.png)
Zagreb - Odbor za zaštitu okoliša i prirode održao je u utorak tematsku sjednicu "Primjena Zakona o održivom gospodarenju otpadom s posebnim osvrtom na prikupljanje, razvrstavanje i naplatu odvoza komunalnoga otpada u jedinicama lokalne samouprave (JLS) i Gradu Zagrebu".
U radu sjednice sudjelovali su, osim članova Odbora za zaštitu okoliša i prirode, ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović sa suradnicima, predstavnici Ministarstva gospodarstva, Fonda za zaštitu okoliša i energentsku učinkovitost, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Hrvatske gospodarske komore, Udruge gradova u RH, Udruge općina u RH, Grada Zagreba, krovnih udruga za zaštitu potrošača i Zelene akcije.
- Predsjednik Odbora za zaštitu okoliša i prirode Gordan Maras na početku sjednice podsjetio je kako u skladu s preuzetim obvezama i pravnom stečevinom Europske unije (Okvirnom direktivom o otpadu) Hrvatska mora do 2020. zbrinjavati 50 posto odvojeno prikupljenoga otpada.
– Potrebno je izraditi opću strategiju kako postići ispunjenje ovih kriterija te kako potaknuti građane da postanu ekonomski zainteresirani za to, rekao je Maras. Dodao je kako velika odgovornost leži na jedinicama lokalne samouprave (JLS) koje moraju stanovništvo na svojim područjima educirati i motivirati za odvojeno prikupljanje otpada – otpadnog papira, metala, stakla, plastike. Kao pozitivan primjer djelovanja JLS Maras je naveo Grad Prelog koji je postignuo razinu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, za razliku od Grada Zagreba koji zbrinjava samo 1 posto takvoga otpada.
Sanja Radović Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, govorila je o aktualnome stanju gospodarenja otpadom. – Gospodarenje otpadom mora se temeljiti na kružnom, a ne linearnom gospodarstvu, jer to je jedini model kojim se nastajanje otpada može svesti na najmanju moguću mjeru i osigurati održivo gospodarenje resursima, rekla je Radović Josić. Iznijevši podatke o postotcima odloženoga otpada u Hrvatskoj, Radović Josić istaknula je kako je u posljednjih deset godina u Hrvatskoj odbačen otpad vrijedan 5 milijardi kuna. Nadalje, rekla je Radović Josić, Hrvatska treba do 2018. godine sanirati sva postojeća odlagališta otpada, a trenutačno ih je u Hrvatskoj 301, od kojih je jedan dio u fazi sanacije, a jedan dio će se morati zatvoriti. Govorila je također i o inspekcijskome nadzoru prikupljanja i razvrstavanja otpada u 2015. godini u gradovima i općinama kojim je utvrđeno da čak 88 gradova nema potreban broj reciklažnih dvorišta, a 77 nijedno reciklažno dvorište.
Rukovoditeljica Odjela za otpad Hrvatske agencije za okoliš i prirodu Jasna Kufrin iznijela je niz podataka o količinama i vrstama komunalnoga otpada u Hrvatskoj, prema kojima je u Hrvatskoj u 2014. godini proizvedeno više od 1.6 tona komunalnoga otpada, što je 4.8 posto manje nego u 2013. godini. U ukupnim količinama komunalnoga otpada u 2014. godini na otpad iz turizma odnosi se 5,4 posto.
Aleksandra Ćilić, v.d. načelnica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, upoznala je sudionike sjednice s provedenim aktivnostima Fonda u razdoblju od 2013. do kraja 2015. godine u području gospodarenja otpadom. Posebno se osvrnula na isplaćena sredstva Fonda po županijama za sufinanciranje nabave komunalne opreme, opreme za nadogradnju sustava prikupljanja otpada odnosno obračuna komunalne usluge odvoza otpada prema volumenu, nabavu komunalnih vozila, nabavu mobilnih reciklažnih dvorišta itd.
– Za više od 500 projekata JLS u ovome razdoblju izdvojeno je preko 90 milijuna kuna, kazala je Ćilić. Kao problem u izgradnji reciklažnih dvorišta, Ćilić je naglasila kako mnogi gradovi i općine nemaju prostor koje bi mogle dati na raspolaganje za ovu namjenu, najčešće zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
- Zadnjih godina vide se pomaci u području gospodarenja otpadom, no ipak stanje još nije potpuno zadovoljavajuće jer kasnimo u ispunjavanju naših ugovornih obveza prema EU-u, rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović. Mišljenja je kako se cijeli sustav gospodarenja otpadom previše oslanja na izgradnju centara za gospodarenje otpadom koji zbrinjava mješoviti otpad, među ostalim i onaj biorazgradivi koji može uzrokovati probleme onečišćenja, a to se ne uklapa u kružno gospodarstvo. Naglasak bi trebao biti na odvajanju otpada i stvaranju uvjeta za ponovnu uporabu, rekao je Dobrović.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali članovi Odbora za zaštitu okoliša i prirode te ostali sudionici sjednice.