.png)
Zagreb - U Hrvatskome saboru započeo je dvodnevni 9. sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora Republika Hrvatska – Europska unija. Sastankom supredsjedaju predsjednik Odbora za vanjsku politiku i predsjednik izaslanstva Hrvatskog sabora pri Zajedničkom parlamentarnom odboru Mario Zubović i predsjednik izaslanstva Europskoga parlamenta pri Zajedničkom parlamentarnom odboru Pal Schmitt.
Nakon upućivanja riječi dobrodošlice Mario Zubović je konstatirao da je postignut napredak u pregovorima Hrvatske za članstvo u EU, utvrdio je glavne izazove koji stoje na putu Hrvatske prema euroatlantskim integracijama, ali i odlučnost svih državnih tijela da Hrvatska zaključi pregovarački proces onako kako je planirano, do kraja 2009. godine. Osvrnuo se na posljednje izvješće Europske komisije iz studenog prošle godine u kojem je utvrđen znatan napredak Hrvatske na svim poljima, te u kojem se iznosi 2009. kao ciljna godina završetka pregovora Hrvatske s EU. Zubović je izjavio kako je Hrvatski sabor bio dužan reagirati na Zaključak o zaštiti slovenskih državnih interesa kod pristupanja Hrvatske NATO-u, koji je usvojen u Državnom zboru Republike Slovenije prošli tjedan, s čijim se sadržajem Hrvatski sabor ne slaže.
Pal Schmitt u uvodnom je obraćanju rekao kako ništa nije važnije od nastavka pregovora, posebice jer se do kraja godine može ostvariti zacrtano tehničko zaključenje pregovora, a bilateralna pitanja Hrvatske i Slovenije su nešto što je odvojeno od toga.
U nastavku je ministar pravosuđa Ivan Šimonović upoznao članove Odbora s naporima koje Hrvatska poduzima na planu borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije u Hrvatskoj. Naglasio je kako je ta borba dio šireg konteksta reforme pravosuđa i podizanja njegove kvalitete, u normativnom i organizacijskom dijelu, ali i personalnim poboljšanjima. Ustvrdio je kako su tragična ubojstva koja su se zbila u Zagrebu u listopadu prošle godine inicirala odlučnost političkih struktura da se s organiziranim kriminalom i korupcijom najoštrije razračunaju. Uveden je opsežan set mjera, normativnih i organizacijskih, usvojene su potrebne zakonske izmjene. u Kazneni zakon RH uvedena je zakonska odredba na temelju koje se cjelokupna imovina osobe koja je osuđena za djelo korupcije ili organiziranog kriminala smatra nezakonito stečenom, te se oduzima, ako ta osoba ne dokaže suprotno. Ustrojene su posebne policijske postrojbe za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, a u ožujku s radom počinju novoustrojeni uskočki odjeli na županijskim sudovima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu koji bi sudili koruptivna djela. Cilj je funkcionalna integracija policije, Državnog odvjetništva i sudova u učinkovit sustav koji će se znati oduprijeti korupciji i organiziranom kriminalu. Ne manje važna je široka podrška javnosti, nevladinih udruga, akademske zajednice i čitavog društva, istaknuo je Šimonović.