.png)
Zagreb - Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu održao je u četvrtak tematsku sjednicu o financiranju znanstveno-istraživačkoga rada i visokoga obrazovanja u Hrvatskoj.
Nužnost povećanja javnih izdvajanja za ova područja, izrada jasne strategije razvoja znanosti i visokoga obrazovanja te pozicioniranje znanosti i visokoga obrazovanja kao razvojnih prioriteta bili su u središtu izlaganja i rasprave koja je uslijedila nakon uvodnoga dijela sjednice.
- Obrazovanje i znanost trebali bi predstavljati razvojne prioritete jedne zemlje koji joj jedini mogu donijeti dugoročnu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje identiteta, rekla je na početku sastanka Gordana Rusak, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. – Međutim, nastavila je, u Hrvatskoj su znanost i obrazovanje sustavno zanemarivani i na rubu društvenoga interesa. Iznijela je podatak da je postotak BDP-a koji se u Hrvatskoj izdvaja za znanost i istraživanja trenutačno među najnižima u Europi i iznosi 0.81 posto, za razliku od zemalja Europske unije u kojima iznosi 2.01 posto. Isto tako, prema izdvajanju za visoko obrazovanje, prema postotku BDP-a, Hrvatska se nalazi na tridesetome mjestu od trideset i šest europskih zemalja.
Ravnatelj Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Ivo Družić govorio je o „devastaciji znanosti i visokoga obrazovanja“ te naglasio kako će inače mala izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje u razdoblju od 2015. do 2017. godine biti smanjena za 32 posto. – Smanjeno je i financiranje znanstvene infrastrukture, a udio istraživača u Hrvatskoj je dva puta manji nego što je europski prosjek, istaknuo je Družić.
Predsjednik Upravnoga odbora Hrvatske zaklade za znanost akademik Dario Vretenar, osvrnuvši se na rad Zaklade, istaknuo je kako je proračun Hrvatske zaklade za znanost 12 milijuna eura za razliku od susjedne Slovenije, čija zaklada ima proračun 136 milijuna eura. – U 2015. godini zaklada je financirala 449 projekata, ali uz daljnje smanjenje sredstava u 2016. i 2017. Godini, neće se moći financirati sve preuzete obveze i na ovaj način nije moguće održati minimum kvalitete međunarodne kompetitivnosti znanstvenih projekata i razvoja karijera mladih istraživača, naglasio je Vretenar.
- Ulaganje u znanost i obrazovanje nije gubitak, ono je naša povijesna odgovornost, istaknuo je predsjednik Rektorskoga zbora Damir Boras te dodao kako bez ulaganja u ova područja nema ni razvoja održivoga gospodarstva.
O kreiranju ovogodišnjeg proračuna za znanost i obrazovanje govorio je pomoćnik ministra znanosti obrazovanja i sporta Stipe Mamić, pri čemu je istaknuo i važnost spajanja znanosti i gospodarstva kao jednog od izvora izvanproračunskoga financiranja.
Adrijan Barić, predsjednik Vijeća tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu govorio je i o problemima u provedbi projekata, posebno zbog, kako je naglasio, nedostatne kompetencije nadležnih hrvatskih institucija.
U radu sjednice i raspravi koja je uslijedila osim članova Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu sudjelovali su i ostali predstavnici HAZU-a, predstavnici područnih znanstvenih vijeća, te profesori s fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.