europska unija ide dalje, u prvom redu polazeći od činjenice da je Unija i do sada uspješno svladavala poteškoće te da nema mjesta malodušnosti i skepticizmu.

Izazovi s kojima su danas individualno suočene sve članice EU, toliko su veliki , da ih niti jedna od njih neće moći sama upsješno savladati.

Stoga je interes je svih građana i zemalja članica da se nastavi izgradnja Europe „korak po korak“.

Gospođe i gospodo,

Vjerujem da će rasprave koje ćete voditi na ovom skupu dati svoj doprinos naporima koji se u Europskoj unijij poduzimaju u cilju prevladavanja postojeće krize.

Na kraju, želim u ovoj prigodi javno iskazati priznanje i pohvalu za ono što je kroz dugi niz godina, međunarodna Paneuropska unija, na čelu s sadašnjim  počasnim predsjednikom dr. Ottom von Habsburgom, zatim svi članovi hrvatske PEU,  činili i čine u Europskom parlamentu, u svojim zemljama i na brojnim međunarodnim skupovima, na promociji hrvatskih vrijednosti i zauzimanju da se Hrvatska integrira u obitelj europskih naroda.

Hvala vam uz želju za uspješnim radom na Konferenciji!