.png)
Zagreb - Saborski Odbor za ravnopravnost spolova okupio je u srijedu na svojoj tematskoj sjednici o „Kurikularnoj reformi s posebnim naglaskom na građanski i zdravstveni odgoj“ uz članove Ekspertne radne skupine za reformu kurikula i predstavnike Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Agencije za odgoj i obrazovanje, Hrvatske udruge medicinskih sestara, ureda pravobraniteljica za djecu, ravnopravnost spolova i osobe s invaliditetom te nevladinih udruga.
Uvodna izlaganja o kurikularnoj reformi s posebnim osvrtom na građanski i zdravstveni odgoj održali su voditelj i članica Ekspertne radne skupine za provođenje cjelovite kurikularne reforme dr. sc. Boris Jokić i Suzana Hitrec, članice radne skupine za kurikul Zdravlje Ivana Pavić Šimetin i Tatjana Nemeth Blažić te članice radne skupine za kurikul Građanski odgoj i obrazovanje Marina Diković i Mirna Grbec.
U svojoj raspravi pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je, među ostalim, kako bi se reforma trebala provesti uz uvjet da kurikul građanskoga odgoja i obrazovanja bude obvezatan te da sadrži antidiskriminacijsku dimenziju. Vezano za kurikul zdravstvenoga odgoja pozornost je skrenula na, po njezinu mišljenju, premalu satnicu te pitanje edukacije nastavnika koji su se izjasnili nekompetentnim za provođenje tog modula.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak ukazala je pak na problem niskoga stupnja obrazovanja djece i osoba s poteškoćama i invaliditetom koji se ne mogu uključiti u tržište rada. – Više od 66 posto osoba s poteškoćama i invaliditetom nije završilo niti osnovnu školu, stoga je ova reforma bitna kako bi se i među nastavnicima otklonile predrasude i stereotipna razmišljanja te kako bi se ova skupina u skladu sa svojim sposobnostima mogla uključiti u tržište rada, kazala je Slonjšak.
Osvrnuvši se na ukupan broj međupredmetnih tema, njih sedam, zastupnik Ladislav Ilčić (HRAST) izrazio je bojazan da će se previše sadržaja uvrstiti pod sat razredne zajednice što u pitanje dovodi kvalitetnu provedbu. Ilčić smatra kako je provedba kurikula u obvezi škola, a nikako udruga. – Nitko ne želi zaustaviti reformu. Trebamo naći načina da svoje svjetonazorske i vrijednosne razlike stavimo u jedan kurikularni okvir, koji će biti dovoljno jasan kako bismo znali tko je odgovoran za koji sadržaj, zaključio je Iličić.
Zastupnik Željko Glasnović (HDZ) kao osnovne probleme hrvatskoga društva istaknuo je korupciju, klijentelizam i nepotizam, zatraživši da te teme uz poticanje analitičnoga razmišljanja kod djece budu sastavnim dijelom kurikula.
Vezano za zdravstveni odgoj, predstavnice udruge U ime obitelji, dr. sc. Beata Halassy i dr. Natalija Kanački, predložile su, među ostalim, jasno definiranje odgovornoga spolnog ponašanja koje uključuje odgodu ulaska u spolne odnose, ukidanje implikacije kako je svaka trudnoća nužno i neželjena, jasniju razradu znanja i vještina uz određena odgojno-obrazovna očekivanja te uključivanje demografskih stručnjaka u kurikularnu reformu. Predstavnice udruge U ime obitelji dale su i brojne prijedloge za dopunu kurikula za građanski odgoj, među kojima i sljedećim temama: čast i moral, domoljublje, čovjek kao kulturno biće, pristojnost i etiketa u pisanome i usmenome izražavanju, poštivanje i razumijevanje manjina, ali i osvješćivanje manjina kako je Hrvatska njihova domovina u čijem interesu i na čiju dobrobit bi trebali djelovati te nedopustivost sudjelovanja djece u političkome aktivizmu.
Pohvalivši dosadašnji rad Ekspertne skupine, zastupnica Sabina Glasovac (SDP) kritizirala je pokušaje odgode donošenja kurikularne reforme te je izrazila očekivanje da će nakon provedene stručne i javna rasprava dati brojne dobre prijedloge.
Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Hrvoje Šlezak među ostalim je rekao kako je potrebno naći način da se „ideološke podjele u društvu stave na stranu“ kako bi se reforma pripremila najbolje.
Zastupnica Ingrid Antičević Marinović (SDP) naglasila je da reforma sadrži sve temeljne vrijednosti hrvatskoga Ustava koje je potrebno poučavati u školama, a da je roditeljima pak ostavljena mogućnost da određene svjetonazorske vrijednosti poučavaju u privatnosti obiteljskoga doma.
Davši svoju podršku kurikularnoj reformi, Nevenka Lončarić Jelačić iz Agencije za odgoj i obrazovanje izrazila je zabrinutost da se kurikularni ciljevi građanskoga odgoja i obrazovanja u praksi neće moći ostvariti navedenim alatima. – Ispuštene su praktične metode koje smo razvijali zadnjih dvadesetak godina, a među temama nisu spomenuti suzbijanje korupcije i trgovine ljudima, kazala je Lončarić Jelačić podsjetivši na Povelju Vijeća Europe te šest dimenzija programa građanskoga odgoja i obrazovanja iz 2014. koje bi minimalno trebalo obuhvatiti reformom.
Zastupnica Gordana Rusak (NZ) smatra kako kurikularnu reformu nipošto ne treba obustaviti, naglasivši važnost i korisnost stručne i javne rasprave.
Navevši primjer iz prakse SAD-a, Velike Britanije i Francuske te Zakon o sestrinstvu koji u djelokrugu rada medicinskih sestara definira i sudjelovanje u zdravstvenome odgoju pojedinaca, obitelji i zajednice svih životnih skupina radi promocije zdravlja i zdravoga načina života, Tanja Lupieri iz Hrvatske udruge medicinskih sestara predložila je uključivanje visokoobrazovanih medicinskih sestara i tehničara kao sunositelja za poučavanje u okviru međupredmetne teme o zdravlju, jer je riječ o „jedinoj skupini zdravstvenih djelatnika koja tijekom svog redovnog obrazovanja stječe pedagoške i metodičke kompetencije poučavanja u zdravstvenom odgoju“.
Predstavnice nevladinih udruga Martina Horvat (GONG), Bojana Genov (Ženska mreža Hrvatske), Juliette Janušić (Centar za ženske studije), Sanja Juras (Kontra) i Dijana Ljubanović (B.A.B.E.) podržale su predloženu reformu naglasivši upotrebu pojačanog uključivanja teme ravnopravnosti spolova i manjinskih skupina te pojma roda u kurikul građanskoga odgoja. – Kurikularna reforma treba sadržavati one vrijednosti koje su svima prihvatljive, zaključila je Bojana Genov.
-Ne želimo da nam djeca idu s grčem u školu, potrebne su nam promjene, stoga je potrebno da reforma krene što je moguće prije, rekla je potpredsjednica Hrvatskoga sabora Milanka Opačić (SDP).
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol završno je istaknula kako Ekspertna radna skupina treba ocijeniti sve primjedbe koje će se prikupiti tijekom javne rasprave kako bi završni dokument bio što kvalitetniji.
Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje cjelovite kurikularne reforme, zaključno je istaknuo kako u društvu postoje elementi destrukcije koji su uzrokom različitih oblika nepovjerenja, no da je u izradu kurikularne reforme uključeno 430 suradnika različitih svjetonazora koji predstavljaju presjek hrvatskoga društva, kako nema potrebe za određena strahovanja, jer reforma ne uključuje rodnu ideologiju te da su brojne, tijekom rasprave iznesene primjedbe već ugrađene u prijedlog reforme.
Podsjetnik: Hrvatski sabor donio je u listopadu 2014. godine Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije kojom su utvrđeni glavni ciljevi ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, među kojima i potrebu provedbe cjelovite kurikularne reforme. U stručnoj i općoj javnosti osobit interes izazvali su prijedlozi kurikula za područja građanskoga odgoja i obrazovanja te zdravlja kojima se u okviru kurikularne reforme pristupa kao „međupredmetnim temama“, odnosno temama koje se na pojavljuju kao zasebni školski predmeti, nego se tim temama pristupa multidisciplinarno tako da se njihovi pojedini aspekti uključuju u veći broj postojećih predmeta.